Na Jadranu se ove godine u segmentu krstarenja očekuje 4,5 milijuna putnika, što je za oko 30 posto više nego lani, te oko 3.000 ticanja kruzera. Porast broja putnika očekuje se i na trajektima i hidrogliserima koji bi trebali ostvariti oko osam posto veći promet nego lani, odnosno oko 19,3 milijuna, a potražnja raste i u nautici. Isto tako, u naredne tri godine u planu su ulaganja u iznosu većem od 416 milijuna eura u infrastrukturu pomorskog turizma. Podaci su to iz analize koju je napravila talijanska konzalting agencija Risposte Turismo, a koji su izneseni na šestom Adriatic Sea Forumu održanom u Dubrovniku.

Na kongresu se okupilo više od 50 međunarodnih predavača i više od 250 operatera koji predstavljaju različite strukovne kategorije uključene u pomorski turizam na Jadranu. U okviru Adriatica Sea Foruma, koje su organizirali agencija Risposte Turismo te Lučka uprava Dubrovnik i Grad Dubrovnik, održan je i prvi samit predsjednika jadranskih luka.

Krf omiljen

Što se, dakle, najava tiče, 32 luke za kruzere na ovom dijelu Sredozemlja ove bi godine na kruzerima trebalo posjetiti oko 4,5 milijuna putnika, pri čemu bi najviše putnika s kruzera trebalo proći kroz Krf, i to oko 615.000, što je porast od 16,8 posto u odnosu na 2022. Samim time Krf je jača luka od Venecije, koja očekuje oko 550.000 putnika. Tu je potom Dubrovnik s očekivanih oko 519.000 putnika, ili 37 posto više nego lani, a na četvrtom i petom mjestu su Bari s pola milijuna putnika i Kotor s njih oko 440.000. U 2023. Italija će biti prva na ljestvici prometa kruzera, s nešto više od dva milijuna putnika i rastom od 35 posto, ispred Hrvatske, koja očekuje oko 1,1 milijun putnika s kruzera, ili 33 posto više nego lani, te Grčke s oko 624.000 putnika. Prognoze su pozitivne za zemlje na području Jadrana, od Crne Gore, koja računa na oko 480.000 putnika, do Slovenije, gdje očekuju 119.000 putnika, i Albanije s 25.000 putnika. Što se tiče ticanja kruzera, Hrvatska će 2023. ponovo biti na vrhu ljestvice zemalja na području Jadrana s oko 1.140, ispred Italije s 863 i Crne Gore s 474 ticanja kruzera. U trajektnom se prometu također očekuje rast prometa, s time da je u ovom segmentu najprometnija luka Split s 5,2 milijuna putnika, a slijede Igoumenitsu s 2,6 milijuna putnika i Zadar s 2,5 milijuna putnika. I tu je Hrvatska najjača po prometu, s ukupno blizu 10 milijuna putnika, dok Grčka i Italija planiraju da će imati 4,8 odnosno 3,2 milijuna putnika na trajektima, katamaranima i hidrogliserima.

A prema Izvješću o turizmu na Jadranu za ovu godinu Njemačka je glavno tržište nautičkog turizma. Prema uzorku od 78 ispitanih marina najviše nautičara dolazi iz Njemačke, potom Italije i Austrije. Među rezultatima istraživanja o marinama je i povećanje cijena koje se naplaćuju korisnicima u 2023. za vezove i usluge, što je prijavilo 71 posto anketiranih objekata.

Novi terminali

A kako je na Adriatic Sea Forumu rečeno, za infrastrukturu pomorskog turizma do 2025. planirana su ulaganja u iznosu većem od 416 milijuna eura. U pripremi su brojni projekti, uključujući novi terminal za krstarenja Marghera u Veneciji za pristajanje kruzera preko 25.000 tona, u što će se uložiti 61 milijun eura, a investicija bi trebala biti u funkciji 2026. Tu je novi terminal za krstarenja Igoumenitsa u Grčkoj, koji može prihvatiti brodove do 240 metara duljine, vrijedan oko 50 milijuna eura, koji bi prve putnike trebao dočekati već krajem ove godine, te novi pomorski terminal u Porto Corsini u Ravenni vrijedan 27,7 milijuna eura. Ostali novi infrastrukturni projekti koji će se razviti u jadranskom području uključuju, do ljeta 2024., drugu pomorsku postaju u luci Bari i prvu pomorsku postaju Split.

Što se tiče nautičkog sektora, prema ovoj analizi na području jadranskog bazena planiraju se daljnja ulaganja od 206 milijuna eura, od čega najmanje 182 milijuna eura za izgradnju novih marina i daljnja 24 milijuna eura za proširenje postojećih objekata. Novi projekti koji će se razviti uključuju marinu Vlora u Albaniji s 483 veza, za segment superjahti, koja će biti dostupna od 2025., a u koju se ulaže približno 45 milijuna eura, te marinu Porto Baroš u Rijeci s 230 vezova u koju ACI-Gitone ulaže približno 50 milijuna. U tijeku su i brojni projekti za proširenje postojećih objekata, uključujući Marinu Polesana, koja dobiva 138 novih vezova ukupne investicije od 20 milijuna eura, i Marinu Korkyra, gdje se uređuje 39 novih vezova, a ulaganje je vrijedno oko 1,5 milijuna eura.

Talijanska ponuda najjača

Na talijanskoj strani se do kraja ove i u idućoj godini otvara stotinjak novih vezova u postojećim marinama. Inače, Italija je najjača jadranska zemalja po broju marina i broju vezova kojih ima oko 50.000, a u segmentu megajahti ljestvicu i dalje predvodi Crna Gora.