Ekstremne temperature

VIDEO/FOTO Više od 4.000 ljudi evakuirano s La Palme, golemi požar “guta” kuće i šume

Portal Novi list

"Vatra je napredovala vrlo brzo", rekao je Fernando Clavijo, predsjednik regionalne vlade Kanarskih otoka



Više od 4000 ljudi evakuirano je na kanarskom otoku La Palma nakon šumskog požara koji je zahvatio sjeverozapadni dio otoka dok Europa nastavlja doživljavati ekstremne temperature s toplinskim valom Cerberus.





Regionalna vlada u nedjelju je na kanarskim otocima, uključujući Tenerife i Gran Granariju, javlja The Guardian, proglasila službenu uzbunu zbog rizika od šumskih požara, dok je na La Palmi već izgorjelo oko 4.500 hektara zemlje i uništeno desetak domova.


“Vatra je napredovala vrlo brzo”


“Vatra je napredovala vrlo brzo”, rekao je Fernando Clavijo, predsjednik regionalne vlade Kanarskih otoka. Za brzo širenje požara okrivio je “vjetar, klimatske uvjete kao i toplinski val koji nas je pogodio”.



Požar u La Palmi izbio je u ranim jutarnjim satima subote u El Pinar de Puntagorda, šumovitom području na sjeveru otoka. Zbog požara su morali evakuirati ljude iz sela Puntagorda i susjednog Tijarafea.


Deset zračnih jedinica i 300 vatrogasaca na terenu pokušavalo je staviti pod kontrolu šumski požar na otoku, koji čini dio španjolskog arhipelaga u blizini obale zapadne Afrike.


Najmanje 13 kuća je uništeno dok je vatra napredovala, rekao je Fernando Clavijo.


“Bilo je otpora lokalnog stanovništva da napuste svoje domove, ali pozivam ljude da budu odgovorni”, rekao je Clavijo novinarima u La Palmi.



Na Tenerifima, još jednom od osam Kanarskih otoka, šumski požar, koji je izbio u subotu, prisilio je na evakuaciju 50 ljudi i uništio oko 60 hektara, priopćile su vlasti.


Španjolski kralj Felipe VI telefonirao je Claviju u subotu kako bi izrazio svoju podršku ljudima La Palme.



Prva kriza od erupcije vulkana


Šumski požar prva je prirodna kriza na otoku od vulkanske erupcije u rujnu 2021. Tada je više od 2000 zgrada je uništeno, a mnoge tisuće ljudi bile su prisiljene napustiti svoje domove kada se lava počela izlijevati iz vulkana Cumbre Vieja.


Pepeo je prekrivao otok mjesecima dok erupcija nije završila tri mjeseca kasnije.



Južna Europa istovremeno se suočava s tjednom u kojem bi temperature mogle oboriti trenutni rekord kontinenta – 48,8 stupnjeva Celzijevih zabilježenih na Siciliji u kolovozu 2021. – u drugom smrtonosnom toplinskom valu, nazvanom Charon prema grčkom mitološkom lađaru koji prevozi duše u podzemni svijet.



U više od 15 talijanskih gradova, uključujući Rim, Bolognu i Firencu, proglašena je uzbuna zbog očekivanja da će temperature u utorak porasti do 43 stupnja Celzijeva u Rimu i do 47 stupnjeva na Sardiniji.


U Grčkoj je Akropola privremeno zatvorena između 11.30 i 17.30 sati kako bi se turisti zaštitili od opasnih temperatura, opasnosti od dehidracije i sunčanice.


Sljedeći tjedan u Europi “najviše temperature ikad zabilježene”


Europska svemirska agencija priopćila je da je najviša temperatura u europskoj povijesti probijena 11. kolovoza 2021. kada je u Floridiji, talijanskom gradu na Siciliji, zabilježena temperatura od 48,8° stupnjeva celzijevih.


Istovremeno su objavili svoje očekivanje da bi sljedeći tjedan mogli svjedočiti “najvišim temperaturama ikad zabilježenim u Europi”.



Agencija je objavila da je površinska temperatura – što označava koliko je tlo vruće na dodir – dosegla više od 50C na istočnim obroncima Sicilije prošli tjedan, 45C u Rimu i Napulju te 46C i 47C u Madridu i Sevilli.


Ekstremne temperature u Europi dolaze nakon rekordnih globalnih temperatura zabilježenih u lipnju i početkom srpnja. Prema izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus, lipanj 2023. bio je nešto više od 0,5 °C iznad prosjeka od 1991. do 2020. s temperaturom mora bez presedana i rekordno niskim antarktičkim morskim ledom.



Prošlog ponedjeljka, Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je na Zemlji zabilježeno nekoliko najtoplijih dana u prvim danima srpnja.


U Maroku su ovog vikenda predviđene iznadprosječne temperature s najvišim temperaturama od 47 stupnjea Celzijevih u nekim pokrajinama – tipičnije za kolovoz nego za srpanj – što je izazvalo zabrinutost zbog nestašice vode, objavila je meteorološka služba.