Vjera nije "in"

Zašto religija odumire u modernim društvima?

Slavka Aničić

 Znanstvenici su pregledali podatke unazad stotinjak godina u :  Australiji, Austriji,  Kanadi, Češkoj, Finskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Novom Zelandu i Švicarskoj



60 posto građana Češke nisu religijski  opredijeljeni, a takvih je u Nizozemskoj 40 posto



Ideja je prilično jednostavna, tvrdi Richard Wiener iz Istraživačke tvrtke za znanstveni napredak i Sveučilišta u Arizoni. 


– Pretpostavljamo da socijalne grupe s više pripadnika snažnije privlače pojedince da im se pridruže i da društvene grupe imaju svoj socijalni status ili »prednosti«.



Kada su proveli istraživanje među djecom širom Velike Britanije, utvrdili su  da je nešto manje od 34 posto ispitanih mališana reklo da ne pripada nijednoj  vjerskoj zajednici.




Na pitanje »vjeruješ li u Boga« malo manje od 40 posto djece ovog mjeseca u Velikoj Britaniji reklo je da vjeruje, dok je 32 posto ispitane  djece odgovorilo negativno. To bi mogao biti znak širenja sekularizma u Velikoj  Britaniji, a više će biti poznato nakon popisa stanovništva koji je u tijeku. 


Primjerice u jezicima, može biti veće koristi od korištenja španjolskog jezika nego umirućeg jezika Quechuana u  Peruu. Slično, postoji neka vrsta prednosti ili statusa u pripadanju ili  nepripadanju nekoj religiji, tvrdi dr. Wiener. 


– U brojnim modernim sekularnim demokracijama postoji trend nepripadanja vjerskim zajednicama: u Nizozemskoj je postotak građana  koji tvrde da nisu religijski opredijeljeni 40 posto, a najveći postotak  nevjernika zabilježen je u Češkoj – 60 posto, tvrdi Wiener. 


Mrežna struktura


Istraživački tim je zatim primijenio svoj nelinearni dinamički model,  prilagodivši parametre za relativne socijalne i praktične prednosti koje  osigurava pripadanje »nereligioznoj kategoriji« stanovništva.


Otkrili su  da su ti parametri slični u svim proučavanim zemljama, što je pokazalo  da slična ponašanja pokreću takav trend na tim područjima zapadnjačke kulture. Osim toga, pokazalo se da je religija u svih devet zemalja na putu odumiranja.


Dr. Wiener je ipak rekao na konferenciji da  tim radi na moderniziranju modela s »mrežnom strukturom«. Naravno,  mi ne vjerujemo da je to mrežna struktura modernog društva, gdje je  ipak svaka osoba pod jednakim utjecajem svih drugih pojedinaca u  društvu, objašnjava Wiener.


Stručnjak ipak smatra da je istraživanje dalo značajan rezultat. On naime pokazuje kamo ide zapadnjačko  društvo, iako bi situacija bila mnogo kompleksnija kada bi se  proučavalo svakog pojedinca, tvrdi Wiener te zaključuje da je studija  pokazala kako razmišlja prosječni građanin.  



Skoro dvije trećine ispitanih Britanaca ne smatra se religioznima, pokazala  je najnovija anketa provedena po narudžbi Britanske humanističke udruge  (BHA). Udruga je pojasnila da su se u prošlosti brojni građani deklarirali kao  vjernici kako bi pokazali pripadnost zapadnjačkoj kulturi. Ovogodišnja anketa  provedena je na uzorku od 1.900 odraslih Britanaca u Engleskoj i Walesu,  upravo u vrijeme popisivanja stanovništva. Dok je 61 posto ispitanika izjavilo  da pripada nekoj vjerskoj zajednici, 65 posto ljudi je reklo da nije religiozno.  Usporedimo taj podatak s podatkom iz 2001. kada se 15 posto ispitanih  odraslih Britanaca izjasnilo kao religijski neopredijeljeno, tijekom popisivanja  stanovnika. 


Među ispitanicima koji su se izjasnili kao kršćani, manje od 50 posto ih je  reklo da vjeruje da je Isus Krist bio Božji sin te stvarna osoba koja je umrla i  uskrsnula. Čak 27 posto britanskih kršćana je reklo da u to uopće ne vjeruje,  dok je 25 posto bilo u nedoumici. U drugom istraživanju provedenom u Škotskoj 42 posto ispitanika je reklo da ne pripada nijednoj vjerskoj zajednici, a na  pitanje ‘jeste li religiozni’ čak je 56 posto ispitanih Škota odgovorilo negativno.  Ovo istraživanje javnog mnijenja pokazuje da su vrlo varljivi podaci koji se dobivaju popisivanjem stanovništva o religioznosti i pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici, tvrdi Andrew Copson koji je na čelu udruge BHA te predvodi nacionalnu kampanju u Velikoj Britaniji kojom bi se ohrabrilo nereligiozne ljude da se  tako i deklariraju tijekom popisivanja stanovništva.