Ako se Zoran Janković kandidira za predsjednika Pozitivne Slovenije, onda neće Alenka Bratušek, što će pak značiti i raspad vladajuće koalicije i pad vlade
Slovenska premijerka Alenka Bratušek ne suočava se samo s neočekivano visokim proračunskim deficitom, zbog kojeg je Slovenija ovih dana ponovo dobila neočekivano oštro upozorenje Bruxellesa – što je ponovo obnovilo špekulacije da će Slovenija ujesen morati zatražiti europsku pomoć – nego i s prijetećom borbom za vodstvo unutar vlastite stranke, koja bi mogla biti okončana padom Vlade.
Pravu buru u vladajućoj koaliciji izazvala je ovih dana najava povratka gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića na čelo Pozitivne Slovenije, stranke koju je osnovao i s čijeg se čela morao povući upravo da bi otvorio put sklapanju vladajuće koalicije.
Nastavio kadrovirati
Nakon što je na prošlim izvanrednim parlamentarnim izborima ostvario pravo malo političko čudo, kada je u samoj završnici kampanje pobijedio favorita Janšu, predvodeći stranku koja dva mjeseca ranije uopće nije postojala, Janković se prije nekoliko mjeseci, nakon pada Janšine vlade, povukao s čela stranke, ali nevoljko i bez želje da se stvarno povuče.
Ako je Janković možda na početku i bio čovjek koji je sudjelovao u svim ključnim kadrovskim i strateškim odlukama vlade Alenke Bratušek, čini se da u posljednje vrijeme to više nije bio slučaj.
Prijeti blokada
Podsjetimo, Gregor Virant i Karl Erjavec, čelnici stranaka koje su formirale vladu s Pozitivnom Slovenijom, pristali su na ulazak u novu Vladu samo ako se Janković povuče. Njihov manevarski prostor u ovom je slučaju iznimno sužen: Virant i Erjavec srušili su Janšinu vladu upravo zbog izvještaja protukorupcijske komisije o kršenju protukorupcijskog zakonodavstva od strane Janše i Jankovića, tako da su mogli u savez s Pozitivnom Slovenijom tek ako se Janković povuče.
Što znači da bi njegov povratak značio i njihov odlazak. Dakle i pad Vlade.
A sunovrat još jedne slovenske vlade i drugi uzastopni izvanredni izbori Sloveniju bi u potpunosti blokirali. Financijska konsolidacija koju pokušava provesti vlada Alenke Bratušek bila bi zaustavljena u najgorem trenutku, baš kada će Sloveniji ponestati novca od svibanjskog zaduženja za tri i pol milijarde dolara.
Nove kredite na međunarodnom financijskom tržištu Slovenija najvjerojatnije ne bi mogla dobiti, zbog čega bi morala zatražiti europsku financijsku pomoć, ali i prihvatiti zloglasnu trojku Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Dakle, Sloveniju očekuje burna jesen.
