Cijepljenje djece mlađe od 12 godina u Hrvatskoj je skoro pa tabu tema, drže u RTL Direktu. Smatraju da će se kad tad morati i o tome govoriti.

Američke zdravstvene vlasti tako su danas za cijepljenje djece u dobi od 5 do 11 godina odobrile i preporučile cijepljenje Pfizerovim cjepivom.

Američki predsjednik Joe Biden odmah je izjavio kako je riječ o prekretnici u borbi protiv epidemije. U Americi je naime od covida dosad hospitalizirano 8.300 djece, nekoliko stotina ih je umrlo.

Cijepe se mali Amerikanci

Kod pedijatra, obiteljskih liječnika, u ljekarnama i školama krenulo je cijepljenje malih Amerikanaca – od 5 do 11 godina. Dječja cjepiva imat će narančasti čep kako bi se razlikovala od onih za odrasle.

Do sada je u SAD-u zaraženo 1,9 milijuna djece do 11 godina.

“Osjećam veliko olakšanje sada kad se cijepila te da imam više kontrole nad njenim izlaganjem, barem trenutačno. Pogotovo otkako se vratila u školu, iako je škola oprezna to je izvan moje sfere”, kaže majka cijepljene djevojčice Christine Olson.

Pfizer-ovo cjepivo moći će primiti oko 28 milijuna djece u SAD-u. Za njih je doza od 10 mikrograma, dok djeca starija od 12 godina i odrasli primaju doze od 30 mikrograma.

“Viđam svoje prijatelje, ali ne onoliko koliko želim. Želim ih zagrliti, igrati igrice s kojima inače ne stignemo.

I želim se ‘hrvati’ s jastukom sa svojom najboljom prijateljicom i istraživati nove stvari, ali ja ne mogu zbog pandemije”, kaže cijepljena djevojčica Mackenzie Olson.

Kuba je prva u svijetu još u rujnu protiv COVID-a počela cijepiti djecu od dvije do 11 godina.

Kako to izgleda u Hrvatskoj

Kod nas se cijepe djeca od 12 godina.

“Ja sam se odlučio cijepiti zato što smatram da je jako važno cijepiti se da se ne dobiju teški simptomi”, kaže Matija Nemčić iz Zagreba i objašnjava kako će mu to olakšati život.

“Treniram košarku, ali sad kada sam se cjepivo ponovno ću početi s treninzima i mislim da će mi znatno olakšati život”, kazao je Matija.

Prema podacima HZJZ-a do sada je u dobi od 12 do 14 godina cijepljeno 2.698 djece (2,7 % toga uzrasta), od 15-19 godina 35.752 (što je 18 %).

S tim brojkama zdravstveni djelatnici nisu zadovoljni. Zbog malog interesa cijepljenja neće biti po školama osim, ako u nekom razredu ne postoji interes za cijepljenjem veći od 70 posto. Zasad to nije zatražila nijedna škola, odnosno razred.

Prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici Fran Mihaljević, u RTL Direktu komentirao je treba li cijepiti djecu.

Tešović: Zašto bi to bilo problem?

“Djeca u pravilu obolijevaju od blažih oblika bolesti. To je notorna činjenica koja je prisutna od početka pandemije. Ne znate tko će od njih, imao simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, razviti multisistemni inflamatorni sindrom koji može biti poguban.

To je bolest koja nastaje 4 do 6 tjedana nakon preboljenja akutne faze bolesti. Manifestira se zahvaćanjem više organskih sustava. Najopasnije je zahvaćanje srca, smrtnost je među tim bolesnicima mala ukoliko se na vrijeme postavi dijagnoza i započne s liječenjem.

U našoj državi je od multisistemnog inflamatornog sindroma umrlo jedno dijete, ostala su se oporavila. U posljednje vrijeme se sve češće viđaju i među djecom tromboembolijski incidenti. Rjeđi su nego kod odraslih ali je smrtnost visoka.

