Pokret Žene u crnom na 30. obljetnicu pada Vukovara u Beogradu su održale prosvjed na kojem su poručile da nikad neće zaboraviti na velikosrpske zločine u Vukovaru.

Ovo podsjećanje na zločine srpskih snaga i JNA održano je u centru srpske prijestolnice, u Knez Mihailovoj ulici.

Prosvjednice i prosvjednici odjeveni u crno nosili su plakate kojima opisuju zločine četničkih snaga i JNA u Vukovaru.

Solidarno s obiteljima žrtava

One su zatražile i odgovornost onih koji su osnivali i vodili logore za zarobljene Hrvate u Srbiji 1991. i 1992. godine.

Pritom podsjećaju i na seksualna zlostavljanja koja su prošla zatočenici srpskih logora.

Sve to čine, poručile su, u znak suosjećanja i solidarnosti s obiteljima žrtava, građankama i građanima Vukovara.

Podsjećaju da je 25. kolovoza 1991. godine napadom JNA iz zraka, sa zemlje i Dunava počeo pakao Vukovara.

Ne zaboravljaju podsjetiti javnost u Srbiji i da je 19. rujna 1991, godine veliki broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio Prvu oklopnu gardijsku brigadu JNA u rušilački pohod na Vukovar.

“Jedan od najsramotnijih događaja u povijesti Beograda prekriven je zavjetom šutnje i poricanja”, poručuju.

Stradanje u Vukovaru i logorima

Vukovar je 1991. godine punih 87 dana bio pod opsadom JNA i paravojnih srpskih formacija. Tijekom opsade Vukovara počinjen je ratni zločin urbicida i kulturocida – uništena je povijesna jezgra grada, a Vukovar je postao simbol barbarskog uništavanja gradova u ratu.

Ubijeno je više od tisuću civila, ranjeno više od 25.000 ljudi. Nakon početka opsade grada Vukovara, na području Srbije osnovano je nekoliko logora za hrvatske ratne zarobljenike.

Oni su u logorima u Srbiji boravili od nekoliko dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7.000 ljudi, a u njima je duže zadržano oko 3.500 ratnih zarobljenika.

Od posljedica premlaćivanja i zlostavljanja, kao i uslijed nedostatka adekvatne medicinske pomoći, u logorima u Srbiji preminulo je najmanje 14 zarobljenika. Za sve ove zločine osuđena je samo jedna osoba, podsjećaju Žene u crnom.

Zahtjevi Žena u crnom

U povodu 30. godišnjice zločina u Vukovaru od države Srbije i njenih institucija traže:

• Utvrđivanje odgovornosti vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokretanje sudskih postupaka za zločin urbicida u Vukovaru
• Utvrđivanje pune istine o nestalima, otvaranjem svih državnih arhiva, u cilju pronalaska grobnica hrvatskih žrtava u Srbiji
• Pokretanje sudskih postupaka za osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu
• Uvažavanje zahtjeva Žena u crnom i Art klinike, koje ponavljaju već 15 godina, uz podršku više od 30 organizacija civilnog društva, za postavljanje spomen ploča na mjestima logora u Stajićevu i Begejcima te drugdje, ako i podršku za druge oblike simboličnih reparacija žrtvama i njihovim obiteljima
• Pokretanje zakonske zabrane glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima

Sve nabrojano Žene u crnom traže uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava, Fonda za humanitarno pravo, udruženja građanki Anima iz Đulića, Bosna i Hercegovina te drugih aktivistkinja i aktivista.

Žene u crnom na prosvjedu je čuvala interventna policija. Nerijetko se na svojim prosvjedima na kojima srpsku javnost upozoravaju na ratne zločine koje su srpske snage počinile tijekom ratova devedesetih suočavaju s antiprosvjedima.