Karcinom debelog crijeva i rektuma najzastupljeniji je u razvijenim zemljama: Australiji, Novom Zelandu, Europskoj uniji i Sjevernoj Americi, ali sve više i u zemljama u razvoju
Dok se nekada govorilo da je čistoća pola zdravlja, danas se može reći da onu drugu polovicu čini pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i dobre navike. No, za takav način života potrebno je vrijeme, a vrijeme je upravo ono čega suvremeni čovjek nema. Budući da je to upravo idealna podloga za razvoj karcinoma, ne čudi najnovija procjena znanstvenika prema kojoj će broj oboljelih od raka u svijetu rasti mnogo brže od prirodnog prirasta stanovništva te se očekuje da će ih do 2030. biti 75 posto više.
Naime, prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet Oncology broj stanovnika u svijetu premašio je 7 milijardi, a do 2030. bi se mogao popeti na 8,3 milijarde, no broj oboljelih od raka rast će brže, i s 12,7 milijuna koliko je iznosio u 2008., porast će na 20,3 milijuna 2030. godine. U najsiromašnijim zemljama taj će skok biti čak 93 posto! Usto, broj umrlih od raka porast će sa 7,6 milijuna u 2008. na 13,2 milijuna u 2030. godini.
– Na svjetskoj razini predviđamo godišnji porast stope oboljelih od raka debelog crijeva, dojke i prostate, navodi se u istraživanju koje je predvodio Freddie Bray iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), ustanove koja je u nadležnosti Svjetske zdravstvene organizacije, a sjedište joj je u Lyonu, u Francuskoj.
Rak pluća kod žena
Jedan od zanimljivijih podataka je procjena da će u najbogatijim zemljama doći do porasta stope raka pluća kod žena, no istovremeno i pada kod muškaraca. Posljedica jer to različitih pušačkih navika tijekom proteklih desetljeća, objasnila je voditeljica Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), doc. dr. sc. Arijana Znaor.
– U najrazvijenijim državama svijeta, epidemija pušenja u žena započela je nekoliko desetljeća kasnije nego u muškaraca tako da trendovi incidencije u žena »kasne« za onima u muškaraca. Istovremeno, kao rezultat prevencije pušenja u najrazvijenijim zemljama opaža se pad incidencije raka pluća muškaraca – navodi dr. Znaor, dodajući da je taj trend uočen i kod nas.
– Prema podacima Registra za rak HZJZ-a objavljenima u zadnjem broju »Croatian Medical Journal« i u Hrvatskoj se u zadnjih dvadesetak godina primjećuje pad dobno-standardiziranih stopa obolijevanja od raka pluća u muškaraca (–1,3% godišnje), no još uvijek smo među europskim zemljama s najvišom incidencijom. Konzistentno s drugim razvijenim zemljama, u žena se bilježi porast incidencije raka pluća (1,7% godišnje) – objašnjava voditeljica Registra za rak HZJZ-a.
Bolest ide preko želuca
U francuskom istraživanju u kojemu su se koristili podaci Globocana, baze podataka IARC-a o oboljelima od raka u 184 zemlje svijeta, ističe se kako se ipak očekuje pad broja slučajeva oboljelih od raka želuca, ali i raka uzrokovanih infekcijom, poput raka grlića maternice i jetre. No taj će pad uvelike »nadoknaditi« porast broja oboljelih od raka debelog crijeva, rektuma, dojke i prostate, odnosno vrstama karcinoma koje su jasno povezane s gospodarskim razvojem i načinom života u zapadnim zemljama.
– Današnji način života s malo fizičke aktivnosti, velikim unosom tzv. »praznih kalorija«, prekomjernom uporabom alkohola i pušenjem, bilo aktivnim bilo pasivnim, bitno pridonosi pojavnosti bolesti debljine, šećerne bolesti tipa II i karcinoma. Stoga su potrebni programi prevencije i edukacije kako na globalnim, tako i na nacionalnim razinama u cilju promoviranja zdravijeg načina života i smanjivanja nezdravih navika, kao što su konzumacija alkohola i pušenje – zaključuje pročelnica Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka dr. Renata Dobrila Dintinjana.
Tu se misli na faktore rizika povezane sa suvremenim načinom života koji postaju sve učestaliji i u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama, objašnjava voditeljica Registra za rak HZJZ-a dr. Arijana Znaor:
– Prvenstveno je riječ o faktorima životnog stila, poput »brze hrane«, smanjenog unosa svježeg voća i povrća te vlakana i nedovoljne tjelesne aktivnosti, zatim reproduktivnim faktorima koji se odnose na kasniju dob prvog poroda, manji broj djece i nerađanje te hormonskim faktorima poput uzimanja hormonske nadomjesne terapije.
U tzv. zapadnom svijetu karcinom debelog crijeva i rektuma, usko povezan sa zapadnjačkom prehranom, već je danas jedan od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti te je na drugom mjestu obolijevanja od karcinoma u EU. No, dobra je vijest što je kolorektalni karcinom preventabilan, ali i izlječiv ako je otkriven u ranim fazama bolesti, upozorava pročelnica Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Renata Dobrila Dintinjana.
Iz razvijenih u nerazvijene
– To je bolest čija je incidencija najviša u ekonomski razvijenim zemljama i regijama poput Australije, Novog Zelanda, Europske unije i Sjeverne Amerike. Međutim, najnoviji epidemiološki izvještaji pokazuju da se broj oboljelih naglo povećava, pa čak i prestiže te razvijene zemlje, u tzv. zemljama u razvoju, odnosno u istočnoj EU i Aziji. Studije su također pokazale da je u tim regijama, primjerice u Čehoslovačkoj i Japanu, porast incidencije viši u mlađim dobnim skupinama koje su preuzele tzv. zapadnjački način života.
U prilog tome govore i podaci da se incidencija kolorektalnog karcinoma u emigranata, koji prelaze iz regija niskog rizika u regije s visokim rizikom, postepeno približava incidenciji u domaćeg stanovništva u regijama s visokom incidencijom. Od 30-40% kolorektalnog karcinoma moglo bi se prevenirati održavanjem zdravijeg načina života: fizičkom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine, dijetnim navikama i sl. – kaže dr. Dobrila-Dintinjana.
No, debljina i visok unos kalorija kao posljedica brze prehrane siromašne hranjivim sastojcima ne povećavaju samo rizik nastanka karcinoma debelog crijeva, već i raka dojke i maternice. Također, EU prospektivno istraživanje Cancer&Nutrition iz 2009. pokazalo je da je veći unos voća i povrća povezan sa smanjenim rizikom karcinoma debelog crijeva u nepušača. Presjek dostupnih studija ukazuje da se potrebno hraniti tako da se unosi umjereno voća i povrća kako bi se izbjegao deficit bilo mikro bilo makronutrijenata, no nema dokaza da bi povećane količine voća i povrća mogle spriječiti ili odložiti nastanak karcinoma što je vidljivo kod populacije koja je dobro hrani.
