Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da će Moskva “učiniti sve da se pronađe kompromis” i okonča ukrajinska kriza, ali da će nastaviti tražiti od Zapada da odgovori na glavne ruske sigurnosne zahtjeve.

“S naše strane, učinit ćemo sve da pronađemo kompromise koji mogu sve zadovoljiti”, rekao je Putin i dodao da ni on ni Macron ne žele rat Rusije i NATO-a koji “neće imati pobjednika”.

“Moramo pronaći rješenje za izlazak iz ove situacije”, rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za medije s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom.

Zapad od kraja prošle godine optužuje Moskvu da je nagomilala više od 100.000 vojnika blizu ukrajinske granice zbog potencijalne invazije, no Rusija to poriče i traži jamstva za vlastitu sigurnost.

Glavni ruski zahtjevi su da Ukrajina ne postane članica NATO-a i da NATO neće razmještati ofenzivno oružje u blizini ruske granice.

Putin je rekao da će Rusija nastaviti tražiti odgovore od Zapada na svoje glavne sigurnosne zahtjeve iako su ih Sjedinjene Države i NATO “zaobišli” u službenim odgovorima koje su u siječnju poslali Moskvi.

Unatoč tome, ruski predsjednik kaže da “dijalog nije završen”. Dodao je da su Washington i Bruxelles otvorili neka pitanja o kojima bi se moglo razgovarati, iako su ona za Rusiju sporedna.

Francuski predsjednik vjeruje da će diplomacija polučiti rezultate. “Zajedno…Siguran sam da ćemo ostvariti rezultat, čak i ako to ne bude lako”, rekao je Macron.

Francuski predsjednik, koji će se vjerojatno ponovno kandidirati na predsjedničkim izborima u travnju, pozicionirao se kao potencijalni medijator.

“Idućih nekoliko dana bit će odlučujući i zahtijevat će intenzivne rasprave koje ćemo zajedno voditi”, rekao je Macron koji je svom domaćinu poručio da “nema sigurnosti za Europljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

Već osam godina traje sukob ukrajinskih snaga i proruskih separatista koje podržava Moskva na istoku Ukrajine u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi. Putin je u ponedjeljak pozvao Ukrajinu da poštuje odredbe mirovnih sporazuma iz Minska iz 2014. i 2015. godine.

“Što se tiče sporazuma iz Minska – bez obzira jesu li aktualni i imaju li izgleda ili ne – vjerujem da jednostavno nema druge alternative”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je razgovore s francuskim kolegom koji su potrajali gotovo šest sati opisao “korisnima i sadržajnima” i otkrio je da je Macron iznio nekoliko “realističnih” ideja vezanih uz sigurnost.

“Nekoliko njegovih ideja, prijedloga, o kojima je vjerojatno još prerano govoriti, mislim da mogu postati temelj za naše daljnje zajedničke korake”, rekao je Putin.

Šefovi Rusije i Francuske ponovno će razgovarati nakon što Macron u utorak otputuje u Kijev i sastane se s vodstvom Ukrajine, dodao je Putin.

Macron je u Moskvi pohvalio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog što je uspio “zadržati hladnu glavu” unatoč velikom broju ruskih vojnika blizu ukrajinske granice.

Nakon posjeta Moskvi i Kijevu, Macron ide u Berlin na sastanak s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

Johnson prijeti sankcijama

Britanski premijer Boris Johnson naveo je da će sankcije i druge mjere biti spremne ako Rusija napadne Ukrajinu i da će njegova vlada predstaviti parlamentu sankcije koje će ciljati na ruske pojedince i tvrtke.

Johnson je, u članku objavljenom u Timesu u ponedjeljak navečer, napisao da Britanija razmatra raspoređivanje lovaca Typhoona britanskih zračnih snaga i brodove kraljevske mornarice kako bi se zaštitio prostor jugoistočne Europe.

Britanski premijer je dodao da će ministar obrane Ben Wallace i ministrica vanjskih poslova Liz Truss uskoro otputovati u Moskvu, a u samom naslovu članka napisao je da još vjeruje “da će diplomacija pobijediti”.

Njegov komentar uslijedio je nedugo nakon što su američki dužnosnici upozorili da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu idućih dana ili tjedana.

Iako je nagomilala više od 100.000 vojnika blizu granice s Ukrajinom, Moskva i dalje poriče da priprema invaziju.

“Britanske sankcije i druge mjere bit će spremne za svaki obnovljeni ruski napad”, napisao je Johnson.

“Vlada će tražiti od parlamenta nove ovlasti za sankcioniranje više ruskih pojedinaca i entiteta, uključujući bilo koju tvrtku koja je povezana s ruskom državom ili djeluje u sektoru od strateškog značaja za Kremlj.”

Ujedinjeno Kraljevstvo se priprema za jačanje borbene skupine NATO-a u Estoniji, naveo je Johnson te pozdravio ranije izjave iz Njemačke da će se “preispitati Sjeverni tok 2 u slučaju invazije”.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom da će plinovod Sjeverni tok 2 biti zaustavljen ako Rusija napadne Ukrajinu, dok je Scholz rekao da Berlin i Washington imaju isti pristup Ukrajini, Rusiji i sankcijama, ali nije ni spomenuo sporni plinovod.

Najkontroverzniji europski energetski projekt izgradio je ruski energetski gigant Gazprom kako bi udvostručio količinu plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći tradicionalni tranzit kroz Ukrajinu.