Svjetska banka objavila globalne cijene važnih namirnica

Zalihe u skladištima su pri kraju: Hrana od lani poskupila 33 posto

Tihomir Ponoš

 Cijene hrane ipak su niže, za pet posto, nego u veljači, kad su dosegnule ovogodišnji vrhunac



ZAGREB Globalne cijene hrane su visoke i siromašno stanovništvo zemalja u razvoju zbog toga je izloženo riziku, stoji u izvješću Svjetske banke o cijenama hrane objavljenom u ponedjeljak. U usporedbi sa srpnjem prošle godine cijene su u prosjeku više 33 posto, a pojedine su namirnice poskupile i znatno više od prosjeka. Tako je cijena kukuruza veća za čak 84 posto, šećera 62 posto, žita 55 posto, a soje 47 posto. Žitarice su u prosjeku skuplje 55 posto. Cijene hrane su blizu rekordno visokih razina iz 2008. godine. Sve se to zbiva u trenutku kada je Rog Afrike pogođen najtežom sušom u posljednjih 60 godina zbog koje je ugrožen život 12 milijuna ljudi, među kojima je 600.000 djece. Posebno je teško pogođena Somalija.  


 – Nigdje u tako velikoj mjeri visoke cijene hrane, siromaštvo i nestabilnost zajedno nisu rezultirali tako tragičnim patnjama kao na Rogu Afrike, izjavio je predsjednik Svjetske banke Robert B. Zoellick. Najavio je da će Svjetska banka poduzeti kratkoročne mjere pomoći posebno usmjerene prema Etiopiji i Keniji gdje se nalaze veliki izbjeglički kampovi sa stotinama tisuća ljudi koji bježe od gladi. Također će se poduzeti srednjoročne mjere ekonomskog oporavka, a dugoročne su mjere usmjerene na amortiziranje posljedica suša. 


 Cijene hrane ipak su niže, za pet posto, nego u veljači, kad su dosegnule ovogodišnji vrhunac. Globalno se bilježe i velike razlike u promjeni cijena hrane. Kukuruz je tako u odnosu na prošlogodišnji srpanj više nego dvostruko skuplji u Ugandi, Somaliji i Ruandi, ali je za petinu jeftiniji na Haitiji i u Meksiku. 




 Razlog za globalno visoke cijene hrane krije se i u činjenici da su skladišta hrane, posebno osnovnih potrepština, prilično prazna, pa su tako zalihe kukuruza na najnižoj razini od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća zbog čega i najmanji poremećaj povisuje njegovu cijenu. Nešto je bolja situacija sa žitom i rižom kojima su globalne zalihe na razini kasnih devedesetih godina i početka prvog desetljeća 21. stoljeća.