ZAGREB – Dok se građani posvuda bore s energetskom krizom i dok im visoke cijene goriva izjedaju kućne proračune, naftnim kompanijama u svijetu je svanulo. Zarađuju kao gotovo nikada u povijesti, a najveće profite postigle su u drugom tromjesečju, kada je cijena »crnog zlata«, usporedno s napadom Rusije na Ukrajinu, skočila na 100 do 120 dolara po barelu.

U razdoblju od početka travnja do kraja lipnja američkim kompanijama Exxon i Chevron profit je skočio više od tri puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Exxon se pohvalio da mu je tromjesečna zarada iznosila 17,9 milijardi dolara, dok je Chevron imao dobit od 11,6 milijardi.
Vrtoglave zarade u drugom kvartalu objavile su i europske kompanije. Britanski Shell imao je 18 milijardi dolara profita, British Petroleum 8,5 milijardi, a francuski TotalEnergies 9,8 milijardi, također nekoliko puta više nego lani. Kada se sve zbroji, spomenutih pet najvećih zapadnih kompanija je u samo tri mjeseca zaradilo više od 65 milijardi dolara – koliko iznosi i hrvatski bruto domaći proizvod u godinu dana.

Pad standarda

Iako basnoslovno zarađuju, mnoge naftne kompanije već su najavile da će svoje profite dodatno uvećati. Milijarde dolara iz dobiti, kažu, odvojit će za ponovno kupovanje vlastitih dionica. To je postao rašireni način za pumpanje vrijednosti dionica na burzama kako bi vlasnici poduzeća izvukli maksimum iz povoljnih tržišnih okolnosti. Zbog toga su kompanije izložene napadima u javnosti, a kritičari im predbacuju da bi svoj profit trebale usmjeravati u investicije, a ne u bogaćenje njihovih vlasnika.
– Ti profiti bodu oči i uvreda su za milijune radnih ljudi koji se bore za preživljavanje zbog sve većih računa za energiju, rekla je Frances O’Grady, glavna tajnica britanskih sindikata Trades Union Congress.
Budući da se najesen posvuda očekuju još viši računi za energiju i dodatni pad životnog standarda, mnoge države razmišljaju o uvođenju privremenog poreza na izvanrednu dobit naftnih kompanija, na zaradu koju im je »donio vjetar« (windfall tax). Oporezivanjem tog ekstraprofita vlade bi našle nove proračunske prihode kako bi mogle subvencijama pomagati kućanstva koja su najpogođenija poskupljenjem grijanja i struje. Međutim, sudbina tog poreza je neizvjesna, jer uz brojne zagovornike ima i puno protivnika.
Primjerice, britanska vlada najavila je privremeni porez od 25 posto na profit nekih energetskih kompanija potkraj svibnja. Od toga očekuje oko pet milijardi funti prihoda, dok cijeli njezin paket za zaštitu standarda osam milijuna najugroženijih britanskih građana iznosi 37 milijardi funti. Međutim, oporba i građanske udruge smatraju da bi vlada trebala proširiti i pojačati oporezivanje ekstraprofita.

Ciklička industrija

– Vlada mora uvesti prikladan porez na te izvanredne, čudovišne profite i prestati kompanijama davati opsežne olakšice za investicije u destruktivna fosilna goriva, poručio je Doug Parr, glavni znanstvenik u udruzi Greenpeace. Na to je reagirao Jacob Rees-Mogg, ministar u britanskoj vladi koja bi trebala dobiti novog premijera, rekavši da »nije zagovornik poreza na ekstraprofit«, jer je energetska industrija izrazito ciklična. »Morate imati profitabilni naftni sektor kako bi mogao investirati u iskorištavanje energije«, dodao je.
Privremeni porez na ekstraprofit energetskih kompanija uvela je Italija, a potkraj srpnja sličan potez najavila je Španjolska. U zakonskom prijedlogu vlada u Madridu predviđa uvođenje poreza od 1,2 posto na prihode opskrbljivača energijom, kao i 4,8 posto poreza na prihode banaka od kamata i naknada. Ako taj trošak prebace na građane, firme će morati platiti kaznu koja je veća od iznosa poreza. Tom prijedlogu odmah su se usprotivile banke, ali i opskrbljivači energijom, pri čemu je direktor Repsola, Josu Jon Imaz, ustvrdio da naftne i plinske kompanije na tržištu »nemaju ekstraprofit«.
– Ne smijemo zaboraviti milijarde eura gubitaka koje smo imali prethodnih godina. Nafta i plin povezani su s rizikom, ne postoji zajamčena profitabilnost, rekao je Imaz.
Njemačka vlada nije zagrijana za oporezivanje ekstraprofita. Ministar financija Christian Lindner kazao je da bi taj privremeni porez dodatno potaknuo inflaciju. Njegov stručni tim u ministarstvu smatra da je porez na ekstraprofit kompanija popularan, ali je za ekonomiju »dugoročno opasan«. I vladajući demokrati u Sjedinjenim Državama pritišću predsjednika Joea Bidena da uvede porez na ekstraprofit, ali mediji pišu da bi to moglo naići na velike prepreke.