Najmanje 30 novinskih organizacija odbilo je prije nekoliko dana potpisati nova pravila Pentagona za novinare što je nakon slučaja Jimmyja Kimmela ponovo potaknulo rasprave o slobodi medija u drugom mandatu Donalda Trumpa.

Ključne slobode ljudi koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama zapisane su davno, u prvom amandmanu Ustava – ljudi imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i pravo na podnošenje zahtjeva vlasti da preispita svoje odluke.

Kada je o slobodi govora riječ poznate su presude po kojima čak i paljenje američke zastave spada pod slobodu izražavanja. Ograničenja ipak postoje – izravne prijetnje nasiljem, jasno huškanje na neposredno nasilje i nacionalna sigurnost (na primjer, odavanje vojnih tajni).

Klevete i uvrede se mogu sudski goniti, ali samo u građanskim parnicama.

Slučaj Kimmel

Pitanja oko slobode govora i slobode medija otvorila su se u američkoj, i sa su zanimanjem praćena u svjetskoj javnosti nakon, slučaja skidanja emisije Jimmy Kimmela iz etera.

Televizija ABC, koja je u vlasništvu Disneyja, privremeno je ukinula Kimmelovu emisiju nakon njegova komentara o ubojstvu Charlieja Kirka. Odluci je prethodio pritisak Brendana Carra, predsjednika Savezne komisije za komunikacije (FCC), regulatornog tijela američke televizijske, radijske, kablovske, satelitske i internetske infrastrukture.

“Kada pogledate kako se Jimmy Kimmel ponaša, to se čini kao najbolesnije moguće ponašanje. Kada vidite ovakve stvari.. možemo to učiniti na lakši ili teži način. Ove tvrtke mogu pronaći načine za promjenu ponašanja i poduzeti mjere protiv Kimmela ili, iskreno, znate da će biti dodatnog posla za FCC”.

Svi su to jasno shvatili kao mogućnost ukidanja koncesije televiziji ABC ili možda čak i nekim drugim Disneyevim filijalama.

Nakon toga je uslijedila suspenzija, Trumpov aplauz ukidanju emisije, ali i bučna reakcija publike koja je počela otkazivati pretplate za Disneyjeve servise. Naposljetku je Kimmel, zbog pritiska javnosti i mogućeg pada Disneyjevih prihoda, vraćen u eter.

Slučaj Pentagon

No rasprava oko slobode govora u Americi tu nije stala.

Najmanje 30 novinskih organizacija, uključujući Reuters, AP, Bloomberg, New York Times, Wall Street Journal, Washington Post, CNN, Fox, CBS, NBC, ABC odbilo je potpisati nova pravila Pentagona o pristupu medija, uključujući i to da bi mogli biti označeni kao sigurnosni rizici i da im se oduzmu novinarske akreditacije Pentagona ako od zaposlenika zatraže otkrivanje povjerljivih i nekih vrsta neklasificiranih informacija.

Redakcije tvrde da nova politika predstavlja prijetnju slobodi medija i da bi novinari mogli biti kažnjeni zbog obavljanja posla zaštićenog Prvim amandmanom američkog Ustava.

Sloboda govora je ono što Ameriku čini Amerikom, ponavljaju ovih dana kritičari Donalda Trumpa.

S druge strane, njegovi pristaše tvrde da štite slobodu govora od “cenzure” prethodne administracije i podsjećaju da je upravo Trump na dan svoje druge inauguracije potpisao Izvršnu uredbu 14149, pod nazivom “Vraćanje slobode govora i ukidanje cenzure”

Ovaj dokument ciljao je na ono što je Trumpova administracija vidjela kao “federalnu cenzuru” pod prethodnom Bidenovom upravom, posebno u vezi s utjecajem vlade na društvene mreže i suzbijanje “dezinformacija”.

Sean Hannity, voditelj Fox Newsa i dugogodišnji Trumpov podržavatelj, rekao je da je ta uredba ključna pobjeda za konzervativce.

“To je revolucionarno – Trump je konačno razbio cenzorski stroj Bidena i Big Techa! Nema više vladinog pritiska na platforme da brišu glasove Amerikanaca koji misle drugačije. Ovo je Prvi amandman u akciji, i to je samo početak čistke od woke cenzure koja je uništavala našu slobodu godinama.”

