Šesnaesti je dan rata na Bliskom istoku. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

Europa otpušta iz rezervi 108 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda

Europa će od kraja ožujka iz zaliha na tržište plasirati 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Europske vlade otpustit će iz strateških zaliha 32,7 milijuna, a kompanije 74,7 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda, objavila je IEA u nedjelju.

Otprilike dvije trećine plasiranih barela, odnosno 73 milijuna barela, činit će naftni proizvodi, a ostatak od 35 milijuna barela sirova nafta.

Sjedinjene Američke Države otpustit će od kraja pak iz statrateških rezervi samo sirovu naftu, i to 172,2 milijuna barela, također od kraja ožujka.

Članice IEA-e jednoglasno su prošli tjedan prihvatile prijedlog agencije da se iz rezervi otpusti 400 milijuna barela kako bi se stabilizara naftna tržišta u uvjetima u poremećajima u opskrbi s Bliskog istoka.

Ukupno će članice na tržište plasirati 411,9 milijuna barela, pokazuje nedjeljno izvješće agencije. Nafta će činiti 72 posto barela, a 28 posto naftni derivati.

Članice iz regije Azije i Oceanije namjeravaju iz rezervi otpustiti gotovo 109 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda, i to odmah, navodi IEA u priopćenju.

Rat na Bliskom istoku doveo je do najvećeg poremećaja u opskrbi u povijesti, ističe IEA.

Otpuštanje barela iz rezervi donosi “značajan i dobrodošao predah”, dodaje agencija.

“No, najvažniji je čimbenik u procesu povratka stabilnoj opskrbi normalizacija redovnog tranzita pošiljki kroz Hormuški tjesnac”, naglašavaju u IEA‑i, uz napomenu da su adekvatne mjere osiguranja i fizička zaštita prijevoznika tereta ključni za ponovno pokretanje isporuka.

“Moramo biti spremni da bi aktualna situacija mogla potrajati”, upozorio je u ponedjeljak izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

“Čak i da tranzit (Hormuškim) tjesnacem ponovo krene sutra, IEA procjenjuje da bi trebalo vremena da se svjetska trgovina energentima oporavi”, poručio je Birol.

Članice IEA‑e trenutno drže u strateškim rezervama više od 1,2 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drže kompanije, prema zakonskim obavezama, napomenuo je prošli tjedan čelnik IEA‑e, prema priopćenju na internetskoj stranici agencije.

Kada se izuzme 400 milijuna barela pripremljenih za tržište, članice će na rezervama imati još 1,4 milijarde barela.

Uz 21 članicu Europske unije, skupina obuhvaća još 11 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Tursku, Novi Zeland, Japan, Kanadu i Australiju.

Abas Arakči: ‘Susjedne zemlje’ potiču ubijanje Iranaca

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u ponedjeljak da neke “susjedne države” u kojima su smještene američke snage dopuštajući napade na Iran također aktivno potiču ubijanje Iranaca.

Dodao je da su stotine iranskih civila, uključujući više od 200 djece, poginule u izraelsko-američkim napadima.

“Stavove treba odmah razjasniti”, napisao je u objavi na platformi X.

Španjolska neće sudjelovati u vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu

Španjolska neće sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu jer smatra da je američko-izraelski rat protiv Irana ilegalan, rekli su u ponedjeljak ministri obrane i vanjskih poslova u Madridu.

Lijeva koalicijska vlada pod vodstvom premijera Pedra Sancheza kritizirala je napad SAD-a i Izraela te je zabranila američkim vojnim avionima korištenje baza na jugu Španjolske za akcije protiv Irana.

Ministrica obrane Margarita Robles odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom u osiguravanju plovnog puta koji je Teheran blokirao za promet naftnih tankera.

“Španjolska trenutno ne razmatra nikakvu misiju u Hormiškom tjesnacu jer je to ilegalni rat u kojem je puno mrtvih. Cilj mora biti prestanak rata, i to odmah”, rekla je Robles u obraćanju medijima.

Trump je prethodno upozorio na “vrlo lošu budućnost“ za saveznike unutar NATO-a koji se ne pridruže akciji u Hormuškom tjesnacu.

