Francuska se suočava s najvećim učeničkim prosvjedima u posljednjih nekoliko desetljeća. Ono što je 21. rujna počelo kao prosvjed učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u predgrađu Pariza zbog manjka zaposlenika i resursa, u nekoliko se tjedana proširilo cijelom zemljom i preraslo u ozbiljnu nacionalnu krizu.

Stotine škola bile su prisiljene zatvoriti svoja vrata, a tijekom proteklih nekoliko tjedana policija je privela više od 6.000 ljudi. Većina privedenih su maloljetnici bez prethodnih kaznenih evidencija. U sukobima su ozlijeđeni učenici, nastavnici i policajci.

Jedan je učenik u sjeveroistočnom gradu Lensu, prema navodima, ostao bez šake nakon što je podigao granatu, dok je drugi u Toursu navodno izgubio vid na jednom oku, piše CNN.

Francuske vlasti procjenjuju da je u utorak diljem zemlje na prosvjede izašlo oko 256.000 ljudi, među kojima su učenici, nastavnici i predstavnici sindikata. Sindikat srednjoškolaca Union Syndicale Lycéenne procijenio je, međutim, da je broj prosvjednika bio znatno veći – oko 450.000.

🇫🇷 HOLY SMOKES. Paris just went full 3RD WORLD WAR MODE as pro-Palestine and leftist rioters go berserk in the streets, clashing with riot police

FOLLOW ME…, THE NEXT DROP WILL BE SHOCKING https://t.co/ElB8ZgGZMn

— Sergeant News Network (@SGTnewsNetworks) October 7, 2026

U Parizu su ulice bile ispunjene suzavcem, a tijekom sukoba s policijom za razbijanje prosvjeda zapaljeni su kontejneri za smeće, školske klupe i stolice. Policija je koristila štitove i palice, a više od 400 ljudi privedeno je tijekom utorka, priopćilo je francusko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Sve je počelo u jednoj školi

Početni prosvjed u srednjoj školi Saint-Exupéry u pariškom predgrađu 21. rujna privukao je malo pozornosti. Učenici su se pridružili svojim nastavnicima u zahtjevu za većim brojem zaposlenika i boljim resursima.

Nakon što su njihovi zahtjevi prihvaćeni i u školu poslani dodatni zaposlenici, štrajk je završen. No do tada se prosvjed već počeo širiti.

“Ovo je dosad nezabilježen broj škola koje su sada uključene”, rekao je učenički predstavnik Manès Nadel, dodajući da je francusko Ministarstvo obrazovanja “potpuno preplavljeno krizom”.

Photo by ROMEO BOETZLE / AFP

Učenici srednjih škola u Parizu i okolici počeli su blokirati ulaze u škole, a u samo nekoliko dana slične su se scene pojavile diljem Francuske, od Lillea na sjeveru do Marseillea na jugu.

Snimke učenika koji pale kontejnere, postavljaju barikade, sukobljavaju se sa školskim osobljem i policijom izazvale su pitanja o policijskom postupanju, ali i o ulozi krajnje ljevice u prosvjedima.

Od početka prosvjednog pokreta oštećeno je više od 100 srednjih škola. Kritičari policiju optužuju za pretjerano nasilan odgovor. U Alençonu je jedan policajac snimljen kako djevojku drži u zahvatu oko vrata, tehnici koja je sada zakonom zabranjena.

Problem koji traje godinama

Iako su brzina širenja prosvjeda i razina nasilja iznenadili mnoge, nezadovoljstvo učenika nije novo.

🇨🇵💥

🔴 Histórica movilización popular de más de 450.000 estudiantes, docentes y trabajadores, este martes en París, y otras ciudades como Lyon, Rennes, Estrasburgo y Toulouse. https://t.co/iETPmfNCl8

— Mariano Andrés 🇦🇷❤️🇷🇺🇵🇸🇨🇺🇮🇷 (@MarianoParana) October 7, 2026

U središtu njihova nezadovoljstva nalazi se obrazovni sustav koji je, prema njihovim tvrdnjama, prenatrpan, nedovoljno opremljen i kadrovski potkapacitiran te više ne omogućuje normalno obrazovanje.

Godinama se objavljuju snimke učionica u kojima nema dovoljno stolova i stolica, kao i slučajeva u kojima učenici ostaju bez nastave jer odsutnog nastavnika nitko nije zamijenio.

Porast broja rođenih u Francuskoj 2010. godine doveo je do povećanja broja srednjoškolaca upravo u vrijeme kada su škole godinama suočene sa smanjenjem financiranja u realnim iznosima.

Photo by Ed JONES / AFP

Srednje škole danas imaju manje nastavnika nego 2008. godine, unatoč tome što ih pohađa 250.000 učenika više. U javnom sektoru u 70 posto učionica nastavu pohađa više od 30 učenika.

Vlada pod pritiskom

Kritičari smatraju da je reakcija vlade bila spora i da nije dovoljno ozbiljno shvatila zahtjeve učenika.

