POPIS STANOVNIŠTVA

U Srbiji je danas gotovo 19.000 Hrvata manje nego 2011., najviše su odselili iz Subotice i Sombora

Hina

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL



SUBOTICA – U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“.


“Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji“, priopćio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).


Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no razvidan je pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi „Hrvatska riječ“.




Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.


Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima.


Po analizi hrvatskog tjednika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5029 a u prethodnom popisu 7070.


U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3877 građana toga grada, a prije jedanaest godina ih je bilo 5335, u Apatinu je broj pao s 3015 na 2057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2112 na 1341.


U Šidu je Hrvata bilo 1748 a sada ih je 1249, a u Rumi je broj pao s 1719 na 1133.


U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1000.


U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4554.


U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci “rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno”.


„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno“, priopćio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.


Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška suradnja s tijelima matične države Hrvatske.


„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti”, zaključuje se u njihovu priopćenju.


Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.


Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca  (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.


Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji. Prema konačnim rezultatima ona ima 6,647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7,186.862.