RIJEKA – Nakon što je dio oporbe »pokucao« na vrata Hrvatske narodne banke sa zahtjevom da se obustavi prodaja potraživanja klijenata banaka agencijama za naplatu, aktualiziralo se ovo pitanje koje već godinama muči brojne dužnike i građane. Iako se stalno najavljuje regulativa koja bi trebala riješiti taj problem i urediti ovo tržište koje, s obzirom na njezin nedostatak, dijelom zalazi u sivu zonu, zakona još nema, a građani su i dalje nezaštićeni. Banke se pak hvale izvrsnom naplatom kredita, međutim sve što im se čini sporno, odstranjuju iz svojih bilanci. Očekuje se dakle zakonski okvir koji će regulirati i to tržište i cijeli proces, u smislu kad banke mogu prodati potraživanje i pod kojim uvjetima.

Radna skupina

No, nikome se očito previše ne žuri. Regulativa bi trebala vjerojatno obuhvatiti i rad samih agencija, pa smo tražili Hrvatsku narodnu banku i Ministarstvo financija da kažu je li se tu išta pomaknulo s mrtve točke, o kakvoj se točno regulativi radi, u kojoj je fazi njeno donošenje, ako uopće jest, te misli li država na dužnike koji se, izgleda, ipak ponekad i nađu u nepovoljnijem položaju kod prodaje tih dugova, a ne bi smjeli ni trebali. Stalno se, dakle, spominje donošenje zakona koji bi sve to trebao riješiti, a zašto ga još nema i gdje je zapelo, te je li se i odustalo možda od toga, pitali smo jučer institucije koje bi trebale biti ključne za reguliranje ove problematike koja se polako pretvara u trakavicu. HNB je, recimo, odbacio mogućnost da se stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova građana, što im je predložio dio oporbe, koja pak u tom dijelu vidi svoju »nišu« na političkom tržištu.

HNB je rekao da neće moratorij do donošenja zakona kojim će se regulirati agencije i njihovo postupanje. Ipak, problem je star, a uvjeti za konkretnu regulaciju tog tržišta nikako da se iznjedre pa nas je opet zanimalo zašto. Iz Ministarstva financija odgovaraju da je dakle »ministar financija donio odluku o osnivanju radne skupine za izradu prijedloga zakona kojim će se urediti kupoprodaja i servisiranje potraživanja«. Kažu da su u izradu prijedloga zakona, uz predstavnike Ministarstva financija te akademske zajednice, uključeni i predstavnici Financijske agencije, a u narednom razdoblju bit će uključeni i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave te Hrvatske narodne banke.

Sustav obavješćivanja

– Radna skupina već neko vrijeme aktivno radi na novom propisu, u kojem će se, uz prijenos odredaba Direktive (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP), adresirati i bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja pri čemu će naglasak biti na uređenju odnosa s dužnicima te na uspostavi sustava obavješćivanja prije i nakon kupoprodaje potraživanja, odnosno na uređenju odnosa između dužnika i servisera potraživanja. Uz to, posebno će se urediti i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću otkupa i servisiranja potraživanja općenito, s obzirom na to da je riječ o društvima koja između ostalog preuzimaju financijska potraživanja koja je potrebno nastaviti pratiti, izvijestili su iz Ministarstva financija. Pritom posebno naglašavaju da Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, niti je uključena u rad radne skupine, niti ima utjecaja na njezin rad.

Pravovremeno na e-savjetovanju

– Budući da će prijedlog zakona biti pravovremeno objavljen na portalu e-savjetovanje, svi građani i stručna javnost, pa tako i Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, imat će mogućnosti iznijeti svoje prijedloge i komentare na predloženi tekst zakona pri čemu će isti biti razmotreni na isti način, kao i svi drugi prijedlozi i komentari koji budu zaprimljeni u tom procesu, zaključuje Ministarstvo financija.