Situacija u tjesnacu ozbiljno zabrinjava Europu, ali pozicija Europske unije trebala bi biti da rat mora prestati bez obzira na ekonomske čimbenike, izjavio je ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

“Ne smijemo činiti ništa što bi dodatno pojačalo napetost ili dovelo do daljnje eskalacije situacije,” rekao je novinarima u Bruxellesu.

Neke članice EU-a, poput Njemačke, Italije ili Grčke, također su naznačile da se neće pridružiti vojnim operacijama u tjesnacu, dok druge, uključujući Dansku, još nisu donijele odluku.

Starmer isključuje šire uključivanje Britanije u rat s Iranom

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da se Britanija neće uvuči u širi rat s Iranom, ali će raditi sa saveznicima na “održivom kolektivnom planu” za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, što po njemu neće biti lak zadatak.

Američki predsjednik je oštro kritizirao Starmera što isprva nije podržao američko-izraelske napade na Teheran i ovog je vikenda rekao da bi Britanija, Kina, Francuska, Japan i Južna Koreja trebali u regiju poslati ratne brodove radi otvaranja tog prolaza.

Starmer je na konferenciji za novinare izjavio da je ponovno otvaranje tjesnaca jedini način da se stabiliziraju energetska tržišta i da sa saveznicima u Europi, u Zaljevu i SAD-u razgovara o planu za sigurnu plovidbu. Dodao je da to ne bi bila misija NATO-a.

“Na kraju moramo otvoriti Hormuški tjesnac da bismo osigurali stabilnost na naftnom tržištu. To nije lak zadatak”, izjavio je Starmer novinarima.

Oko petine nafte i ukapljenog plina na svijetu prolazi tjesnacem, uskim prolazom između Irana i Omana. Nakon što je Teheran efektivno zatvorio tjesnac cijena nafte skočila je na više od stotinu dolara po barelu.

Starmer je rekao da Britanija “poduzima sve neophodne korake da bi obranila sebe i svoje saveznike i da se neće uvuči u širi rat”.

Dodao je da njegova zemlja i saveznici razmatraju koja sredstva mogu zajednički angažirati i da žele da u planu sudjeluje što više zemalja.

Starmer je rekao da je u nedjelju navečer razgovarao s Trumpom o Hormuškom tjesnacu i odbacio ocjene da su odnosi s ključnim britanskim saveznikom narušeni zbog njegova odnosa prema ratu.

Starmer je istaknuo da je s Trumpom razgovarao “na način koji se očekuje između dva saveznika i dvojice čelnika” i da je s američkim predsjednikom u “dobrim odnosima” .

Danska potiče EU da razmotri kako pomoći u otvaranju Hormuškog tjesnaca

Europa bi trebala biti otvorena prema podršci u osiguravanju slobodne plovidbe tankerima kroz Hormuški tjesnac, unatoč tome što kontinent ne podržava odluku SAD-a i Izraela o ratu s Iranom, rekao je u ponedjeljak danski ministar vanjskih poslova.

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u nedjelju da njegova vlada razgovara s nekoliko zemalja o zaštiti brodova u plovnom putu koji je Teheran većinom blokirao za promet tankera s naftom.

“Moramo se suočiti sa svijetom kakav jest, a ne kakav želimo da bude”, rekao je u ponedjeljak danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen novinarima uoči razgovora u Bruxellesu s kolegama ministrima vanjskih poslova EU-a.

Tema bi se mogla pokrenuti i na samitu EU-a kasnije ovog tjedna.

“Čak i ako nam se ne sviđa što se događa, mislim da je mudro biti otvoren prema tome može li Europa… na neki način doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije”, rekao je.

Dodao je da Danska još nije primila nikakav zahtjev za pomoć od SAD-a.

Danska, dom kontejnerske brodarske tvrtke Maersk i drugih pomorskih skupina, 2024. godine poslala je fregatu u Crveno more kako bi sudjelovala u koaliciji predvođenoj SAD-om za zaštitu prometa od napada jemenskih militanata hutista.

„Danska je pomorska nacija i u svakom pogledu imamo interes osigurati slobodnu plovidbu“, rekao je Rasmussen.

