Trend smanjivanja državnih potpora za cijene energenata, struje i plina, kakav postoji u većini zemalja EU-a zadnjih mjeseci, sada će podržati i Hrvatska. Vlada će na današnjoj sjednici izaći s novim prijedlogom mjera koji je prethodno dogovorila sa svim socijalnim partnerima, od poslodavaca do sindikata, i dobila njihovu načelnu podršku. Bit je da, prema zasad neslužbenoj najavi, Vlada neće odjednom ukinuti subvencije struje, plina i toplinske energije već će ih – prepoloviti.

To se odnosi na kućanstva, a pitanje je hoće li isto vrijediti i za male tvrtke i neprofitni javni sektor, ali hoće li Vlada ostati vjerna snažnijoj podršci poduzetnicima i gospodarstvenicima, ili će prevagnuti stav da masa kućanstava počinje snositi veći teret nego u zadnjim kriznim godinama, vidjet će se kad se izbruse i najsitniji detalji prijedloga.

Lokalne samouprave

Naime, jasno je da su tvrtke poput HEP-a i drugih u međuvremenu, otkako mjere vrijede, morali biti od države dodatno sufinancirani kako bi pokrili trošak ove razlike u prihodu, stoga je država, kako god se okrene, snosila taj teret.

Sad je plan da se subvencije potpuno dokinu u proljeće 2026. godine, dakle nakon zimske sezone grijanja, a danas se kreće s primjenom »fifty-fifty« modela. Prosječno mjesečno povećanje računa bi dakle trebalo iznositi nešto više od četiri eura, a to poskupljenje bi trebalo ići u dva navrata – prvi od 1. listopada, a drugi na početku nove godine – dakle, »po četvrtinama«.

Dosad je Vlada pokrivala oko 102 eura godišnjeg računa za električnu energiju prosječnom kućanstvu koje troši 3.000 kilovatsati, a kako će se ta subvencija prepoloviti, to znači da će prosječno kućanstvo platiti godišnji račun pedesetak eura više.

Prepolovit će se i subvencije za plin – prema izračunu Vlade od prošlog jesenskog paketa mjera, prosječno kućanstvo koje troši 12.000 kilovatsati godišnje je uz subvencije uštedjelo 85 eura godišnje. To znači da će od 1. listopada imati oko 42 eura više godišnje račune za plin prema postojećim cijenama tog energenta. To je prosječno mjesečno povećanje računa oko 3,5 eura.

Što se tiče toplana, njih koristi najmanji broj građana po većim gradovima – Rijeka je tu izuzetak jer je veliki broj nebodera u sustavu toplana, a oni su dosad imali ponajviše subvencije. Sada bi im računi trebali porasti petnaestak posto s rezanjem subvencija, a to znači da će godišnji račun porasti za oko 105 eura. Tu određenu veću ulogu mogu odigrati lokalne samouprave – nitko ne brani velikim gradovima da sami više subvencioniraju svoje građane u sustavu toplana.

Socijalni partneri

Naravno, socijalno najugroženiji ostat će zaštićeniji – oni će i dalje dobivati vaučere kojima mogu pokriti mjesečni trošak režija, a vrijednost bi trebala ostati na istoj razini od 70 eura.

– Predstavili smo deveti paket mjera našim partnerima – predstavnicima HGK-a, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, HUP-a, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice hrvatskih sindikata, Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika Hrvatske i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, kao i zajednica županija, gradova i Hrvatske zajednice općina, rekao je o tome premijer Andrej Plenković nakon sastanka sa socijalnim partnerima. Kućanstva, poduzetnici te javne ustanove i institucije plaćat će i dalje energente po priuštivijim cijenama od tržišnih. Cilj je fazno popuštanje mjera radi prilagodbe na prelazak na tržišne cijene energije, poručio je.

– Moramo se polako vratiti u tržišno gospodarstvo, a kalibrirane mjere ostaju onima kojima je to socijalno najpotrebnije. Mjere ostaju značajne i za kućanstva, rekao je Plenković jučer nakon aktualnog sata u Saboru. Potvrdio je da ostaje cijena obroka od 0,86 eura za studente, a ukupni paket ovih novih mjera težit će 175 milijuna eura.

– Riječ je o nastavku politike socijalne kohezije koju provodimo cijelo vrijeme, rekao je Plenković.

Ovo je deveti krug Vladinih mjera, a u prethodnih osam ukupno je osigurano preko 8 milijardi eura potpora.