Konferencija u Opatiji

Najavljen pad cijene plina: “Šoka neće biti, evo zašto”

Marinko Glavan

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Državni tajnik Ivo Milatić smatra kako građani ne trebaju strahovati od "šoka" s novim očekivanim cijenama plina, jer Vlada RH ostaje pri stavu da cijenu treba regulirati



U listopadu ove godine može se očekivati pad cijena prirodnog plina, najavio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, na konferenciji za novinare, održanoj danas, uoči otvaranja 39. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji se održava u opatijskom Grand hotelu Adriatic.


Milatić je istaknuo kako treba pričekati rezultate postupka natječaja za opskrbu prirodnim plinom u obavezi javne usluge(OJU), putem koje se ovim energentom opskrbljuje velika većina hrvatskih kućanstava.


HERA poništila natječaj


Podsjećamo, Hrvatska energetska regulatorna agencija(HERA) je nedavno poništila natječaj za odabir opskrbljivača u obavezi javne usluge, s objašnjenjem kako su “analize pokazale rizik od značajnog povećanja tržišne koncentracije u segmentu javne usluge opskrbe plinom”.





To je pak izazvalo nezadovoljstvo opskrbljivača, jer je natječaj koji se provodi zasebno, za svako od distribucijskih područja u Hrvatskoj, poništen tek nakon što su otvorene pristigle ponude pa sad svi znaju koliku je cijenu svaki od ponuđača nudio na određenom distribucijskom području što bi, smatraju, moglo uvelike utjecati na visinu ponuda na ponovljenom natječaju.


Milatić, pak, smatra kako građani ne trebaju strahovati od “šoka” s novim očekivanim cijenama plina, jer Vlada RH ostaje pri stavu da cijenu treba regulirati, pri čemu je spremna i sufinancirati troškove nabave plina, kao i u prethodnom razdoblju, no za to nije bilo potrebe jer su cijene plina, nakon dosizanja rekordnih razina, u vrijeme pandemije Covida i s početkom rata u Ukrajini, značajno pale i već dulje vrijeme su stabilne.


A govorili su da je LNG na Krku neisplativ


Osvrnuo se i na izgradnju Terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju, na otoku Krku, započetu prije plinske krize, kada je projekt ocjenjivan preambicioznim i neisplativim, da bi danas radio punim kapacitetom koji će iduće godine biti udvostručen, čime je Hrvatska postala važno energetsko čvorište.



Milatić je istaknuo važnost izgradnje novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju, dodajući da se uspjelo riješiti dugogodišnji problem “plinskog jastuka” u podzemnom skladištima, zbog čega su bile “zarobljene” značajne količine prirodnog plina.


Naglasio je i važnost ulaganja u ostalu plinsku infrastrukturu, u prvom redu plinovode, od LNG terminala prema unutrašnjosti i susjednim zemljama, poput Mađarske i Slovenije, čime će se osigurati iskorištenost povećanog kapaciteta terminala.


– Očekuje nas nastavak poticanja ostvarenja južne interkonekcije s BiH te nastavak projekta jadransko-jonskog plinovoda. Bitno je i da je plinska mreža u Hrvatskoj spremna za prihvat vodika u budućnosti, istaknuo je državni tajnik.



Upitan o stanju u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji ocijenio je da je tu bilo situacija koje nisu dobre, i da su prethodne državne administracije trebale učiniti više da se stanje poboljša, ali je i dodao da je predsjednik tehničke Vlade Andrej Plenković najavio da bi to trebao biti jedan od prvih zadataka nove Vlade nakon sastavljanja.


Na pitanje o postupcima vezanim uz natječaje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, Milatić je rekao da su se neki od projekata po ugovorima sklopljenim od 2016. pokazali neperspektivnima, ali su drugi pokazali dobre rezultate i ozbiljne mogućnosti eksploatacije. Posebno važnima smatra geotermalna nalazišta, zbog mogućnosti korištenja toplinske energije u gradovima.