​S prodajom od 2656 automobila, kako izvješćuje agencija Promocija plus, zabilježen je jedan od najmanjih, ne računamo li travanj u kojem su zbog lockdowna bile paralizirane praktički sve gospodarske aktivnosti, mjesečnih dosega ove 2020. godine. Lošija je čak i od one u ožujku u kojem smo također svjedočili lockdownu. S druge strane, postotni pad u odnosu na isti lanjski mjesec je jedan od većih i iznosi 23,4 posto. Kumulativno, ove je godine dosegnuta prodaja od 34.006 automobila što je u odnosu na lanjskih 58.916 prodanih automobila pad od 42,3 posto po čemu smo i dalje apsolutno najgora država ne samo u EU-u nego i uključujući države poput Velike Britanije, Norveške, Švicarske i Islanda.

Prosječni pad prodaje unutar svih država EU-a je nešto veći od 26 posto, a baš ni jedna država nema pad iznad 40 posto. Druga najgora država po tom parametru, inače jednom od jako značajnih indikatora općeg standarda, je Portugal s 37 posto, a Slovenija s kojom se uvijek volimo uspoređivati dosegla je pad nešto veći od 24 posto što je skoro dvostruko bolje od Hrvatske. S obzirom da se s njom zadnjih mjeseci čitava EU jako voli komparirati, istaknimo da je unutar Unije najmanji pad prodaje zabilježila Švedska – ispod 17 posto. Inače, najmanji pad prodaje automobila u Europi ima Norveška – svega 10 posto!

S više od 15 posto udjela najbolju prodajnu poziciju proizvođača u Hrvatskoj i dalje drži Volkswagen. S manjim ili većim zaostatkom prate ga Škoda, Renault, Dacia i KIA. Ono što je također po standard indikativno – unutar deset najprodavanijih marki nema Citroen, Fiata i Forda, velikoserijskih brandova inače omiljenih hrvatskim kupcima. Zanimljivo je istaknuti da se na 20. poziciji prvi put, zahvaljujući tome što je u studenom registrirao 106 automobila, pojavio Jeep što je Volvo stajalo pada s mjesta koje je kroz godinu suvereno držao. Kako se čini, tako će ostati.

S obzirom na najnovije protuepidemijske mjere, jasno je da će prodaja automobila na hrvatskom tržištu i dalje padati te da će na kraju 2020. godine biti nešto veća od tri tisuće mjesečno čime će postati jednom od najgorih u aktualnom tisućljeću.

Priču u sličnom tonu može se ispričati i po pitanju zastupljenosti automobila na alternativni pogon na domaćim prometnicama. Ova ih je godina obogatila s 9,6 posto, ali tu treba imati izvjesne rezerve. Električnih je samo 1,1 posto, 382 komada, a više od polovice su Škoda Citigo i Hyundai Kona. Onih na ugrađeni plin je 1,9 posto ili 637 od čega je 625 Dacia koje su u najvećoj mjeri pokupovali taksisti. Ostatak, 6,5 posto su hibridi, 2244 komada. Svakako i tu treba biti oprezan jer dok je Toyota registrirala više od 700 pravih hibrida, Suzuki ima 897 »mild« hibida koji dualnost pogonske energije imaju samo u elementarnom smislu.

Dakako, Hrvatska je i dalje odana benzinu, 18.910 komada ili 55,6 posto. Dizel nastavlja kopnijeti, ove mu je godine postotni udio 11.833 komada.

Modelska je ljestvica »dosadna«. Škoda Octavia apsolutno uvjerljivo vodi, registrirano ih je 2.288 komada., VW Polo i Renault Clio se »tuku« za drugu poziciju s trenutnom registracijom od 1.238, odnosno 1.205 komada. Zanimljivo može biti još samo od četvrtog do sedmog mjesta gdje su po dvije Dacije – Sandero i Duster, te po dva Volkswagena – Golf i T-Cross. Polovica modelske liste pripada Volkswagenovom koncernu, Renaultov ih ima pet, a svi ostali – pet. Samo Volkswagenovih modela je trideset posto, šest modela. Nije dakle baš dobro, a kako će biti iduće godine, ovisi o dužini trajanja pandemije. Bude li turistička sezona krenula s Uskrsom, krenut će i značajnija registracija u rent-a-car kompanijama što će jako blagotvorno djelovati na »krvnu sliku« hrvatske prodaje automobila. Osvrnemo li se na prilično slabašnu prodaju klasičnim kupcima, ona će pak ovisiti o sadržaju i nakani zakona koji će od 1. siječnja 2020. godine donijeti nova pravila po pitanju obračunavanja trošarina. Uzme li zakonodavac u obzir samo dva parametra – standard građana kao i činjenicu da je Hrvatska najgora po tom pitanju, porezna bi se presija morala smanjiti kako bi se pojačala prodaja i time blagotvorno utjecala i na proračun. No, u to je uistinu teško vjerovati tako da se i dalje naše automobilsko tržište može definirati kao spoj niza – slučajnosti.

PRODAJA PO ŽUPANIJAMA

Unutar Grada Zagreba i Zagrebačke županije registrirano više od 43 posto svih novih automobila u Hrvatskoj, dok je Primorsko-goranska županija u prvih 11 mjeseci registrirala 2.363 automobila čime zauzima 6,9 posto hrvatskog tržišta. Svega jedan automobil više, uz isti udio, zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Istarska je na šestoj, Zadarska na osmoj pozciji, a kod njih je registrirano 1.651, odnosno 1.157 automobila.

U zadnjeplasiranoj Ličko-senjskoj županiji čitave ove godine registrirano je samo – 150 novih automobila, a da nije dobro, govori i podatak kako je u 12 županija u 11 mjeseci registrirano manje od tisuću automobila. Taj tužni dio ljestvice predvodi Varaždinska županija na devetom mjestu s registracijom 979 vozila.​