HŽ Infrastruktura završila je radove na rekonstrukciji teretnog dijela željezničkog kolodvora Zagrebačko pristanište u Rijeci, te je ovaj tjedan proveden i državni tehnički pregled. Ishođenje uporabne dozvole očekuje se početkom iduće godine.

Projekt punog naziva “Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište (POR2CORE-ZCT)” HŽ Infrastruktura provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka. Riječ je o strateškome projektu Republike Hrvatske ugovorene vrijednosti 25,2 milijuna eura, koji se s 85 posto sredstava sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a podijeljen je u tri etape.

Na prvoj etapi koja je završena investitor je HŽ Infrastruktura, dok je na preostale dvije investitor Lučka uprava Rijeka. Prva etapa odnosila se na rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i obuhvaćala je rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete kao i radove na kontaktnoj mreži, a također i radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje podloge.

Foto: Arhiva/NL

Radovi na rekonstrukciji kolosijeka najprije su se izvodili na šest kolosijeka sa sjeverne strane željezničkoga kolodvora dok je preostalim dijelom kolodvora paralelno tekao željeznički promet. Po završetku rekonstrukcije spomenutih kolosijeka u sklopu koje su se tračnice, pragovi i tucanik zamijenili novima, željeznički promet preusmjerio se na novoizgrađeni sjeverni dio, a radovi su se prebacili na preostalih šest kolosijeka s južne strane kolodvora. Dakle, tijekom radova željeznički promet ni u jednome trenutku nije bio obustavljen.

Kontejnerski vlakovi

Druga etapa podrazumijeva izradu priključaka kolosiječnih postrojenja i izgradnju kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, dok se treća etapa odnosi na izgradnju četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala te dva kolosijeka za portalne dizalice koje će skidati kontejnere i stavljati ih na vlak.

Završetkom ovoga projekta, uz projekt Rijeka – Brajdica koji je HŽ Infrastruktura također u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka završila u 2020. godini, Rijeka će kao najveća hrvatska luka imati modernizirane teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima što će stvoriti i uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na željeznicu.

Foto Marko Gracin

Do završetka radova na kontejnerskom terminalu Rijeka – Brajdica udio kontejnerskih vlakova u teretnom prometu u 2020. iznosio je 16 posto mjereno u vlak kilometrima. Nakon završetka radova vidljiv je porast udjela kontejnerskih vlakova i on u ovome trenutku iznosi oko 21 posto (riječ je o porastu na godišnjoj razini od oko 5 posto.). Nakon završetka radova na terminalu Zagrebačko pristanište zasigurno će biti daljnjeg povećanja prijevoza kontejnerskih vlakova, što će u konačnici pridonijeti i održivom prometu.

Modernizacija stajališta

HŽ Infrastruktura na riječkome području intenzivno radi i na projektu izrade projektne i ostale dokumentacije potrebne za izgradnju drugoga kolosijeka te za modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, koji je također vrlo važan za Rijeku i riječko područje.

Projekt je vrijedan 5,4 milijuna eura i također se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt je izuzetno složen i obuhvaća pripremu studijske i projektne dokumentacije za radove na rekonstrukciji i obnovi postojeće jednokolosiječne pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani, izgradnju drugog kolosijeka uz postojeći na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija – Matulji, rekonstrukciju postojećih kolodvora i stajališta, modernizaciju i dogradnju prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava na dionici Jurdani – Šapjane, izgradnju sedam novih stajališta Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac kao i denivelaciju svih željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza na dionici buduće dvokolosiječne pruge.

Osim toga, projektom je ostavljena i mogućnost za dogradnju pet novih stajališta, Sv. Kuzam, Mlaka, Marčeljeva Draga i Pavlovac.

Brzina prometovanja po završetku radova povećat će se do 80 km/h, a povećat će se i propusna moć pruge te povećati broj prigradskih putničkih vlakova.

Prigradski prijevoz

Projekt je iznimno zahtjevan jer cijelom dužinom koridor postojećeg i planiranog drugog kolosijeka prolazi kroz gusto izgrađeno gradsko tkivo na vrlo specifičnom i kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenog kulturnog dobra grada Rijeke. Također, unutar koridora nalaze se brojne građevine (nadvožnjaci, podvožnjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i četiri galerije), a najveći broj složenih objekata koncentriran je upravo na području grada Rijeke između kolodvora Sušak-Pećine i kolodvora Rijeka.

Vrijednost budućih radova na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani procijenjena je na 300 milijuna eura, a očekujemo da ćemo tijekom iduće godine radove prijaviti za sufinanciranje iz europskih fondova. Projektom će se znatno poboljšati kvaliteta željezničkog prigradskog prijevoza čime će se Rijeka svrstati uz bok razvijenim gradovima u kojima se putovanje vlakom podrazumijeva kao najbrže i najugodnije.

Do sada su kroz projektnu dokumentaciju izrađene Studija ekonomske izvodljivosti, Ekonomska i financijska analiza, Studija utjecaja na okoliš, ishođeno je Rješenje o utjecaju zahvata na okoliš, te Idejni projekt. Ishođena je lokacijska dozvola te se radi na pripremi glavnih projekata na temelju kojih će se pripremiti parcelacijski elaborati kroz koje će biti točno definirane parcele koje se otkupljuju te objekti koje je potrebno srušiti zbog dogradnje drugog kolosijeka.