Mursijeva stranka Muslimansko bratstvo tvrdi da je u sukobima ubijeno 2200 i ranjeno više od 10.000 ljudi, dok vlada kaže da je identificirano 56 mrtvih
KAIRO – Egipatska vlada proglasila je u srijedu izvanredno stanje u trajanju od mjesec dana, dok je više od stotinu ljudi poginulo u sukobima vladinih snaga i pristaša svrgnutog predsjednika Mohameda Mursija diljem Egipta, prenose svjetske agencije.
Najnoviji sukobi izbili su u srijedu u zoru kada je policija buldožerima i oklopnim vozilima počela uklanjati dva prosvjedna kampa s Mursijevim pristašama, među kojima je bilo žena i djece. Do ranih poslijepodnevnih sati novinar francuske novinske agencije AFP izbrojao je 124 tijela, od kojih su brojna izrešetana mecima, u improviziranoj mrtvačnici u jednom od promursijevih kampova u kairskoj četvrti Raba al-Adavija.
AFP prenosi da bi broj stradalih mogao biti veći, jer je nepoznato koliko je ljudi poginulo u drugom kampu Nahda koji je sada pod kontrolom egipatske policije. Novinar je na licu mjesta vidio četiri trupla, neka pougljenjena.
Medijima je zabranjen pristup četvrti Raba odakle dopiru zvuci strojnica i minobacačkih granata, prenosi AFP.
Istovremeno, Reuters javlja da su se nemiri proširili izvan egipatske prijestolnice, u gradove Minja i Asjut u delti Nila, te Aleksandriju na sjeveroistočnoj obali Egipta. Devet osoba poginulo je u provinciji Fajum južno od Kaira, a pet je smrtno stradalo u Suezu.
Mursijeva stranka Muslimansko bratstvo tvrdi da je u sukobima ubijeno 2200 i ranjeno više od 10.000 ljudi, dok vlada kaže da je identificirano 56 mrtvih.
»Ovo nije pokušaj da se rastjeraju prosvjednici, nego pokušaj da se uguši glas onih koji se protive vojnom udaru«, napisao je na Twitteru glasnogovornik Bratstva Gehad el-Hadad.
Istovremeno, iz svijeta stižu osude krvoprolića.
Turski premijer Tayyip Erdogan pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a i Arapsku ligu da poduzmu hitne mjere za zaustavljanje »masakra«, a Iran je osudio nasilje upozorivši na mogućnost izbijanja građanskog rata u Egiptu.
London je osudio »uporabu sile«, a Švedska istaknula da vlast snosi »najveću odgovornost« za nasilje. Reagirala je i Europska unija ističući kako su vijesti o ubijanju prosvjednika »iznimno zabrinjavajuće«, a glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon osudio je uporabu sile nad prosvjednicima.
Katar, glavni »sponzor« Muslimanskih braće, osudio je »metode obračuna s mirnim prosvjednicima«, dok su Pariz i Berlin pozvali na mir u zemlji u kojoj je u sukobima Mursijevih pristaša i protivnika od kraja lipnja do utorka poginulo najmanje 250 ljudi, uglavnom islamističkih prosvjednika.
Egipatski potpredsjednik Mohamed ElBaradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir, podnio je ostavku privremenom predsjedniku nakon krvave intervencije vojnih snaga protiv pristaša svrgnutog predsjednika Mohameda Mursija na dva trga u glavnome gradu Kairu.
»Teško mi je i dalje snositi odgovornost za odluke s kojima se ne slažem i od čijih posljedica strahujem«, napisao je u pismu predsjedniku Adliju Mansuru.
ElBaradei izražava žaljenje zbog žrtava jer »vjeruje da su se one mogle izbjeći« te ističe da će »nažalost, koristi iz onoga što se danas dogodilo izvući ljudi koji pozivaju na nasilje i teror, a to su ekstremističke skupine«.