Tijelo Benedikta XVI., koji je umro u subotu u dobi od 95 godina, bit će izloženo od ponedjeljka u bazilici svetog Petra kako bi vjernici mogli odati počast, objavio je Vatikan, dodajući da će se sprovod bivšeg pape održati 5. siječnja i da će ga predvoditi papa Franjo.

Bivši papa umro je u subotu u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu, objavio je glasnogovornik Svete Stolice.

“S tugom vas obavještavam da je papa emeritus, Benedikt XVI., preminuo danas u 9,34 sati u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Daljnje informacije bit će dostavljene što je prije moguće”, rekao je glasnogovornik u pisanoj izjavi.

Papa Franjo objavio je u srijedu da je umirovljeni papa Benedikt XVI. “teško bolestan” i pozvao na molitvu za 95-godišnjeg prethodnika čije je odreknuće od papinske službe 2013. iz zdravstvenih razloga iznenadilo svijet.

Papa emeritus Benedikt XVI., pravim imenom Joseph Ratzinger, izabran je za papu 2005. nakon smrti Ivana Pavla II. a podnio je ostavku 2013. zbog narušenog zdravlja i povukao se u samostan u Vatikanskim vrtovima.

Umirovljeni papa rođen je u Bavarskoj kao Joseph Ratzinger prije nego što je izabran za papu.

Živio je relativno povučeno u vatikanskom samostanu od svoje ostavke 2013. godine.

Mjesecima se govorilo da je Benedikt fizički slab i da jedva govori.

Bozanić: Benedikt XVI. pokazao kako se postaje vrli Kristov namjesnik na zemlji

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je u povodu smrti pape emeritusa Benedikta XVI. da je on, kao nasljednik sv. Petra, za svojega pontifikata pokazivao kako “ponizni radnik u vinogradu Gospodnjem” postaje vrli Kristov namjesnik na zemlji.

“Iz srca i duše uzdiže nam se zahvalnost Bogu što su Katolička Crkva i njezini vjernici mogli na svojem zemaljskom putu imati za predragoga nam hodočasnika, suputnika i duhovnoga oca Josepha Ratzingera – papu Benedikta XVI. On je kao nasljednik sv. Petra za svojega pontifikata pokazivao kako „ponizni radnik u vinogradu Gospodnjem“ postaje vrli Kristov namjesnik na zemlji”, navodi u okružnici kardinal Bozanić.

Ističe i da je papa emeritus Benedikt XVI. u godinama nakon umirovljenja Crkvu pratio duhovnim očinstvom kakvo povijest ne pamti.

Pozvao je i vjernike na uzdizanje njihovih molitava Bogu za dušu toga velikana vjere katoličke i čovjeka prema kojemu su društva i kulture diljem svijeta gajile veliko poštovanje.

Kardinal Bozanić u okružnici je odredio da se na današnjim misama zahvalnicama koje se budu slavile na području Zagrebačke nadbiskupije, u molitvu vjernika uvrsti i zaziv za pokoj duše pape emeritusa Benedikta XVI.

Također je odredio i da se to učini i na svim misnim slavljima 1. siječnja, na svetkovinu Svete Marije Bogorodice te da se u svim župama Zagrebačke nadbiskupije oglase crkvena zvona, u skladu s mjesnim običajima.

Svjetski čelnici opraštaju se od bivšeg pape Benedikta XVI.

Svjetski čelnici opraštaju se u subotu od bivšeg pape Benedikta XVI. koji je umro u 96. godini života u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu i izražavaju tugu zbog smrti “inteligentnog teologa” koji je zagovarao “bratskiji svijet”.

Svijet je nagon smrti bivšeg pape Benedikta XVI. izgubio jednu “markantnu figuru” Katoličke Crkve, ocijenio je njemački kancelar Olaf Scholz.

“Kao njemački papa, Benedikt XVI. je za mnoge, ne samo u njegovoj zemlji, bio poseban crkveni poglavar”, napisao je Scholz na Twitteru, dodavši da je bio “inteligentan teolog” s “borbenom osobnošću”.

I njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier odao je počast Benediktu XVI., nazvavši pokojnog papu njemačkog porijekla posrednikom između religija.