To do sada nismo vidjeli ili se ne zna da je takvog nečega bilo u Hrvatskoj, ali to ne znači da neće biti. S aspekta osobne zaštite dobro je da se bilo tko cijepi pa i djeca starija od 12, uskoro starija i od 5 godina”, kazao je.

Dodao je da ne vidi zašto bi bio problem cijepiti djecu ako se cjepivo pokazalo zaštitno i sigurno, nisko reaktogeno u svim populacijama u kojima su provedene prelicencijske studije.

Ove godine hospitalizirano 532 djece

“Važno je da se djeca cijepe, djeca nisu izolirana, djeca su ukupno stanovništvo, ne možemo ih izolirati i svjedoci smo da sve više mladih završava na respiratoru”, kaže epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer.

Zbog COVID-a tijekom ove godine hospitalizirano je 532 djece do 17 godina, od čega u zadnjih mjesec dana 102.

“I djeca bi se trebala cijepiti. Znam da će tu biti svakakvih stavova roditelja, ne mogu izdavati zapovijedi, ne mogu, ne mogu ni autoritativno o tome govoriti i neću cijepiti djecu, ali škole trebaju nastaviti s radom”, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.

Znanstvenici kažu da delta-soj u znatno većoj mjeri zahvaća djecu.

“Pa vidimo da se i djeca mogu razboljeti i da obolijevaju od post covida i obolijevaju od jednog posebnog sindroma multiorganskog sindroma”, kaže imunolog Zlatko Trobonjača.

Škole su izvor zaraze, a online nastavu ne žele ni učitelji, ni djeca, ni roditelji.

“Djeca su ta koja se okupljanju, koja se druže, što je normalno, što je prihvatljivo, ali zato ih je potrebno cijepiti”, kaže Mayer.

Za sada se za cijepljenje djece mlađe od 12 godina nije odlučila ni jedna europska zemlja pa govora o tome nema ni kod nas, javlja RTL Direkt.

Ova situacija je opasna za naciju

Što se tiče utjecaja cijepljenja opće populacije na epidemiološku situaciju, Goran Tešović smatra da to itekako pomaže.

“Ono što je problem, to je da kada bismo se svi krenuli cijepiti ne možemo time bitno utjecati na dinamiku zaraze u našoj državi idućih pet tjedana.

Kad pogledate da su zaštitne dvije doze, da je razmak između njih 3 ili 4 tjedna, da nakon njih punu zaštitnost stječete nakon dva tjedna, to je 5-6 tjedana, ako želimo utjecati na četvrti val cijepljenje na to utjecati ne može nego su potrebne druge mjere.

Cijepljenje ukoliko se bude pokrenulo s mrtve točke imati itekakvog impakta na razvoj događaja u nekoj budućnosti što se vidi najbolje po satnju u europskim zemljama koje su postigle cijepni obuhvat populacije koji je veći od 70 posto.

Prosjek EU je iznad 70 posto, a kod nas je to 44 posto. Nismo najlošiji, ali pogledajte kakva se nacionalna tragedija događa u Bugarskoj i Rumunjskoj. Rumunjska izvozi bolesnike u bogatije zemlje EU, nemaju smještajnih kapaciteta pa ih od tamo transportiraju u Austriju i druge europske zemlje. Kod njih je procjepljenost jedva iza 30 posto”, kazao je Tešović.

Na pitanje treba li uvesti oštrije mjere, Tešović je kazao da treba vidjeti što su drugi učinili kad su se našli u sličnoj situaciji.

“Nametnuli su strože epidemiološke mjere nego one što su kod nas na snazi. To ne mora značiti zatvaranje škola jer koji je smisao zatvaranje škola kad bez covid-potvrda možete gdje hoćete. Kad se dogovori što treba napraviti treba inzistirati na tome da se tako nešto poštuje”, kazao je.

Tešović je kazao i da je situacija preozbiljna da bi se sve prepustilo voluntarizmom pojedinca.

“Ovo je situacija koja je opasna za naciju, mislim da vlasti trebaju poduzeti nešto”, kazao je Goran Tešović u RTL Direktu.