Janez Janša ponovo se pokazao neuništivim. Iako se još prije samo koji tjedan činilo da je nešto takvo potpuno nemoguće, slovenski je parlament prošlog četvrtka izglasao vladu desnog centra s njim na čelu. Bit će to njegov četvrti mandat na čelu Slovenije. Nova administracija predvođena Janšinom Slovenskom demokratskom strankom (SDS), kao temelj svog programa najavila je smanjenje poreza, ciljanu državnu potrošnju i borbu protiv korupcije. Međutim, mjere nove Vlade na tim područjima tek se očekuju, pa je prvi sukob između nove Vlade i nove oporbe izbio oko očekivane promjene u vanjskoj politici zemlje, odnosno onog njenog dijela vezanog za stajalište prema Izraelu. Dosadašnja lijevo centristička vlada Roberta Goloba bila je jedan od najsnažnijih kritičara izraelske politike prema Gazi i Iranu. Janša je tu politiku odlučio radikalno izmijeniti.

Otvaranje ambasade

Samo dan nakon što je slovenski parlament izglasao novu vladu, ona je donijela odluku o uklanjanju palestinske zastave sa svoje zgrade gdje je bila pored ukrajinske, slovenske i zastave EU-a. Istovremeno je Izrael najavio otvaranje svojeg prvog veleposlanstva u toj zemlji, te poručio da promjena vlasti u Sloveniji označava novo poglavlje u bilateralnim odnosima dviju zemalja.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar, onaj koji je hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića prije koji mjesec proglasio antisemitom, pozdravio je ovakav razvoj događaja.

– Nakon što je slovenski parlament potvrdio novu vladu na čelu s Janezom Janšom, večeras sam objavio odluku o otvaranju prvog izraelskog veleposlanstva u Ljubljani, objavio je na društvenoj mreži X.

Slovenska oporba oštro je kritizirala ovaj Janšin potez. Bivši premijer Robert Golob rekao je da »prvi potez nove vlade govori više od tisuću riječi«.

– Eto nas. Slovenija se svrstala na sramotnu stranu povijesti. Nova vlada je prisegnula i uklonila zastavu točno na drugu godišnjicu slovenskog priznanja Palestine. Tužna je to slučajnost. Ta zastava nije bila podignuta samo za Palestince, već i za pravdu, dostojanstvo, suosjećanje, čovječnost i mir. Moja vlada je bila principijelna. Isticanjem ukrajinske i palestinske zastave pokazala je da nema dvostrukih standarda, rekao je Golob. Palestinska zastava podignuta je u svibnju 2024. kada je Golobova vlada predložila parlamentu priznanje Palestine kao neovisne i suverene države. Parlament je tu odluku potvrdio 4. lipnja iste godine.

Izrael nije samo postizborna tema u Sloveniji već je ova zemlja, odnosno jedna njena tvrtka, bila u središtu možda dosada najveće afere u slovenskoj politici.

Slučaj Black Cube obilježio je završnicu slovenske parlamentarne kampanje krajem 2025. i početkom 2026. godine, te otvorio pitanje eventualnog stranog utjecaja na demokratske procese u Sleveniji. U središtu afere našla se izraelska privatna obavještajna tvrtka Black Cube, poznata u više drugih zemalja kada je u raznim operacijama operacijama korištenjem lažnih identiteta prikupljala kompromitirajuće informacije. Slovenska oporba i tjednik Mladina javili su informacije prema kojima su operativci Black Cubea tijekom 2025. godine više puta boravili u Sloveniji, te organizirali sastanke s osobama bliskima tadašnjim vladajućim strukturama predstavljajući se kao mogući investitori.

Miješanje u izbore

Naime, nekoliko tjedana prije izbora počele su se pojavljivati tajno snimljene videosnimke na kojima su slovenski lobisti, odvjetnici i bivši dužnosnici Golobove Vlade govorili o načinu na koji su se donosile odluke. Mladina je tvrdila da su snimke objavljene s jasnim ciljem kompromitiranja tadašnje vlade premijera Roberta Goloba neposredno prije izlaska na birališta. Dodatne kontroverze izazvale su tvrdnje da su predstavnici Black Cubea krajem prosinca 2025. posjetili sjedište Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše u Ljubljani. Slovenska obavještajna služba SOVA potvrdila je prisutnost operativaca Black Cubea u Sloveniji i njihove kontakte povezane sa sjedištem SDS-a, dok je Janša odbacio optužbe o suradnji s tom tvrtkom. Štoviše optužio je tadašnju vladajuću garnituru da koriste obavještajne i sigurnosne službe za obračun s političkim protivnicima.

Tadašnji premijer Golob i dio slovenske javnosti ocijenili su slučaj pokušajem stranog miješanja u izbore, dok su protivnici vlade tvrdili da su objavljene snimke samo razotkrile postojeću korupciju. Istraga slovenskih sigurnosnih i policijskih tijela još traje, ali je afera Black Cube već postala jedan od najvećih političko-obavještajnih skandala u novijoj povijesti Slovenije.

Na parlamentarnim izborima održanim u ožujku ove godine Golobov Pokret Sloboda osvojio je 29, a Janšin SDS 28 mandata, ali je njegova stranka ipak uspjela složiti većinu u slovenskom parlamentu.

Potpora krajnje desnice

Zastupnici su podržali vladu od 15 članova s 49 glasova za i 30 protiv. Većina ministara je iz Janšine stranke SDS-a, a ostali iz koalicijskih partnera Nova Slovenija (NSi), Demokrati i Fokus. Stranka SLS, peti partner, nije dobila ministarsko mjesto. Koalicija od pet stranaka ima 43 mjesta u parlamentu od 90 mjesta, a podržava je i desničarska stranka Resnica koja se formalno nije pridružila vladi. Zastupnici iz redova nacionalnih manjina također su podržali kabinet. Oporbene stranke Sloboda, Socijaldemokrati, Ljevica i Vesna kritizirale su novu vladu tvrdeći da namjerava produbiti javni deficit i privatizirati zdravstvo, dok su neke ustale protiv spajanja ministarstva gospodarstva i rada.