Pravi test za Putina tek predstoji, ključno je pitanje kako će se stari/novi predsjednik nositi s »nesistemskom oporbom« i sve samosvjesnijim civilnim društvom kojima je na udaru od izbora za Dumu
Početak političkog pada Vladimira Putina, kojega su prošloga tjedna najavljivali zapadni mediji istodobno s najavom izborne pobjede na nedjeljnim predsjedničkim izborima, počeo je pobjedom koja je uvjerljivija od nagovještaja bilo kojeg predizbornog istraživanja.
Putin je osvojio 63,6 posto glasova, a osim njega još samo nezavisni kandidat i treći najbogatiji Rus Mihail Prohorov koji je osvojio 7,9 posto glasova i najavio osnivanje svoje stranke do kraja ožujka, ima kakvih-takvih razloga za zadovoljstvo.
Komunistički čelnik Genadij Zjuganov potvrdio je da je »vječiti drugi« i osvojio 17,2 posto glasova, nacionalist Vladimir Žirnovski 6,2 posto, a čelnik Pravedne Rusije Sergej Mironov 3,9 posto.
Tenk kao simbol
No, i nad ovom, očekivanom, Putinovom pobjedom postoji sjena. Na nju je upozorio i šef promatračke Misije OESS-a, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, Tonino Picula. Na konferenciji za novinare u Moskvi ustvrdio je da su ozbiljni problemi postojali od samog početka izbora.
– Smisao je izbora da njihov rezultat bude neizvjestan, to nije slučaj u Rusiji gdje nije bilo pravog natjecanja. Zloporaba vladinih resursa osigurala je da konačni pobjednik izbora ne bude upitan, izjavio je Picula i dodao da kandidati nisu imali ravnopravan pristup medijima. Druge inozemne promatračke grupe smatraju međutim da su izbori bili pošteni i nemaju prigovora.
– Ovi izbori nisu u potpunosti poštovali demokratske standarde, zaključio je Picula za naš list. Pravo je pitanje za njega kako će se Putin nositi s pokretom koji je nastao nakon izbora za Dumu održanih prošloga prosinca nakon kojega su, zbog sumnje u izbornu prijevaru u korist Putinove stranke Jedinstvena Rusija, održane najmasovnije protuvladine demonstracije od devedesetih godina.
Taj pokret nije vezan ni uz jednu političku opciju, potpuno je neovisan o ostalim kandidatima na predsjedničkim izborima, a njegov prvi zahtjev je reforma izbornog sustava. Upravo su Putinovi protivnici iz tih krugova najavili prosvjede za ponedjeljak navečer. Jednog od glavnih organizatora prosvjeda Sergeja Udaljcova policija je u nedjelju pozvala na razgovor.
Sam Putin, koji se u Kremlj vraća nakon četverogodišnje pauze koju je proveo na mjestu predsjednika vlade, u izbornoj se noći osvrnuo i na prosvjednike i organizatore prosvjeda proteklih mjeseci. Videolinkom je bila uspostavljena veza i s tvornicom u Jekaterinburgu na Uralu.
Putin je radnicima, koji su mu čestitali na pobjedi, poručio da su izbori pokazali da je radnička klasa koja ga je odlučila podržati intelektualno superiorna organizatorima prosvjeda. Iza radnika bio je izložen osnovni proizvod tvornice – tenk.
Rezervirana Moskva
No, prilično je izvjesno da će upravo civilno društvo i »izvansistemska opozicija« koji su bitno ojačali u samo tri mjeseca koliko je prošlo od parlamentarnih izbora, biti ozbiljan unutarnjepolitički izazov za Putina i njegov novi, treći mandat u Kremlju.
Analitičari procjenjuju da se raspoloženje građana prema Putinu posebno mijenja u velikim gradovima. To potvrđuju i rezultati izbora u Moskvi. Putin je pobijedio u svim ruskim administrativno-teritorijalnim oblastima, a Moskva je jedino područje gdje nije pobijedio s natpolovičnom većinom glasova osvojivši 47,01 posto.
Najuvjerljiviju pobjedu ostvario je u Čečeniji dobivši čak 99,76 posto glasova. Čečenija je s 94,89 posto zabilježila i rekordno visok odaziv birača.
No, dok Putinovi protivnici prosvjeduju zbog manjka demokratičnosti, njegovi zagovornici u prvi plan ističu ekonomska postignuća posljednjih 12 godina kao zalog buduće stabilnosti. U tih je 12 godina BDP po stanovniku udvostručen, udvostručena su i putovanja Rusa u inozemstvo, a broj je osobnih automobila utrostručen.
Tri aktivistice Femena, ukrajinske organizacije za zaštitu ljudskih prava, koje su u nedjelju neposredno nakon što je glasovao Vladimir Putin upale na to biračko mjesto i golih grudi na kojima su napisane poruke poput »kradem za Putina« prosvjedovale, ekspresno su osuđene. Irina Fomina osuđena je na pet dana zatvora, Ana Deda na deset, a Oksana Šačko, budući da otprije zbog sličnih prosvjeda ima dosje u Rusiji, na 12 dana zatvora. Sve tri osuđene su zbog pokušaja sabotaže.
Jedan od posljednjih predsjedničkih poteza Dmitrija Medvedeva je zahtjev za preispitivanjem procesa protiv niza političkih zatvorenika među kojima je i Mihail Hodorkovski, svojedobno najbogatiji Rus, vlasnik naftnog diva JUKOS-a koji je osuđen zbog utaje poreza. Tim potezom je Medvedev izašao u susret zahtjevu opozicije koja mu je 20. veljače predala popis osoba koje smatra političkim zatvorenicima, a oslobađanje političkih zatvorenika bio je jedan od zahtjeva na velikim protuvladinim prosvjedima u Moskvi održanim nakon parlamentarnih izbora 4. prosinca prošle godine.
