AFP
Svaki novi izbori su svojevrsni referendum o njemu i njegovoj politici
povezane vijesti
Katastrofa. Najkraći je to, a ujedno i najtočniji, opis izbornih rezultata koje je postigao CDU na izborima za njemačku pokrajinu Mecklenburg-Zapadno Pomorje održanih u nedjelju. Osvojivši samo 4,9 posto glasova na biralištima, CDU nije prošao izborni prag i u sljedećem sazivu neće imati svojih zastupnika u tamošnjem parlamentu, što je najslabiji i do sada nezabilježen rezultat Kršćansko-demokratske unije, jedne od dviju njemačkih stožernih stranaka. Izborni pobjednik bio je AfD s 38,2 posto koji je očito »pokupio« CDU-om nezadovoljne glasače centra i desnice.
Nešto bolje, ali ne i puno bolje, CDU je prošao na izborima u Berlinu koji su održani istoga dana. Tu Kršćansko-demokratska unija nije izbačena iz parlamenta, osvojili su oko 18 posto glasova, ali to je ogroman pad u odnosu na izbore od prije četiri godine kada su imali povjerenje više od 28 posto birača.
Radikalna desnica
Potpuno neuobičajeno, njemački kancelar Friedrich Merz još se iste noći, dok svi glasovi nisu ni bili obrađeni, obratio javnosti s jednom jasnom porukom: »Ja neću otići.«
Merz je ustvrdio kako mu ne pada na pamet napuštati ni čelo stranke, a posebice ne poziciju predsjednika savezne vlade radi loših izbornih rezultata koje CDU pod njegovim vodstvom žanje u posljednje vrijeme. Čak ni kada je postalo jasno kako je AfD na putu da osnuje pokrajinsku vladu u Saskoj-Anhaltu, gdje su na izborima održanima dva tjedna ranije također hametice potukli CDU. Prema svemu sudeći, AfD-u će tehničku podršku u toj pokrajini dati BSW, što će vjerojatno osigurati radikalnoj desnici prvo premijersko mjesto u povijesti poslijeratne Njemačke.
– Friedrich Merz je čovjek koji je apsolutno nesposoban za politiku, i najslabiji je kancelar poslijeratne Njemačke. Uostalom, još je kancelar Helmut Kohl govorio da njemu nema mjesta u visokoj politici, no sjecajem okolnosti dospio je do pozicije kancelara.
Osobno poznajem Merza još iz Bundestaga, i znam da je to čovjek koji će sve učiniti za osobnu poziciju i položaj, pa ne čudi što se grčevito bori za osobni opstanak na vrhu, bez obzira što to sad već dovodi u pitanje i opstanak samog CDU-a, kaže za naš list Josip Juratović, visoki dužnosnik SPD-a i dugogodišnji zastupnik u njemačkom Bundestagu.
Nakon samo 16 mjeseci na poziciji kancelara, Friedrich Merz pretvara se u vrlo težak uteg, ne samo za svoj CDU već i za koalicijski SPD, i jako je teško procijeniti koliko još ima mjesta za političke manevre. Upravo su troji pokrajinski izbori održani u posljednja dva tjedna pokazali koliko je nisko povjerenje Nijemaca u CDU, ali i samog kancelara Merza, a toga su svjesni i sami članovi stranke. Već nekoliko mjeseci sve su glasniji zahtjevi da Merz odstupi s čela vlade i samog CDU-a, no on to kategorički odbija. No jasno je da je erozija potpore prvom čovjeku Kršćansko-demokratske unije uvelike krenula.
Razočarani birači
Ovaj pad povjerenja uvelike se pripisuje i Merzovom načinu upravljanja Njemačkom. Iako je njegova vlada dobila na raspolaganje 700 milijardi eura za poboljšanje gospodarstva ali i samog životnog standarda, učinak je upravo suprotan. Merz inzistira na neprestanom odricanju, podizanju dobi za umirovljenje, smanjenju životnog standarda, smanjenju plaća i socijalnih te radničkih prava, no bez stvarnog rješenja cijelog niza problema koji danas pritišću njemačko društvo. I sve to s egidom kako su te mjere nužne kako bi njemačko gospodarstvo ponovno ojačalo. No veliki dio birača cijenu tih mjera i reformi osjeća puno neposrednije, ali bolnije, od zasad teško vidljivih rezultata.
S druge strane, radikalno desni AfD ističe niz problema koje Nijemci osjećaju i nude za njih rješenja. A ova taktika pada na plodno tlo. Ne samo da tradicionalni birači CDU-a sve više svoje glasove daju upravo AfD-u, već čak i mlađe generacije CDU-ovih članova sa sve većim simpatijama počinju gledati AfD.
– Htio to osobno ili ne, Merz će iz vlade morati otići najkasnije do kraja godine. Na proljeće nas čekaju izbori u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji koja je izuzetno važna pokrajina i CDU ne smije više riskirati s Merzom. Ukupno u Berlinu i dvije pokrajine u kojima su nedavno održani izbori živi oko 10 posto stanovništva Njemačke. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji živi oko 20 posto cjelokupnog stanovništva Njemačke i eventualni tamošnji izborni fijasko mogao bi značiti i kraj samog CDU-a. S druge strane, uspon AfD-a treba biti spriječen jer riječ je o fašističkoj i proruskoj stranci. Putin ne treba fizički napadati Europu, ako pobjedi AfD na saveznoj razini, Putin je Europom već ovladao. I zato Merz mora otići, kaže Juratović.
Nakon samo 16 mjeseci na čelu njemačke vlade Merz ulazi u vjerojatno najteže razdoblje svoje političke karijere. Problem za CDU više nisu samo izgubljeni izbori, problem je i činjenica da stranka očito gubi dio birača koji su joj desetljećima osiguravali mjesto u samom središtu njemačke politike, što u pitanje dovodi čak i njenu budućnost. I dok Merz ponavlja kako ne namjerava otići, svaki novi izbori pretvaraju se u svojevrsni referendum o njemu i njegovoj politici. Pitanje više nije može li Merz politički preživjeti. Pitanje je koliku će cijenu za sve ovo CDU platiti.
Ljevica slavi u Berlinu
Dok se CDU urušava, popularnost ljevice u Berlinu, odnosno Die Linkea je eksplodirala. Na izborima za berlinski parlament Die Linke je osvojio 25,7 posto glasova, dvostruko više no u proteklom sazivu, postavši time pojedinačno najjača stranka u glavnom gradu Njemačke. Die Linke je svoju kampanju u Berlinu gradio oko visokih stanarina, nedostatka pristupačnih stanova i visokih troškova života, čime su pogodili teme koje tište mlađu populaciju. Gotovo polovica svih birača starih između 16 i 34 godine dali su upravo Die Linkeu svoj glas, pri čemu ljevica nije samo preotela dio mlađih glasača drugih stranaka, već je na birališta izvukla i ljude koji do tada nisu uopće izlazili na izbore.
Infobox (Anterfile):
IZBORI
Izborni pobjednik u pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje bio je AfD s 38,2 posto, dok je CDU osvojio tek 4,9 posto glasova pa u sljedećem sazivu neće imati svojih zastupnika u tamošnjem parlamentu