„Možda smo mala zemlja, ali smo velika pomorska nacija i moramo ostati otvoreni za ovo pitanje.“

Danska je prethodno pomagala kada su Sjedinjene Države tražile partnere za vojne operacije na Bliskom istoku, ali odnosi dviju zemalja pogoršali su se nakon Trumpovih opetovanih zahtjeva za američkom kontrolom nad Grenlandom.

Izrael: Planiramo još barem tri tjedna rata s Iranom, imamo još tisuće ciljeva

Izrael je u ponedjeljak priopćio da ima detaljne planove za još najmanje tri tjedna rata dok vojska zemlje noću bombardira lokacije diljem Irana, a u iranskim napadima dronovima privremeno je zatvorena zračna luka u Dubaiju i pogođena strateška naftna lokacija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Američko-izraelski rat protiv Irana sada ulazi u treći tjedan, a kraj mu se ne nazire. Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina i dalje je zatvoren, zbog čega rastu cijene nafte i bojazan od ponovnog vala inflacije u svijetu.

Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je pozvao koaliciju zemalja da pomognu u ponovnom otvaranju vitalne brodske rute i upozorio da NATO savez čeka crna budućnost ako njegove članice ne priskoče u pomoć Washingtonu.

Glasnogovornik izraelske vojske, potpukovnik Nadav Shoshani, rekao je novinarima u ponedjeljak da postoje detaljni operativni planovi za rat s Iranom za sljedeća tri tjedna, uz dodatne planove i za dalju budućnost.

“Nastojimo pobrinuti se da budu što slabiji, ovaj režim, i da degradiramo sve njihove sposobnosti, sve dijelove i sva krila njihova sigurnosnog sustava”, rekao je Shoshani.

Vojska, koja je mobilizirala preko 110.000 rezervista, izjavila je da još uvijek ima tisuće ciljeva koje treba pogoditi unutar Irana.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je u ponedjeljak da Teheran nije tražio prekid vatre niti razmijenio poruke sa SAD-om, prema iranskoj Studentskoj izvještajnoj agenciji povezanoj s režimom.

Žestoki napadi diljem Irana

Iranska novinska agencija Mehr izvijestila je da je pet osoba ubijeno, a sedam ranjeno u noćnim napadima koji su pogodili pokrajinu Markazi u središnjem Iranu. Novinska agencija navodi da je napadnuto stambeno područje na periferiji grada Araka, kao i stambena zgrada u okrugu Mahalatu.

U gradu Homejnu, također u pokrajini Markazi, meta napada bila je škola za dječake. Nije bilo prijavljenih žrtava.

Izraelska vojska u ponedjeljak je izjavila da izvodi zračne napade na Teheran, Širaz i Tabriz na infrastrukturu “iranskog terorističkog režima”, kako ga je nazvala.

Šahnaz (62) rekla je iz Teherana za Reuters WhatsAppom da tijekom noći nije bilo interneta.

“Sada sam povezana putem Starlinka u prijateljevoj kući. Osjećamo se odsječeno od svijeta. Ljudi ginu”, rekla je. „Nowruz je za samo nekoliko dana (iranska Nova godina je 20. ožujka), ali ljudi nisu raspoloženi za slavlje. Kada će ovo završiti?“

Na pitanje podržava li Islamsku Republiku, Šahnaz je rekla: „Ne, ne podržavam. Kako bih i mogla? Pa ubili su mi unuku u (siječanjskim) prosvjedima. Želimo da ovaj režim ode. Želimo da ova bijeda završi.“

Iranska revolucionarna garda u izjavi je izjavila da je Teheran pokrenuo napade na područja u Tel Avivu, među kojima i centre za podršku dopunjavanju goriva u zraku. Napadnute su i američka zračna baza al-Dafra u Abu Dabiju, američka pomorska baza u Bahreinu i bahreinska zračna baza Šeik Isa. Energetska tržišta nose se s daljnjim poremećajima, a operacije utovara nafte obustavljene su nakon iranskog napada dronom na stratešku luku Fudžairu u UAE-u.

Letovi u Međunarodnoj zračnoj luci Dubai, jednoj od najprometnijih na svijetu, bili su obustavljeni na nekoliko sati nakon napada drona na obližnje skladište goriva koje je poslalo oblake crnog dima u nebo.

