Čim je izabran za predsjednika SDP-a Zagreba prije nekoliko dana, profesor radnog prava Viktor Gotovac podigao je buru jer je otvorio pitanje vraćanja Trga maršala TitA u Zagrebu, a njegov je prijedlog i obilježavanje jednog trga ili ulice imenom Aleksandre Zec. Tražili smo od njega objašnjenje zašto je u politiku odmah krenuo s – ideologijom.

Zašto smatrate da ponovo treba otvoriti pitanje Trga maršala Tita u Zagrebu?

– Radi se o jasnom i jednostavnom stavu – Grad Zagreb je europski grad, antifašizam je europska vrijednost, za mene je to dovoljno, a da uopće ne objašnjavam gdje bismo mi danas, kao narod, društvo i država, bez antifašizma bili. Uz to, naziv trga promijenjen je nasilno i ucjenjivački, ne i voljom građana. U mom sustavu vrijednosti, osobnih i političkih, na nasilju i ucjeni ne mogu se bazirati politike, a pogotovo se ne mogu iskazivati društvene vrijednosti. Što se tiče podjela, pa one su već tu, zar ne? I započeo ih je netko drugi, pretpostavljam oni koji su uključili vremenski stroj povratka u 1941., manipulacijom nekim pozdravima, grbovima i povijesnom istinom. Ovo sada nisu društvene podjele, nego potvrđivanje društvene istine.

Zapušteni grad

Čak su i vaši partneri iz Možemo! jasno rekli da to za njih nije prioritet.

– Ako smo partneri, onda prioritete određujemo zajedno. Majorizacija i isključivost nije moj modus operandi, ali ni SDP u Zagrebu ne može prihvatiti ostvarivati samo nečije prioritete, a ne svoje. Moram se zapitati, kad je bio protest za naziv trga, sjećam se prisutnosti nekih danas istaknutih pojedinaca iz Možemo! Koji su onda stavovi pravi i zašto su se promijenili? No, da, to nije prva stvar kojom se u ovom zapuštenom i opustošenom gradu moramo baviti, ali i tu vrijednosnu pogrešku obvezni smo ispraviti zbog budućnosti.

Ali i vaš kolega SDP-ovac Joško Klisović slaže se s Možemo!

– Mislim da će biti najbolje pitati svakog osobno o tome, ali jasno da će naš stav formulirati Gradski odbor SDP-a, i on će vrijediti za sve nas.

Ne bi li SDP, nakon tako duge unutarnje krize, mogao nuditi i neke druge teme, a ne samo ideološke. Doduše, ideju o trgu Aleksandre Zec većinom su svi podržali.

– Univerzum politike jest svijet ideja. U politici, ideja je sve, ideologija nije i ne smije biti neprijatelj. Pa po tome se razlikujemo, jesmo li liberali, socijaldemokrati, kršćanski demokrati. To nešto znači, zar ne? Načela su vrijednost. U protivnom, bez ideja, bez ideologija, vrijednosti, svijetom vladaju »neideologije« tržišnih zakona, neke bezidejne tehnokracije i lažne moralnosti klerikalizma u kojima čovjek nema niti jednaku šansu niti je mjerilo svijeta. Ideologija je i to hoćete li graditi škole, bolnice, staračke domove, obnavljati potresom srušen grad ili ćete sve to ignorirati jer vas »ti« ljudi ne zanimaju, a okrenut ćete se grandioznim sportskim arenama i fontanama. Moja ideologija jest okrenuta ljudima, njihovim socijalnim, egzistencijalnim, komunalnim potrebama, ali i društvenim vrijednostima. A ta ideja da je ideologija nepotrebna ili neprihvatljiva je takva šarena laž da je se ne može ni na Hreliću nekom uvaliti.

Prodisali smo

Sad kad imate uvid, kako ocjenjujete stanje u SDP-u Zagreba? Želi li se itko od isključenih vratiti – možda Gordan Maras?

– Stranka nisu pojedinci, stranka je tim – sada je izabrano novo vodstvo neopterećeno podjelama. Utoliko uspjeh SDP-a neće ovisiti o povratku imena koja više nisu u stranci, već o ljudima koji su sada u stranci, ali i o učlanjenju novih, mladih ljudi. Zbog toga je organizacija i izabrala svoje novo vodstvo da na platformi novih ljudi, produktivnih ideja i poštenog rada uspostavi i osnaži organizaciju koja ispunjava svoje programe i jamči socijaldemokratske politike. Što se tiče članstva – svi zainteresirani ljudi socijalne svijesti i socijaldemokratske političke inklinacije, s energijom i stavom, koji će doprinositi političkom profilu, i poštovati njeno usmjerenje i organizaciju, dobro su došli pridružiti nam se.

Može li se SDP i u cjelini konsolidirati, i kako?

– Naravno da može. Temelj svega je slušanje, komunikacija, suradnja, edukacija, aktivnost i aktivizam. Kada počnemo proizvoditi političke sadržaje i nuditi ih građanima, to će biti znak konsolidacije. Mislim da je važno istaknuti i kako je stranka nakon provedenih izbora prodisala. Predsjednici mjesnih organizacija te potpredsjednici gradske organizacije mahom su mlađi ljudi koji imaju izgrađene karijere, nisu ovisni o stranci i njezinu djelovanju. Tu smo da zajedno svojim iskustvom i znanjem »proizvodimo« nove moderne politike.