Za srpskog predsjednika Aleksandra Vučića ostanak na vlasti je apsolutni imperativ. Nakon godinu i pol dana prosvjeda, koji su se iz studentskog bunta iniciranog padom nadstrešnice u Novom Sadu i pogibijom 16 ljudi, pretvorili u opće prosvjede protiv vladavine Srpske napredne stranke (SNS), kao i nakon cijelog niza afera koje su se nizale tijekom njegova mandata, to mu više nije ni najmanje jednostavno.

Problem ne leži u padu popularnosti jer Vučić je i danas, pojedinačno gledano, vjerojatno najpopularniji političar u Srbiji. Problem leži u činjenici što je u Srbiji broj predsjedničkih mandata ograničen na dva, a upravo drugi Vučićev mandat istječe za nekoliko mjeseci.

Kult ličnosti

Koga god postavio na mjesto predsjedničkog kandidata, vrlo je izgledno da će ta osoba biti poražena. Jer SNS nije među građanima Srbije ni približno onoliko popularan koliko sam Vučić, niti u redovima njegove stranke ima kandidata koji bi mu mogao parirati.

– Već godinama se oko Aleksandra Vučića gradi svojevrsni kult ličnosti, on je središnje lice naprednjačke politike, i nitko ga ne može zamijeniti. I to je sada za Vučića preraslo u problem. On ima niz suradnika poput Ane Brnabić ili Siniše Malog, ali nitko od njih nema snagu pobjede na predsjedničkim izborima. Pogotovo ne danas, kada se na prosvjedima okupljaju stotine tisuća nezadovoljnih građana, kaže srpska novinarka Vanja Velimirović.

Opstanak SNS-a na vlasti i Vučića na vrhu politike osigurava da se ne pokrene cijeli niz istraga vezanih uz afere, a koje danas stoje na mrtvoj točki. Počevši od afere rušenja Hercegovačke ulice kada su ljudi zamaskirani fantomkama bagerima sravnili cijelo naselje kako bi napravili mjesto za projekt »Beograd na vodi«, preko afere Jovanjica gdje je u velikim staklenicima SNS-u bliskih vlasnika na veliko uzgajana marihuana, do posljednje afere ubojstva u restoranu na beograddskom Sjenjaku, što je zataškavao sam šef beogradske policije. Upravo zbog toga, sve je izglednije kako će Aleksandar Vučić u vrlo kratko vrijeme napraviti svojevrsnu rošadu na čelu države i za to već ima plan.

Promjene zakona

Prema nagađanjima, Vučić će uskoro, prije kraja službenog mandata, samoinicijativno podnijeti ostavku. Automatizmom, vršitelj dužnosti predsjednika Republike Srbije postaje predsjednica Skupštine, što je u ovome trenutku Vučićeva poslušnica Ana Brnabić. Skupština potom izglasava nepovjerenje trenutnoj vladi, a Brnabić, kao v.d. predsjednice države, mandat za sastav nove vlade daje Aleksandru Vučiću. Potom skupština izglasava i promjene zakona kojima se smanjuju predsjedničke ovlasti, a povećavaju se ovlasti premijera. Nakon toga raspisuju se izbori za predsjednika koje vjerojatno dobiva opozicija. No to više nije važno jer uloga predsjednika postala bi gotovo protokolarna, a sva bi moć bila koncentrirana u rukama premijera, odnosno Aleksandra Vučića koji je na tom položaju siguran dok god traje mandat parlamenta, odnosno do sredine 2028. godine.

– Do 2028. godine Vučić ima mogućnost ponovo ojačati SNS i stabilizirati ga za parlamentarne izbore. Gotovo je sigurno kako će se Vučić »razletjeti« po cijeloj Srbiji, posebice po ruralnim dijelovima i manjim gradovima gdje mu se nalazi glavna baza, kako bi pojačao utjecaj stranke. Ujedno, u vrijeme parlamentarnih izbora koji bi trebali biti održani 2028. već će biti završen Expo u koji Vučić i njegova ekipa polažu velike nade, pa bi i to moglo pridonijeti rezultatu na biralištima, no vidjet ćemo što će se doista događati, kaže Velimirović.

Po svemu sudeći, iako detalji ovog plana nisu javno otkriveni, Vučić je već počeo pripremati srpsku javnost na svoj odlazak s Andrićeva vijenca gdje se nalazi ured srbijanskog predsjednika. Najavio je kako će podnijeti ostavku za dva ili tri mjeseca, te da u ovom trenutku već »pakira tisuće knjiga« koje je sa sobom donio.

Prema procjenama pojedinih analitičara u Srbiji, početak ove političke operacije mogao bi se dogoditi već 28. lipnja, na srpski vjerski blagdan Vidovdan.

Skup na Vidovdan

Na Vidovdan će se održati veliki skup SNS-a, a sam je datum 28. lipnja u srpskoj politici prilično znamenit. Naime, upravo na taj datum odvijala se 1389. kosovska bitka, ali na taj datum je i Slobodan Milošević isporučen u Haag 2001. godine, gdje mu se sudilo za ratne zločine i genocid na području Hrvatske, BiH te Kosova. Hoće li ovaj Vidovdan označiti još jednu bitku za opstanak, ovoga puta politički opstanak Aleksandra Vučića, vidjet ćemo već za desetak dana.