Vlasti Dubaija objavile su da je požar lokaliziran. Saudijska Arabija presrela je 34 drona u svojoj istočnoj regiji u jednom satu, izvijestili su državni mediji. Ni u jednom incidentu nije bilo ozlijeđenih.

Moguća odgoda Trumpova posjeta Kini

Britanski premijer Keir Starmer rekao je u ponedjeljak da se Velika Britanija neće dati uvući u širi rat s Iranom, već da će surađivati ​​sa saveznicima na ponovnom otvaranju ključnog plovnog puta, priznajući da to neće biti lako.

Japan je rekao da nema planova poslati ratne brodove u tjesnac, a Australija, koja je rekla da će poslati vojni zrakoplov za nadzor i rakete kako bi pomogla u obrani UAE-a od iranskih napada, rekla je da neće poslati svoju mornaricu.

Njemački ministar obrane Boris Pistorious isključio je sudjelovanje svoje zemlje u bilo kakvoj vojnoj aktivnosti u iranskom ratu, uključujući napore za ponovno otvaranje tjesnaca. “Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli.”

Trump je u nedjelju za Financial Times rekao da bi mogao odgoditi sastanak s predsjednikom Xi Jinpingom zakazan kasnije u ožujku ako Kina ne pomogne u deblokiranju tjesnaca.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Ministri vanjskih poslova Europske unije raspravljat će u ponedjeljak o jačanju male pomorske misije na Bliskom istoku, ali se ne očekuje da će odlučiti o proširenju njezine uloge na zatvoreni Hormuški tjesnac, kažu diplomati i dužnosnici.

Izrael za to vrijeme nastavlja napadati Libanon i Gazu, gađajući militante Hezbolaha i Hamasa koje podržava Iran. Izraelska vojska je u ponedjeljak izjavila da su njezine trupe započele ograničene kopnene operacije protiv položaja Hezbolaha u južnom Libanonu.

Papa: Novinari trebaju pokazati patnju koju uzrokuje rat, ne širiti propagandu

Papa Lav XIV. u ponedjeljak je pozvao novinare da pokažu patnju koju uzrokuje rat te upozorio na nova izvješća koja riskiraju da skliznu u propagandu što veliča sukobe ili postaje “megafon” za glasove onih na vlasti.

Na sastanku s novinarima talijanskog televizijskog informativnog programa TG2 Papa je izravno apelirao na reportere da “pokažu lice rata i ispričaju ga očima žrtava, kako se rat ne bi pretvorio u videoigru”.

“U dramatičnim okolnostima rata, kakve sada proživljavamo, informacije se moraju čuvati rizika da postanu propaganda”, rekao je Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država.

Dodao je da novinari moraju provjeravati vijesti kako ne bi postali megafon moći.

Lav u ponedjeljak nije spomenuo određeni sukob, ali posljednjih dana sve češće poziva na kraj sve šireg rata između SAD-a, Izraela i Irana.

U nedjelju je pozvao na trenutačni prekid vatre, nazivajući nasilje u tom sukobu “strašnim”, u jednim od svojih dosad najoštrijih izjava.

Papino upozorenje da se rat ne prikazuje poput videoigre podsjeća na izjave američkog crkvenog dužnosnika ranije ovog mjeseca.

Kardinal iz Chicaga, Blase Cupich, oštro je kritizirao Bijelu kuću zbog objave videa na društvenim mrežama koji prikazuje snimke iz rata s Iranom pomiješane sa scenama iz videoigara i akcijskih filmova.

Cupich je taj video nazvao “mučnim”.

Rat na Bliskom istoku ugrozio opskrbu umjetnim gnojivima

Rat na Bliskom istoku poremetio je isporuke energenata iz zemalja uz Perzijski zaljev, zasjenivši prijetnju opskrbi hranom kroz obustavu pošiljki umjetnih gnojiva, upozoravaju stručnjaci i Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazilo je više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, izvijestila je IEA prošli tjedan u posebnom izvješću.

Poremećaji u tranzitu dodatno su zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima, uz rizik poskupljenja hrane i moguće probleme u opskrbi prehrambenim proizvodima, upozorila je agencija.