“Jedinstvo kršćanstva i dijalog religija, kao i suživot religije i društva bili su mu posebno bliski. Tražio je dijalog sa Židovima i muslimanima kao i sa svim kršćanskim denominacijama diljem svijeta”, napisao je Steinmeier u subotu.

Njegov rad kao profesora Josepha Ratzingera – kako je rođen Benedikt – učinio je teološko i filozofsko obrazovanje dostupnijim, rekao je Steinmeier. To je omogućilo mnogim ljudima, “ne samo katolicima”, napisao je, da pronađu “jasnu orijentaciju” u njegovu radu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odao je počast Benediktu XVI. hvaleći njegove napore u stvaranju “bratskijeg svijeta”.

“Moje su misli s katolicima u Francuskoj i diljem svijeta koji su ožalošćeni odlaskom njegove svetosti Benedikta XVI. koji je dušom i inteligencijom radio na stvaranju bratskijeg svijeta”, tvitao je francuski predsjednik.

Britanski premijer Rishi Sunak je rekao da je “ožalošćen” zbog smrti pape emeritusa Benedikta XVI., “velikog teologa”.

“Ožalošćen sam viješću o smrti pape emeritusa Benedikta XVI. Bio je veliki teolog, a njegov posjet Ujedinjenoj Kraljevini 2010. predstavljao je povijesni trenutak za katolike i nekatolike u našoj zemlji”, rekao je Sunak, dok je Anglikanska crkva objavila da moli u spomen na bivšeg papu.

Benedikt XVI., priopćila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, bio je “gigant vjere i razuma” te “velikan povijesti kojeg povijest nikada neće zaboraviti”.

Dodala je da ona i njezina vlada dijele tugu sa Svetim Ocem Franjom i cijelom crkvenom zajednicom.

Poljski predsjednik Andrzej Duda spomenuo je da je Benedikt bio “bliski suradnik Ivana Pavla II”.

“Svijet je izgubio jednog od najvećih teologa 20. i 21. stoljeća, bliskog suradnika Ivana Pavla II”, njegovog poljskog prethodnika u Vatikanu, napisao je na Twitteru Duda.

Od Hitlerjugenda do zaređenja

Joseph Ratzinger, koji je kao papa uzeo ime Benedikt XVI., rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj. Otac mu je bio policijski časnik, a većinu svog djetinjstva Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.

Navodno ga je kao petogodišnjaka zadivila crvena oprava minhenskog nadbiskupa koji je posjetio njegov gradić, a tu sklonost prema finoj garderobi donio u Vatikan, vrativši u uporabu dio papinskih odjevnih obilježja iz prošlih stoljeća.

Ratzinger je kratko vrijeme poput većine njemačke djece tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a.

Ratzinger je, prema istom izvoru, zatim poslan na austrijsko-mađarsku granicu, te potom premješten natrag u Bavarsku gdje je dezertirao.

Budući papa kraj rata dočekao je kao američki ratni zarobljenik.

Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Muenchenu, a nakon toga se zaredio.

Teologija oslobođenja preblizu marksizmu

Predavao je na sveučilištu u Bonnu od 1959. do 1966. i potom preuzeo katedru dogmatske teologije u Tuebingenu. Bio je zapanjen količinom simpatija svojih studenata prema marksizmu, ideologiji koju je smatrao “tiranskom, brutalnom i okrutnom”.

Kasnije će postati vodeći protivnik teologije oslobođenja, pokreta za uključenje Crkve u društveni aktivizam, što je za njega bilo preblizu marksizmu.

Ratzinger, poliglot zaljubljen u klasničnu glazbu, posebice u Mozarta i Beethovena, bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, tada još smatran liberalom koji će nakon studentskih pokreta 1968. godine postati znatno konzervativniji.

Godine 1977. bit će imenovan nadbiskupom Muenchena i Freisinga. Kardinalom ga je proglasio Pavao VI. iste godine.

Božji rotvajler

Godine 1981. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nasljednikom hrvatskog kardinala Franje Šepera na položaju prefekta Kongregacije za nauk vjere, do početka 20. stoljeća poznate kao svete inkvizicije.

Zbog strasti kojom je čuvao katoličku doktrinu zaradio je nadimak “Božji rotvajler”.

“Njegovo imenovanje bio je čin čiste poslušnosti Papi. Wojtyla ga je htio. Ratzinger nije imao izgleda. Dvaput ga je odbio uz neko obrazloženja. Treći put je dobio zapovijed”, zapisao je njegov biograf Peter Seewald.