Postoji niz akademskih i istraživačkih studija o utjecaju Donalda Trumpa na američke medije. Trumpova predsjednička kampanja i oba mandata izazvali su intenzivne analize o tome kako su njegov stil komunikacije, kritike medija (poput “fake news”) i korištenje društvenih mreža utjecali na novinarstvo, povjerenje javnosti, polarizaciju i strukturu medijskog sustava.

Ljudi prate medije s kojima se slažu

Ove studije dolaze iz institucija poput Pew Research Centera, Harvard Kennedy Schoola i drugih te se fokusiraju na teme poput pokrivenosti vijesti, društvenih mreža i erozije povjerenja.

Analiza Pew Research centra o Trumpovom prvom mandatu pokazala je da su desni mediji davali više pozitivne ocjene Trumpu i manje analizirali njegove izjave, dok su lijevi mediji uz više kritike njegove izjave analizirali do detalja. To je pojačalo polarizaciju same publike po obrascima – oni koji ne vole Trumpa smatraju da ugrožava slobodu medija, oni koji ga vole smatraju da ispravlja cenzuru prethodnika.

Thomas Pattreson s Harvarda kaže kako nije važno utječe li Trump zaista na izbor voditelja neke emisije ili na to kako će biti tretiran u tradicionalnim medijima jer je glavnu promjenu već napravio – “smanjio je povjerenje u mainstream medije i pretvorio je društvene mreže u alat za izravnu komunikaciju, uz fragmentaciju komunikacija.”

Ta fragmentacija se po istraživanju odnosi na proces u kojem se javni diskurs raspršuje na odvojene, često polarizirane grupe koje konzumiraju različite izvore informacija, stvarajući paralelne stvarnosti.

To dovodi do toga da različite političke i društvene skupine komuniciraju unutar vlastitih “informacijskih mjehura”, rijetko se preklapajući.

Ili u praksi, svatko prati medije s kojima se slaže.

Pad povjerenja

Prema studiji Pew Research Centra iz prošle godine, povjerenje Amerikanaca u nacionalne medije palo je na 31% (s 40% u 2016.), posebno među republikancima (samo 18% vjeruje ‘mainstream’ medijima).

To je dovelo i do pada prihoda od oglašavanja na tradicionalnim medijima, jer oglašivači prate publiku koja se okrenula prema društvenim mrežama i drugim platformama.

Prema Nielsen Media Researchu, gledanost glavnih televizijskih kanala u stalnom je padu, nakon vrhunca u vrijeme covida i “zaključavanja”. To se podjednako odnosi i na liberalne i na konzervativne medije.

Stagniraju i digitalne pretplate na tradicionalne medije, novine i njihove portale. Portali bez pretplate bilježe blagi rast posjeta a platforme poput Substacka i Patreona, gdje nezavisni novinari i influenceri nude sadržaj, privlače sve više korisnika.

Columbia Journalism Review, ugledni američki časopis i istraživačka platforma posvećena analizi novinarstva, medijskih trendova i slobode tiska, osnovana 1961. godine, piše kako je “polarizacija američkog društva razoružala novinarstvo kao instituciju, prisiljavajući ga da se bori za legitimitet u očima publike koja više ne vjeruje u objektivnost.”

CJR upozorava kako sloboda medija u Americi nije ugrožena samo direktnim pritiscima (poput tužbi ili prijetnji licencama), već i indirektnim efektima: gubitkom financijske održivosti (pad prihoda od oglašavanja), autocenzurom i polarizacijom publike.

Sloboda medija će opstati

Ipak, u usporedbi s drugim zemljama, CJR primjećuje da su američki mediji još uvijek slobodni. Prema Freedom Houseu, SAD ima ocjenu 84/100 za slobodu medija 2024.

Prema ovoj analizi slobodu medija ugrožavaju njihovi vlasnici, od korporativnih konglomerata do milijardera, koji sve više oblikuju narative kroz svoje političke i ekonomske interese.

Većina analiza ukazuje kako će se izmjene u medijskom prostoru nastaviti, ali kako će sloboda govora i medija opstati. Često se citira izjava spomenutog Brendana Carra koju je prije pet godina dao kao povjerenik, a ne predsjednik Savezna komisije za komunikacije.

“Od internetskih memeova do kasnovečernjih komičara, politička satira pomaže u pozivanju na odgovornost onih na vlasti. Zatvaranje ove vrste političkog govora, posebno na nagovor onih koji su meta ili ugroženi njegovom porukom, predstavljalo bi ozbiljnu prijetnju našim slobodama.”