SAD i Izrael napali su Iran 28. veljače, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev. Iranska vojska nekoliko dana kasnije objavila je da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit tankerima iz SAD‑a, Izraela i europskih zemalja i njihovih saveznika.

Obustava tranzita kroz Hormuški tjesnac potaknula je skok cijena umjetnih gnojiva na svjetskim tržištima budući da je plin ključna sirovina u njihovoj proizvodnji.

Veliki proizvođači

U regiji Perzijskog zaljeva proizvodi se gotovo polovina svjetskog sumpora i trećina uree, navodi za AFP Sarah Marlow, stručnjakinja za umjetna gnojiva u britanskoj izdavačkoj kući Argus Media.

Zemlje Perzijskog zaljeva proizvode i četvrtinu amonijaka kojim se trguje u svijetu, dodala je Marlow, podsjetivši da je i amonijak sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva.

Veliki proizvođači hrane, poput Sjedinjenih Američkih Država i Australije, nabavljaju velik dio uree i fosfatnih umjetnih gnojiva upravo u zemljama u Perzijskom zaljevu.

Brazil, najveći svjetski proizvođač soje, većinu uree uvozi iz Katara i Irana koji je izvozi i u Tursku i u Meksiko.

Indija pak ovisi o saudijskim fosfatnim gnojivima, navodi AFP.

Brojni pogoni u zemljama u Perzijskog zaljeva bili su pak zbog sukoba prisiljeni obustaviti proizvodnju umjetnih gnojiva, osobito u Kataru.

Neizravne posljedice

Europa iz regije Perzijskog zaljeva uvozi samo 11 posto uree pa se na prvi pogled čini da neće previše stradati.

No, posljedice po Stari kontinent vjerojatno će biti neizravne, upozorava AFP.

Europa nabavlja velik dio umjetnih gnojiva na bazi fosfora u Maroku, čija pak proizvodnja ovisi o uvozu sumpora iz zemalja Perzijskog zaljeva.

EU također nabavlja više od četvrtine inozemne uree iz Egipta, kojem su pak obustavljene isporuke prirodnog plina cjevovodom iz Izraela, navodi konzultant Argus Media Arthur Portier.

Od početka rata cijena egipatske uree poskočila je s 500 dolara po toni na preko 650 dolara po toni.

To znači da europski poljoprivrednici izravno osjećaju posljedice kroz cijene goriva, zaključuje Portier.

Indija pak uvozi plin s Bliskog istoka za potrebe proizvodnje gnojiva i prisiljena je racionirati potrošnju u industriji.

Bangladeš je privremeno zatvorio pet od šest pogona za proizvodnju umjetnih gnojiva.

Visoke cijene mogle bi najsiromašnijim zemljama zapriječiti pristup umjetnim gnojivima, objavili su prošli tjedan Ujedinjeni narodi.

Ugrožena proizvodnja hrane

Svjetska potražnja za umjetnim gnojivima na bazi dušika, poput uree, amonijeva nitrata i kalija, kontinuirano raste, a glavni je motor rasta Azija, kaže za AFP Sylvain Pellerin iz francuskog instituta za poljoprivredna istraživanja INREA.

Prema izračunima INREA‑e, bez ta tri ključna umjetna gnojiva svjetski uzgoj poljoprivrednih kultura bit će smanjen za trećinu.

Za kemijsku sintezu dušičnih gnojiva neophodan je prirodni plin i puno energije.

“Gdje ima plina, ima i uree i amonijaka”, podsjeća Marlow.

Izrael ušao na jug Libanona

Kallas iznijela ideju za deblokadu Hormuškog tjesnaca

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u ponedjeljak je naznačila da bi se u Hormuškom tjesnacu mogao koristiti sličan model kao u Crnom moru za deblokiranje izvoza ukrajinskog žita.

Reuters

“Razgovarala sam s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom o tome je li moguće imati istu vrstu inicijative kao što smo imali u Crnom moru za izvoz žita iz Ukrajine jer je zatvaranje Hormuškog tjesnaca iznimno opasno za opskrbu naftom i energijom Azije”, izjavila je Kallas prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Kroz Hormuški tjesnac, koji Iran sada blokira, prolazi oko 20 posto svjetskog prometa naftom, od čega najveći dio, 85 posto ide u azijske zemlje.
Osim nafte, veliki je izazov izvoz gnojiva. “Ne bude li gnojiva ove godine, sljedeće će nedostajati hrane”, rekla je Kallas.

