Nije riječ o krizi kakva je bila u Cipru,  ali svakako spada u “opasnu zonu”, piše Washington Post i pita se kako je zapravo Slovenije došla do takve situacije i zašto.

Slovenija je 2004. godine ušla u Europsku uniju i vrlo skoro tolar zamijenila euro. Malo gospodarstvo, oslonjeno na uvoz, početkom stoljeća imalo je veći rast nego eurozona, ali i rastući dug. Slovenija nije imala problema s kreditima za nekretnine, nego s korporacijama koje su financirale operacije kroz dug, a ne kroz kapital pa se 2007. otkrilo da je dug privatnog sektora porastao za 23,5 posto, a nefinancijski privatni sektor dug je povećao za 40 posto. Punokredita pokazalo se lošim kada je 2008. godine izbila kriza. 

Prošlotjedno izvješće MMF-a pokazuje da tri najveće banke, koje su u vlasništvu države, neće preživjeti bez novih dokapitalizacija od najmanje milijardu eura, a u bankarskom sektoru je “rupa” od najmanje sedam milijardi eura loših kredita. Omjer loših kredita porastao je s 15,6 posto u 2011. na 20,5 posto u 2012. godini. 

Bloger Washington Posta naglašava da je bivši premijer Janez Janša odobrio pakete štednje, smanjio plaže u državnom sektoru i socijane naknade kako bi smanjio deficit u državnoj blagajni, ali uteg su i dalje troškovi dokapitalizacije banaka i pad prihoda zbog mjera štednje. Sda je došla nova vlast lijevog centra, a nova premijerka Alenka Bratušek najavljuje zaokret i želi se posvetiti rastu gospodartva, a ne smanjenju javnog duga. 

MMF prognozira da će Slovenija morati tražiti njihovu, te pomoć Europske središnje banke ili Europske komisije, a možda i sve tri institucije

Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Cipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica eurozone riješila financijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj unatoč problemima takva pomoć neće biti potrebna.

»Slovenija pozdravlja rješenja prihvaćena radi stabilizacije prilika u eurozoni i nada se da će što prije doći do sanacije ciparskoga bankovnog sustava«, navelo je slovensko ministarstvo financija u priopćenju za javnost.

Iako se Slovenija zadnji tjedan zbog slučaja Cipra ponovno spominjala kao potencijalni novi slučaj u kojoj će neka od ranjivih ekonomija u eurozoni biti prisiljena tražiti financijsku pomoć iz fonda za spašavanje eura, slovenski stručnjaci i mediji ponavljaju da je riječ o dva sasvim različita slučaja.

Za razliku od ciparskoga bankovnog sektora koji je zbog povoljnih uvjeta za strane deponente bio predimenzioniran, pa bilance ciparskih banaka višestruko nadmašuju ciparski BDP, u Sloveniji to nije slučaj, njena zaduženost u odnosu na nacionalni BDP također je znatno niža od ciparske, a niti trenutačne kamate na slovenske državne obveznice ne sugeriraju kao u slučaju Cipra da bi zemlja trebala tražiti pomoć ostalih članica eurozone ili EU-a, navode slovenski mediji.

Kako je u ponedjeljak, pozivajući se na izvore u Bruxellesu, javila Slovenska tiskovna agencija STA, u Europskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankovnom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće.

U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva iduća mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali, prenijela je.

Riječ je u prvom redu o sanaciji njezinih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošli tjedan, a vezani su na tempo privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih tvrtki.

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec izjavio je u petak da do takve situacije koja je zahtijevala da Cipar zatraži financijsku pomoć u Sloveniji koja nema predimenzioniran bankovni sektor ne može doći i da je ona sposobna sama riješiti teškoće u bankama. No, Kranjec se izjasnio protiv povećanja vlasništva države u bankama i poduzećima, te za veće privatno vlasništvo i privlačenje stranih investicija.