Ratzinger će na tom položaju ostati sve kraja života Ivana Pavla II. i izbora za njegova nasljednika.

Nitko se ne ‘laktari’ biti papa

U veljači 2013. najavio je da će se odreći papinske dužnosti jer je zbog poodmakle dobi, narušena zdravlja i prevelika tereta više ne može obnašati na odgovarajući način.

“Nitko nije sretan kad ga izaberu. Nitko se nikada nije ‘laktario’ do Svete Stolice”, rekao je 28 godina prije nego li je sam bio izabran.

A njemu je posebno bilo teško naslijediti karizmatičnog prethodnika.

“Da Ivan Pavao II. nije postao papa bio bi filmska zvijezda, da Benedikt nije papa, bio bi sveučilišni profesor”, napisao je američki stručnjak za Vatikan John Allen.

Benedikt XVI. je bio prvi papa koji se odrekao dužnosti nakon 598 godina, čime je iznenadio i šokirao vjernike u svijetu, ali i svoj najbliži krug u Vatikanu.

Pontifikat mu je službeno završio 28. veljače 2013. nakon sedam godina, deset mjeseci i devet dana. Prvo se na dva mjeseca povukao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, a kasnije se skrasio u samostanu u Vatikanu.

Oni koji su ga poznavali kažu da je bio opušten, umjeren i skroman, ali nepokolebljivo moralan. Ili kako je to opisao jedan kardinal, “ljubazan, ali tvrdoglav”. Drugi je kazao da je Ratzinger imao mnogo vještina, “ali upravljanje nije bilo među njima”.

Kao njegova “Njegova Svetost Benedikt XVI., Papa u miru” vratio se 2. svibnja u obnovljeni vatikanski samostan Mater Ecclesiae i do kraja života živio daleko od očiju javnosti.

Iako su se mnogi propitivali kako će izgledati suživot dvojice papa u Vatikanu, što je nezabilježena situacija u njegovoj modernoj povijesti, sve je prošlo bez ikakvih napetosti jer se Ratzinger, kao što je i obećao, ni na koji način nije miješao u posao pape Franje.

Benedikt u Zagrebu 2011: Hrvatska pripada zajednici europskih naroda

Papa Benedikt XVI. početkom lipnja 2011. boravio je u dvodnevnom pastoralnom pohodu Hrvatskoj, pružio joj snažnu potporu ulasku u EU, družio se s mladima na Jelačićevu trgu i okupio gotovo pola milijuna ljudi na misi na hipodromu.

Papa je oba dana, 4. i 5. lipnja, proveo u Zagrebu.

Nakon sastanka s tadašnjim državnim čelnicima, Ivom Josipovićem i Jadrankom Kosor, u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) okupio je ‘kremu’ hrvatskog političkog, kulturnog, javnog i vjerskog života i govorio im o savjesti kao temelju slobodnog i pravednog društva na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini.

Naglasio je da Hrvatska svojom bogatom kulturnom i vjerskom baštinom može obogatiti Europu kojoj je povijesno i kulturalno oduvijek pripadala.

Hrvatska je u EU ušla dvije godine poslije, 1. srpnja 2013.

Prvi dan posjeta papa je završio molitvenim bdijenjem s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića. Tada je s papom uz pjesmu i ples slavilo oko 50 tisuća mladih iz Hrvatske i susjednih država.

Drugi dan posjeta obilježila je misa na zagrebačkom Hipodromu uz sudjelovanje više od 400 tisuća vjernika.

Papa im je poručio da je u današnjem društvu više nego prije potrebna nazočnost uzornih kršćanskih obitelji koje je pozvao da se raduju očinstvu i majčinstvu, a roditelje da se obvežu svoju djecu učiti i moliti.

Poslijepodne je predvodio molitvu u zagrebačkoj katedrali, pomolio se na grobu blaženoga Alojzija Stepinca.i Katoličku Crkvu u Hrvatskoj pozvao da bude moralna savjest društva.

Pohod pape Benedikta XVI. bio je četvrti pohod poglavara Katoličke Crkve Hrvatskoj. Njegov prethodnik Ivan Pavao II pohodio je Hrvatsku tri puta (1994., 1998., 2003.), a nasljednik Franjo još nije.