Ilustracija / Rijeka, Molo longo ribari i ribarice / Foto: Marko Gracin
Ujedinjeni narodi za hranu upozoravaju da se 52 posto promatranih zaliha ribe i dalje prekomjerno lovi, pri čemu slučajan ulov ugroženih vrsta poput morskih pasa i kornjača predstavlja problem u središnjem i istočnom Mediteranu i Jadranu
povezane vijesti
Pritisak ribolova u Sredozemnom i Crnom moru je naglo pao u proteklom desetljeću, no malo više od pola promatranih vrsta riba se prekomjerno lovi, a klimatske prijetnje se povećavaju, objavila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu.
Ribolov u regiji i uzgoj ribe slanim ili bočatim priobalnim vodama proizvodi oko 2,06 milijuna tona hrane godišnje u vrijednosti od 21,5 milijardi dolara te osigurava 1,17 milijuna radnih mjesta, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.
Prosječni pritisak ribolova se smanjio za 50 posto od 2013., a udio održivog ribolova se udvostručio zahvaljujući pažljivijem upravljanju, kazao je FAO u svom izvješću koje objavljuje svake dvije godine.
Zalihe još nisu na željenoj razini
Ipak, 52 posto promatranih zaliha ribe se i dalje prekomjerno lovi, pri čemu slučajan ulov ugroženih vrsta poput morskih pasa i kornjača predstavlja problem u središnjem i istočnom Mediteranu i Jadranu.
“Zalihe još uvijek nisu na željenoj razini, no počinju se oporavljati zahvaljujući upravljanju vođenom znanošću i snažnim angažmanom uključenih dok akvakultura pokazuje da može pomoći zadovoljiti buduću potražnju za morskom hranom”, kazao je Manuel Barange, čelnik odjela FAO-a za ribogojilišta i akvakulturu.
Ribari u Sredozemnom i Crnom moru su 2023. ulovili oko 1,12 milijuna tona ribe i druge morskih životinja, što predstavlja povećanje od 13 posto u usporedbi s godinom ranije, no uglavnom je riječ o stabilnoj razini promatrano tijekom proteklog desetljeća.
Turska je još uvijek prednjači u ribolovu te je odgovorna za oko 31 posto ulovljene ribe i 17 posto brodovlja, a slijede ju Italija i Grčka.
Sredozemna akvakultura je proizvela 2,97 milijuna tona hrane 2023. u vrijednosti od 9,3 milijarde dolara, pri čemu na uzgoj u slanim ili bočatim vodama otpada 940.000 tona.
Međutim, akvakultura se suočava sa sve većim pritiscima toplinskih valova, izbijanjem bolesti, neautohtonim vrstama i zamršenim pravnim okvirima koji mogu odvratiti ulaganja, a naročito za manje proizvođače, ističe se u priopćenju FAO-a.
Kako bi se zadovoljila prognozirana potrošnja do 2050. i osiguralo da zemlje u regiji mogu konzumirati prosječnu količinu morske hrane po glavi stanovnika u svijetu, koja je 2022. iznosila 20,7 kilograma, ukupna proizvodnja će se morati povećati za između 14 i 29 posto, dodalo je izvješće.
