Ministri za zaštitu okoliša država članica EU-a nisu se u četvrtak uspjeli dogovoriti o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2035. te su umjesto toga usvojili neobvezujuću izjavu o namjeri za smanjenje emisija u rasponu između 66,25 i 72,5 posto u usporedbi s 1990.

EU je planirao dogovoriti nove klimatske ciljeve za 2040. i 2035. tijekom ovoga mjeseca. No dio zemalja članica, među njima, Njemačka, Francuska i Poljska, zatražile su da o cilju za 2040. prvo rasprave šefovi država ili vlada na samitu u listopadu, što je poremetilo razgovore o oba cilja.

Ministri su u četvrtak u Bruxellesu raspravljali o izmjenama zakona o klimi i o klimatskom cilju za 2040. te o nacionalnim doprinosima u ostvarivanju klimatskih ciljeva.

Budući da tijekom priprema za ovaj sastanak nije bilo dogovora među državama članicama, dansko predsjedništvo je izišlo s kompromisnim prijedlogom o “izjavi o namjeri” kako predstavnici EU-a ne bi došli praznih ruku sljedeći tjedan na zasjedanje Opće skupštine UN-a i na konferenciju o klimi COP30 u studenom u Brazilu.

“Iako se posljednjih mjeseci o tome razgovaralo i nadali smo se da ćemo postići dogovor na današnjem Vijeću, evidentno je da će trebati još neko vrijeme za usklađivanje svih pozicija, a tražit će se i smjernice Europskog vijeća, koje se sastaje u listopadu”, rekla je hrvatska ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

U neobvezujućoj izjavi o namjeri navodi se da će EU prije klimatske konferencije COP30 u studenom poslati Ujedinjenim narodima indikativni doprinos za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2035., u rasponu od 66,25 do 72,5 posto u usporedbi s 1990.

Konačni nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC) za 2035. bit će određeni nakon samita čelnika EU-a koji će 23. listopada raspravljati o prijedlogu izmjene zakona EU-a o klimi, koji predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040.

Ministrica Vučković je rekla da je cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. “vrlo ambiciozan i težak”, ali da je “logičan” s obzirom da je EU zacrtao da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralna.

“Hrvatska podržava tu ambiciju, ali inzistiramo da se prepoznaju različite početne pozicije i specifičnosti država članica”, rekla je.