Ministri financija 17 članica eurozone prekjučer su zasjedali čak osam sati, no nakon svega rezulat je blijed i neuvjerljiv.

Dogovoreno je samo načelno da će se »ojačati i učiniti fleksibilnijim« Europski fond za financijsku postojanost (EFSF).

Pravila ovog mehanizma, uspostavljenog prošle godine, bit će promijenjena uskoro, najavio je nakon sastanka šef euro-grupe Jean-Claude Juncker, ali o kakvim je izmjenama riječ nije želio precizirati.

Prema dosadašnjim načelima na kojima su posebno inzistirale Njemačka i Nizozemska, fond, koji bi do srpnja 2013. trebao biti težak 750 milijardi eura, ne smije kupovati obveznice zemalja članica u ekonomskim teškoćama.

Na pitanje da li će ova zabrana sad biti ukinuta, o čemu se sve više spekulira u stručnoj javnosti, čelnici eurozone jučer nisu htjeli decidirano odgovoriti. Ipak su »priznali« da je to jedna od mogućnosti koja više nije isključena.

Uloga privatnih ulagača

– Ministri su pripremni usvojiti nove mjere koje će poboljšati sustavni kapacitet eurozone da se odupre širenju rizika, kazao je Juncker na konferenciji za novinare nakon završenog sastanka.

Dodao je da se u sklopu najavljenog boljeg funkcioniranja EFSF-a može očekivati skoro smanjivanje kamatnih stopa za kredite te produženje rokova dospijeća na naplatu obveznica.

Dvije varijante

Maratonsko sastančenje šefova financija eurozone nije donijelo ni značajan pomak oko drugog paketa zajmova za pomoć Grčkoj.

Još uvijek su na stolu dvije varijante – jedna je da se grčke obveznice kupuju na otvorenom tržištu, a druga da se zamijeni dug privatnog sektora.

Pariz već duže predlaže da privatni investitori zamijene 70 posto grčkoga duga za 30-godišnje obveznice, dok Berlin smatra kako je najbolje da se grčke obveznice zamijene novim sedmogodišnjim te da članice eurozone otkupe i otpišu grčki dug.

Angažmanu privatnog sektora do sad se snažno opirala Njemačka, ali i Europska središnja banka (ECB) jer vjeruju da bi to vodilo do toga da agencije za kreditni rejting proglase bankrot Grčke.

No, nakon prekjučerašnjih razgovora, Juncker je izjavio da će »privatni ulagači biti involvirani« u idućem paketu pomoći Grčkoj. Nizozemski ministar financija Jan Kees de Jager otvoreno je kazao novinarima da se više ne isključuje mogućnost »selektivne insolventnosti« Grčke.

– Europska središnja banka poručila je u službenom priopćenju da ustraje u stajalištu da tako nešto nije moguće, ali 17 ministara više je ne isključuje, pa imamo više opcija, širi je manevarski prostor, rekao je De Jager.

Italija postaje gorući problem

Tijekom dosadašnje dužničke krize, koja je područje zajedničke europske valute pogodila prije više od godinu dana, paketi »spasa«, odnosno zajmova, odobreni su Grčkoj, Irskoj i Portugalu, a njihova je ukupna vrijednost 273 milijarde eura, što je mala suma u usporedbi s financijskim mogućnostima eurozone.

No, i političari i investitori strahuju od daljnje »zaraze« – širenja krize na druge europske ekonomije, prvenstveno na španjolsku i talijansku.

Dok Španjolska uspijeva držati glavu nad vodom – zbog oštrih fiskalnih reformi još ima pristup tržištu novca – Italija postaje gorući problem, u prvom redu zbog bojazni da najavljene mjere štednje neće dobiti potrebnu političku potporu.

Ministar financija Giulio Tremonti pripremio je plan prema kojem bi se državna potrošnja tijekom iduće tri godine smanjila za 48 milijardi eura te bi proračunski manjak do 2014. pao na nulu. On sad iznosi 3,9 posto BDP-a. Najslabija talijanska točka je golemi javni dug koji se popeo na čak 120 posto BDP-a.