U trećem izvještaju Europske komisije o vladavini prava za 2022. prvi put su iznesene konkretne preporuke državama-članicama EU-a što im je činiti za jačanje pravnog sustava i antikorupcijskih mehanizama u cilju osnaživanja demokratskog poretka i sloboda. Prema sadržaju Izvještaja za Hrvatsku i dalje su nam glavni problemi niska percepcija neovisnosti pravosuđa i visoka razina korupcije u javnom sektoru, politička ovisnost javne televizije HRT-a i Vijeća za elektroničke medije (VEM), sumnjivo državno oglašavanje u lokalnim medijima te ciljane sudske tužbe protiv novinara od strane političkih i inih moćnika…

Domaći pravni eksperti i menadžeri poduzeća smatraju da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje visoka. Prema rezultatima Posebne ankete Eurobarometra o korupciji za 2022., 94 posto hrvatskih ispitanika smatra da je korupcija raširena u državi, dok je prosjek u EU-u kudikamo niži – 68 posto. Pesimistična je činjenica da je iz istraživanja Eurobarometra vidljivo da je 94 posto ispitanika to isto percipiralo i 2014. Ukupno 60 posto ispitanika lani je tvrdilo da korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu u odnosu na prosjek u EU-a od 24 posto. Čuvena žalopojka iz crnokomedijaškog filma bivše države »ne cveta cveće ni u naše preduzeće« mogla bi se citirati i u današnje vrijeme – ukupno 66 posto poduzeća smatra da korupcija predstavlja problem za poslovanje. EU prosjek je gotovo upola manji – 34 posto. Nadalje, 31 posto ispitanika uvjeren je da postoji dovoljno uspješnih slučajeva kaznenog progona da bi se ljude odvratilo od korupcije, što je slično prosjeku EU-a od 34 posto. Samo 16 posto poduzeća smatra da se osobe i tvrtke uhvaćene u podmićivanju višeg dužnosnika primjereno kažnjavaju (prosjek u EU-u: 29 posto).

Javna nabava

EK upozorava da su žalbe u postupcima javne nabave u Hrvatskoj, visokorizičnom rezervoaru za korupciju, i dalje mnogobrojne. Javne nabave prečesto su predmet razvikanih istraga nad ambicioznim, ali potkapacitiranim političkim moćnicima i povezanim menadžerima iz javnih i privatnih poduzeća. U 2021. nisu poduzete nove mjere za ublažavanje rizika od korupcije u javnoj nabavi. U promatranom razdoblju Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave zaprimila je 1.157 žalbi, odnosno zahtjeva za preispitivanje procedure. To je tek blago povećanje u odnosu na 2020. Prema mišljenju Državne komisije, većina korupcijskih aktivnosti odvija se prije nego što postupak javne nabave započne i nakon što se ugovor dodijeli. U nekim slučajevima Državna komisija može tijekom postupka otkriti određene nepravilnosti. Kako bi se poboljšalo otkrivanje korupcije u javnoj nabavi, Državna komisija predviđa bližu suradnju s DORH-om. No, problem je, moglo bi se reći, sistemski.

– Vlada Saboru predlaže kandidate za članove Državne komisije na temelju javnog poziva za slobodno radno mjesto, bez sudjelovanja neovisnog tijela koje bi moglo predlagati članove i odlučivati o stegovnim mjerama protiv osoba iz nadležne komisije, navodi se u Izvještaju.

