ZAGREB – Svijetu prijeti nestašica hrane kakva se ne pamti desetljećima, upozorili su Ujedinjeni narodi, Svjetska banka i ostale međunarodne institucije. Oko 320 milijuna ljudi u svijetu trenutačno »maršira u gladovanje«, dok njih 49 milijuna u 43 zemlje »kuca na vrata gladi«, upozorio je prošlog tjedna David Beasley, direktor Svjetskog programa za hranu UN-a, misleći ponajviše na siromašne države.

Kriza hrane počela se pomaljati sredinom prošle godine, zbog loših žetvi prouzročenih velikim sušama, naglog rasta cijena energenata i umjetnih gnojiva te poremećaja u opskrbi izazvanih pandemijom. Ulje na vatru dolili su rat u Ukrajini i sankcije protiv Rusije, što je otežalo izvoz žitarica iz dviju zemalja te pridonijelo divljanju cijena. Samo pšenica je od početka ruskog napada na Ukrajinu poskupjela više od 40 posto.

Alternativni smjerovi

Budući da je izvoz oko 20 milijuna tona ukrajinskih žitarica kroz luke blokiran zbog ratnih operacija, čelnici skupine G7, a posebice Europske unije, poduzeli su mjere za osiguranje alternativnih izvoznih smjerova putem željeznica i cesta. Međutim, prijevoz kopnom kroz zapadnu granicu Ukrajine ne može ni izbliza zamijeniti kapacitete morskih luka.

Stoga su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz prošlog vikenda u telefonskom razgovoru zatražili od ruskog predsjednika Vladimira Putina da deblokira crnomorske luke, misleći ponajprije na Odesu, kako bi se Ukrajini omogućio izvoz hrane i smanjila opasnost od gladi u zemljama u razvoju. Putin je odgovorio da je Moskva spremna pomoći deblokadi ukrajinskih luka, ali uz uvjet da zapadne zemlje ukinu neke sankcije Rusiji kako bi i ta zemlja povećala izvoz.

– Povećane isporuke ruskih gnojiva i poljoprivrednih proizvoda, koje će, naravno, zahtijevati ukidanje odgovarajućih sankcija, također će pomoći u ublažavanju napetosti na globalnom tržištu hrane, priopćio je Kremlj nakon telefonskog razgovora. Istodobno, ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora s britanskim premijerom Borisom Johnsonom također zatražio »sprečavanje krize hrane i deblokadu ukrajinskih luka«.

Moskva tvrdi da deblokadu ukrajinskih luka otežava 420 plutajućih mina koje je ukrajinska mornarica postavila u Crnom i Azovskom moru, u prva dva tjedna rata. Kijev to niječe i za postavljanje mina optužuje Rusiju.

Podaci iz različitih međunarodnih izvora ukazuju na to da su Rusija i Ukrajina među glavnim izvoznicima žitarica i uljarica, podmirujući oko trećine uvoznih potreba zemalja u svijetu. Međutim, iako se često govori da je Ukrajina žitnica svijeta, podaci pokazuju da njezin izvoz nije među najvećima. Najveći izvoznik pšenice zapravo je Rusija koja opskrbljuje 20 posto svjetskog tržišta, a Ukrajina 5 posto.

Proizvodnja biogoriva

Drugim riječima, blokada ukrajinskog izvoza pogoršala je poremećaje na svjetskom tržištu, ali nije glavni uzrok nestašice hrane. Neovisno o ishodu natezanja između Rusije i Zapada oko deblokade ukrajinskih luka, promatrači vjeruju da bi se manjak pšenice iz Ukrajine mogao nadoknaditi nekim drugim mjerama, na koje zapadne zemlje nisu previše spremne i o kojima puno ne govore.

Tako je troje dužnosnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prošli tjedan predložilo privremeno smanjenje proizvodnje biogoriva, za koje se upotrebljava 12 posto proizvedenog kukuruza u svijetu, 15 posto biljnih ulja i 34 posto šećera, uglavnom u razvijenim zemljama. To bi, kažu, ublažilo probleme s hranom.

– Smanjenje za 50 posto količine žitarica koja se koristi za biogoriva u Europi i SAD-u, dvama vodećim proizvođačima biogoriva, nadoknadilo bi sav izgubljeni izvoz ukrajinske pšenice, kukuruza, ječma i raži, istaknuli su Havard Halland, Rüya Perincek i Jan Rieländer iz OECD-a, prema Financial Timesu.

Stručnjaci OECD-a primjećuju da EU i SAD ograničenje proizvodnje biogoriva ne spominju, zbog vlastitih propisa i pritiska lobija koji bi zbog toga izgubili prihode i profite. Također predlažu da se pravodobno osiguraju zalihe plina ne samo za proizvodnju električne energije, nego i za proizvodnju umjetnih gnojiva – o čemu EU također ne govori.

Cijene umjetnih gnojiva skočile su od kraja siječnja za 250 posto, zbog dramatičnog poskupljenja prirodnog plina koji je glavna sirovina za njihovu proizvodnju. Tom poskupljenju pridonijele su i sankcije protiv Bjelorusije i Rusije, glavnih proizvođača potaše koja je također važan sastojak gnojiva. Multinacionalna kompanija Yara iz Norveške, primjerice, zbog svega toga morala je smanjiti proizvodnju sredstava za gnojenje bilja. Upozorila je da će se žetva, na poljima na kojima se gnojiva ne rabe, prepoloviti.

– Rekordne cijene umjetnih gnojiva mogu imati za posljedicu pad poljoprivredne proizvodnje za desetke milijuna tona, što je dovoljno za prehranu stotina milijuna ljudi, procijenili su neprofitna organizacija IDFC i Međunarodni istraživački institut za rižu.