U ljeto 2022. postignut je dogovor između Ujedinjenih naroda, Turske i Rusije o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru.

Kallas je rekla da će ministri također razgovarati o tome je li moguće promijeniti mandat misije EU-a Aspides, koja je trenutačno zadužena za zaštitu brodova u Crvenom moru od jemenskih hutista.

“Razgovarat ćemo s državama članicama je li moguće stvarno promijeniti mandat ove misije. Poanta je u tome jesu li države članice spremne zapravo koristiti ovu misiju jer želimo imati sigurnost u ovoj regiji, onda bi bilo najlakše zapravo već koristiti operaciju koju imamo u regiji”, istaknula je šefica europske diplomacije.

Kallas je naglasila da je važno ne izgubiti fokus na pomoć Ukrajini zbog pažnje koja je sada usmjerena na Bliski istok.

Osudila je američko ukidanje sankcija za izvoz ruske nafte kao “opasan presedan”. “To donosi više novca Rusiji, kao što i zatvaranje Hormuškog tjesnaca ide u korist Rusije za financiranje rata protiv Ukrajine”, rekla je.

Kina izbjegla odgovor o slanju brodova u Hormuški tjesnac

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovno je izrazilo zabrinutost zbog Hormuškog tjesnaca i tekućeg sukoba na Bliskom istoku, ali nije spomenulo slanje brodova kako bi se osigurao taj vitalni plovni put – nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Peking da to učini.

Glasnogovornik ministarstva Lin Jian opisao je situaciju kao “napetu” i potkopavajuću globalnu stabilnost.

Reuters

“Kina još jednom poziva sve strane da odmah prekinu vojne akcije, izbjegnu daljnju eskalaciju napetosti i spriječe veće utjecaje regionalnih turbulencija na globalni gospodarski razvoj.”

Također je izbjegao pitanje o tome je li Kina primila ikakav zahtjev od SAD-a za slanje brodova u vode oko Hormuškog tjesnaca.

Kina nije jedina zemlja pod pritiskom SAD-a da pošalje pomoć. U subotu je Trump rekao da se “nada da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i drugi” poslati pomorska sredstva kako bi oslobodili brodske putove u plovnom putu – koji je efektivno zatvoren od početka rata.

U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena školska zgrada

U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena je školska zgrada, izvijestili su u ponedjeljak iranski mediji.

Napad se dogodio u malom gradu Homejnu, izvijestila je iranska novinska agencija Mehr, pozivajući se na guvernera pokrajine Markazi. Nema poginulih, no oštećeno je nekoliko kuća u blizini.

Fotografije nekoliko iranskih medija pokazuju potpuno uništenu glavnu zgradu iza ulaza u srednju školu. U početku nije bilo jasno koje su zračne snage odgovorne za bombardiranje.

Guverner Markazija spomenuo je napad “cionističko-američkog režima”. U ostalim napadima u pokrajini navodno je ubijeno pet osoba.

U izvještajima koji prate rat iz inozemstva spominju se napadi u Homejnu koji su se dogodili u nedjelju.

I poznati internetski aktivist po imenu Vahid izvijestio je o incidentu. Pozvao se na lokalne stanovnike koji su rekli da je ondje bombardirana raketna baza Korpusa islamske revolucionarne garde.

Od početka rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana prije više od dva tjedna u Iranu je uništena ili je oštećena više od 21.000 civilnih objekata. Podaci su to Crvenog polumjeseca.

Napadnuto je ukupno 69 škola, rekao je u četvrtak voditelj Društva Crvenog polumjeseca, Pirhossein Kolivand.

Trump prijeti: ‘Ako nam saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, NATO ima lošu budućnost’

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da se NATO suočava s “vrlo lošom” budućnosti ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times.