Djelotvorne istrage predmeta korupcije nastavile su se, među ostalim, u predmetima na visokoj razini, ali se broj podignutih optužnica i pravomoćnih presuda za korupciju smanjio, primjećuje Komisija. Godišnje izvješće Državnog odvjetništva RH za 2021. pokazuje da se broj prijava kaznenih djela korupcije blago povećao, kao i broj istraga. No, treba napomenuti da je više od 90 posto tih prijava odbačeno, većinu su podnijeli građani, a na temelju 10 posto prijava pokrenuta je istraga. DORH je 2021. podigao manje optužnica za korupciju (69) nego 2020. (84) i 2019. (109). U istom tom razdoblju sudovi su donijeli presude u vezi sa 67 osoba, a 2020. u vezi s 92 osobe, navodi se u Izvještaju. Od 67 pravomoćnih presuda donesenih 2021., 59 ih je izrečeno za kaznena djela korupcije. Kazna zatvora izrečena je za 36 osoba, no za 20 osoba kazna zatvora zamijenjena je radom za opće dobro ili uvjetovanom kaznom. Predugo trajanje kaznenih postupaka dodatno se produljilo i još uvijek otežava rad antikorupcijskog sustava, a kako je upozoreno u prethodnim izvješćima o vladavini prava u Hrvatskoj, sudovi su se i tijekom 2022. suočavali s poteškoćama u efikasnosti donošenja presuda u predmetima povezanima s korupcijom.

– Kazneni predmeti 2021. u prosjeku su trajali 982 dana pred županijskim sudovima (804 dana 2020.), a 765 dana pred općinskim sudovima (705 dana 2020.). Trajanje istraga koje su provodili državni odvjetnici USKOK-a 2021. blago se povećalo (među ostalim zbog složenosti predmeta i pandemije bolesti COVID-19). U samo oko 35 posto USKOK-ovih predmeta istraga je završila u roku od najviše šest mjeseci (28 posto u 2020.). U oko 40 posto predmeta trajala je do godinu dana (35 posto u 2020.), dok je u preostalih 25 posto predmeta trajala do 18 ili više mjeseci (35 posto u 2020.), ističe Komisija. Prema dokumentu »Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2022.« broj neriješenih sudskih predmeta i trajanje postupaka u Hrvatskoj i dalje su među najvišima u EU-u. Iako se u usporednom razdoblju 2021-2020. na drugostupanjskim sudovima (županijski sudovi, visoki trgovački, upravni, kazneni, prekršajni sudovi) nastavio smanjivati broj neriješenih predmeta, a trajanje postupaka skraćivati, na nižim prvostupanjskim sudovima (općinski) broj neriješenih predmeta uglavnom je rastao ili ostao isti. Broj neriješenih građanskih parnica povećao se za 22 posto. Krajem 2021. dodatno se povećao broj neriješenih predmeta starijih od sedam godina (za oko 12 posto u odnosu na kraj 2020.) Ukupan broj neriješenih predmeta starijih od sedam godina na općinskim, trgovačkim i županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu krajem 2021. bio je 19.064. Hrvatska ujedno ima problem i s provođenjem presuda iz Strasbourga.

Donesena Strategija

– Hrvatska je 1. siječnja 2022. imala 25 bitnih presuda Europskog suda za ljudska prava koje još nisu provedene. U to vrijeme Hrvatska još nije provela 25 posto bitnih presuda donesenih u posljednjih 10 godina, a prosječno vrijeme do provedbe presuda iznosilo je četiri godine i tri mjeseca, opaska je iz dokumenta.

EK konstatira da Hrvatska donesenom Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine namjerava ojačati prevenciju koruptivnih pojava. Novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uvedena je obveza lokalnih i regionalnih vlasti da donose kodekse ponašanja. No, prema komplementarnoj Strategiji na snazi su tek 142 etička kodeksa, što je samo 25 posto od 576 jedinica lokalne i područne samouprave. Cilj je nove strategije poboljšati trendove do 2030. Možda je u tom podužem intervalu uputnije smanjiti broj općina (428) i gradova (127) i ponekih županija (20).

EK ističe da su u Hrvatskoj lani donošenjem novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti stupile na snagu zakonodavne izmjene koje osiguravaju bolju zaštitu »zviždača«. Ključne promjene u odnosu na prethodni zakon mogućnost je prijavitelja nepravilnosti da biraju između internih i vanjskih kanala za podnošenje prijava. Zakonom je izričito zabranjena odmazda protiv zviždača od strane poslodavca i to pod prijetnjom kazni za osvetničke šefove. Ujedno, regulirana je i obaveza da se prijavitelje mora informirati o statusu njihove prijave. Zakonom se kažnjava i otkrivanje identiteta zviždača. Za kontrolu provođenja postupka nadležan je resorni inspektorat, dok je Ured pučke pravobraniteljice određen kao vanjski kanal za podnošenje prijava. EK upozorava da postoje problemi u pogledu provedbe preporuka Pučke pravobraniteljice i pristupa informacijama. Prema navodima pučke pravobraniteljice Tene Šimović Einwalter, unatoč nekim pozitivnim koracima u 2021. u pogledu pristupa informacijama o policijskom postupanju prema migrantima, MUP i dalje pravobraniteljici uskraćuje izravan pristup informacijama iz svojeg informacijskog sustava. Pravobraniteljici se po zakonu mora omogućiti pristup svim takvim vrstama informacija, ističe se u dokumentu.

SLAPP-tužbe

Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerene protiv novinara i dalje su vrlo zabrinjavajuće i predstavljaju znatan financijski rizik za novinare i bitan zastrašujući učinak na medije, upozorava EK. U anketi HND-a u ožujku 2022. nabrojena je 951 aktivna tužba protiv novinara i medija (2021. bilo ih je 924, a 2020. njih 905). Takve tužbe, koje su često usmjerene protiv novinara osobno, a ne protiv medijske kuće ugrožavaju opstanak manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara. Niz takvih akcija protiv novinara pokrenuli su političari pa i suci, a temelje se na optužbama za klevetu, sramoćenje ili uvredu.

Kontrola HRT-a

Okvir za javne medije sadržava zaštitne mjere za neovisnost, ali postoji određena zabrinutost u pogledu upravljanja javnom radiotelevizijom, ističe EK. HRT-om upravlja glavni ravnatelj s petogodišnjim mandatom koji odgovara Nadzornom odboru (NO). Nakon javnog poziva NO-a Sabor običnom većinom imenuje glavnog ravnatelja. Sabor ujedno imenuje i četiri od pet članova NO-a, a peti član je predstavnik zaposlenika. Osim toga, Programsko vijeće (koje se sastoji od devet članova koje imenuje Sabor i dva predstavnika zaposlenika) zastupa javni interes i prati programske aktivnosti HRT-a. “Takav sustav parlamentarnoj većini daje odlučujući utjecaj na javni medij, što bi moglo ugroziti političku neovisnost HRT-a”, ističe se.

Državno oglašavanje

Državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima često narušava neovisnost medijskih kuća od politike, navodi se u analizi. Iako su takvi prilozi nerijetko tendenciozni i etički upitni, Zakonom o elektroničkim medijima i dalje se propisuje da su javna tijela i institucije u pretežitom vlasništvu države dužne 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u regionalnim ili lokalnim medijima. Takvi subjekti moraju podnositi izvješća Vijeću za elektroničke medije i objavljivati relevantne podatke o oglašavanju na svojim internetskim stranicama. Novac za promociju dodjeljuju se putem javnog poziva “na temelju određenih kriterija”. No, Zakon ne sadržava pojedinosti o kriterijima ili povezanom postupku. Konkretno, čini se da ne postoje zaštitne mjere u pogledu tijela koje donosi i primjenjuje te kriterije, upozorava EK.

Preporuke Komisije za RH

– Ponovno razmotriti novouvedene periodične sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika koje provodi SOA i umjesto toga osigurati njihov integritet na temelju drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europski standard neovisnosti pravosuđa i autonomije državnih odvjetnika te mišljenje Venecijanske komisije
– Uvesti sveobuhvatno zakonodavstvo u području lobiranja, među ostalim prema osobama na najvišim izvršnim položajima, te uspostaviti javni registar lobista
– Dodatno ojačati okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije
– Riješiti pitanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare, među ostalim rješavanjem pitanja zloupotrebe pravnih odredbi o kleveti i poboljšanjem informiranosti, uzimajući u obzir europske standarde zaštite novinara

– Osigurati sustavniji odgovor na preporuke Pučke pravobraniteljice i zahtjeve za informacije