U početku je velik dio političke rasprave bio usmjeren na krajnje lijevu stranku LFI i njezinu prisutnost na barikadama. Stranka koju vodi Jean-Luc Mélenchon, za kojeg se očekuje dobar rezultat na predsjedničkim izborima idućeg proljeća, više je puta branila pravo učenika na prosvjed, ali i pravo svojih članova da sudjeluju u njemu.

Istodobno se sve više govorilo o potrebi odlučnog policijskog odgovora te o financijskoj šteti nastaloj tijekom prosvjeda. Samo u pariškoj regiji šteta na školama procjenjuje se na sedam milijuna eura.

Vlada je u početku pristala odustati od planiranih naknada za tehnološke srednje škole koje su trebale biti uvedene 2027. godine, no ta je mjera potom uklonjena iz prijedloga državnog proračuna.

“Odgovor vlade je neodgovoran i upravo potvrđuje zašto su učenici ljutiti – njih se nikada ne čuje”, rekao je Nadel. “Odgovaraju samo represijom.”

Vlada je sada prosvjedima posvetila punu pozornost, osobito nakon porasta nasilja krajem prošlog tjedna. Tada je ministar unutarnjih poslova upozorio da se situacija od učeničkih prosvjeda pretvara u urbano nasilje, a samo je jednog dana privedeno oko 2.000 ljudi.

U petak se ministar obrazovanja Édouard Geffray sastao s predstavnicima učenika, no dogovor nije postignut. Učenički čelnici nakon sastanka pozvali su na masovni izlazak na ulice u utorak.

Učenici traže da ih se sasluša

Francuski premijer Sébastien Lecornu u utorak je u Nacionalnoj skupštini rekao da je “ekstremno nasilje stiglo do vrata naših srednjih škola i mora biti nedvosmisleno osuđeno”.

Prema njegovim riječima, tijekom nemira ozlijeđeno je 215 učenika i 85 djelatnika u obrazovanju. Lecornu je taj broj opisao kao “najveći broj ozlijeđenih djelatnika u obrazovanju u posljednjih nekoliko desetljeća”.

Odbacio je optužbe da je vlada policiji naredila represiju nad prosvjednicima te poručio da vlasti moraju saslušati probleme i zahtjeve učenika u svakoj školi.

“Zato će od ovog tjedna, počevši od srijede, biti izdvojeno vrijeme kako bi svaka uprava škole mogla organizirati sjednicu interne demokracije u svojoj srednjoj školi”, napisao je Lecornu na X-u.

Ministarstvo obrazovanja pokrenulo je i internetski portal putem kojeg učenici mogu iznijeti svoje probleme i prijedloge za poboljšanje obrazovanja.

Neki su učenici već pozvali na nove prosvjede u četvrtak.

Photo by LOU BENOIST / AFP

Trump: »Ovo je masovna migracija«

Prosvjedi su privukli i međunarodnu pozornost. Američki predsjednik Donald Trump u utorak je ustvrdio da ono što se događa u Francuskoj predstavlja “ništa manje nego masovnu migraciju koja je izvan kontrole”.

“Ovdje nije riječ o školama, nego o tome da islam želi preuzeti nekada veliku zemlju”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Njegove tvrdnje nisu bile dio početnih zahtjeva učenika, koji su prosvjede pokrenuli zbog uvjeta u školama, manjka nastavnika i nedostatka resursa.

Prosvjedi u trenutku financijskih problema

Vladin odgovor dodatno je otežan lošim stanjem javnih financija. Francuska pokušava usvojiti proračun za 2027. godinu kojim bi se proračunski deficit smanjio na oko pet posto BDP-a, što zahtijeva znatno smanjenje javne potrošnje.

Prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice prošlog je tjedna nakratko premašio pet posto, što je najviša razina od 2002. godine. Prosvjedi su pritom dodatno pojačali zabrinutost zbog financijske perspektive zemlje.

Politički gledano, nemiri su pokrenuli ono što bi moglo postati oštro nadmetanje krajnje desnice i krajnje ljevice za predsjedničku funkciju, dok politički centar u anketama zaostaje.

Za krajnju ljevicu učenici predstavljaju prirodno biračko tijelo. Za vladu, međutim, prosvjedi predstavljaju izvor nereda i dodatnog pritiska na javne financije u trenutku kada pokušava konsolidirati državni proračun.

Francuske vlade povijesno nisu dobro prolazile tijekom velikih učeničkih prosvjeda. Prosvjedi u svibnju 1968. godine prerasli su u najveći štrajk u francuskoj povijesti. Jedan od tadašnjih slogana glasio je: “Budimo realni, tražimo nemoguće.”

Današnji učenici, međutim, tvrde da ne traže ništa nemoguće. Kažu da zahtijevaju samo ono osnovno – obrazovni sustav koji će im omogućiti da uče.