Reuters

Trump je za FT rekao da bi mogao odgoditi i samit koji se priprema s kineskim predsjednikom Xi ⁠Jinpingom kasnije ovog mjeseca, dok pokušava izvršiti pritisak na Peking da pomogne da se odblokira ključni pomorski put.

Podsjetio je da Europa i Kina uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva, za razliku od SAD-a.

Američki predsjednik kazao je da bi zemlje koje imaju korist od pomorske rute trebale pomoći da se ona osigura.

„Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše“, rekao je Trump novinama.

“Ako nema odgovora (na američki zahtjev) ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a”, naglasio je.

Dodao je i kako smatra da bi i Kina trebala pomoći jer ona “dobiva 90 posto svoje nafte preko tjesnaca”, naglasivši da bi želio znati poziciju Pekinga prije planiranog putovanja.

“Mogli bismo odgoditi”, ‌dodao je, misleći na put u Kinu.

Novi val napada na infrastrukturu u Teheranu

Debeli crni stupovi dima mogli su se vidjeti kako se uzdižu iznad iranskog glavnog grada Teherana u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, pokazao je video objavljen na internetu, dok su iranski državni mediji izvijestili o velikim eksplozijama u glavnom gradu.

Jedna velika buktinja mogla se vidjeti u središtu Teherana, a druga dolazi sa zapada grada.

Vrijeme eksplozije odgovara izjavi izraelske vojske u ponedjeljak ujutro, koja je rekla da je započela novi val napada usmjerenih na infrastrukturu u Teheranu. Iranska elitna Revolucionarna garda izjavila je da su izraelski borbeni zrakoplovi ciljali zračnu luku Mehrabad, najprometnije zračno prometno čvorište u zemlji.

BREAKING: An aircraft at Mehrabad Airport in Tehran, Iran was struck in a U.S.–Israeli operation. pic.twitter.com/nQtPrC5r7E

— World Source News (@Worldsource24) March 16, 2026

Gori zračna luka u Dubaiju, dron pogodio veliki spremnik goriva

Požar je u noći na ponedjeljak izbio kod međunarodne zračne luke u Dubaiju, objavio je ured za medije, dodajući da nije prijavljeno da je itko ozlijeđen.

Vlasti u Dubaiju rekle su da je dron pogodio spremnik goriva te da timovi civilne zaštite rade na tome da požar stave pod kontrolu.

🇮🇷🇺🇸🇦🇪⚡️– Fuel depots near Terminal 3 inside Dubai International Airport, UAE, is still on fire after a drone attack. pic.twitter.com/4XFJgN2UVT

— MonitorX (@MonitorX99800) March 16, 2026

Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače.

Mete su bile američke diplomatske misije i vojne baze, ali i ključna naftna infrastruktura u Zaljevu, kao i luke, zračne luke, hoteli te stambene i poslovne zgrade.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. normalizirali odnose s Izraelom, suočili su se s najvećim teretom napada.

No sve arapske države Perzijskog zaljeva su pogođene i sve su osudile Iran zbog napada.

Japan i Australija rekli da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu

Japan i Australija rekli su u ponedjeljak da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu čiji je cilj osiguranje prolaza trgovačkih brodova kroz taj strateški prolaz.

Japan trenutno ne planira rasporediti plovila kako bi ona pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku, rekao je premijer Sanae Takaichi u ponedjeljak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike da pomognu u pratnji tankera kroz Hormuški tjesnac.

„Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratnje brodovima. Nastavljamo ispitivati ​​što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekao je Takaichi parlamentu.

Trumpov poziv u objavi na društvenim mrežama američkim saveznicima, uključujući Japan, da pomognu u zaštiti pošiljki nafte i plina kroz strateški plovni put stavlja Tokio u težak položaj jer njegov ustav u kojem se odriče rata ograničava opseg prekomorskih vojnih operacija koje može provoditi.

Sjedinjene Države još nisu uputile službeni zahtjev za pomoć, rekao je Takaichi.

Australija neće slati ratne brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, rekla je u ponedjeljak visoka dužnosnica.

„Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu doprinosimo“, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.

Oko petine globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je efektivno zatvoren tjednima otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana.

Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju da Trumpova administracija planira već ovog tjedna objaviti da se više zemalja složilo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac.