Mađarski premijer Viktor Orban ponovno je privukao pozornost svojim »osebujnim« istupima na europskom summitu. Načelno je podržao dogovor o posebnim mjerama za poticanje zapošljavanja mladih, no dodao je kako ima mladih osoba koje nisu spremne raditi za socijalnu pomoć, a da bi ih na to trebalo obvezati. Orban je očito imao na umu model uveden u Mađarskoj za Rome, koji su njegovi protivnici – mađarska oporba i civilne udruge – usporedili s rješenjima što su ih primjenjivali nacisti i SSSR.

Drugi je što novi EU dokument ne obraća dovoljno pozornosti dugovima, a treći argument je »domaće« prirode – češki predsjednik Vaclav Klaus je najavio da neće potpisati ugovor te proces ratifikacije mogao biti vrlo kompliciran i dugotrajan. Predsjednik češke vlade napomenuo je, međutim, da bi se Prag novom paktu mogao pridružiti kasnije, već možda iduće godine kad istječe mandat Klausu, najvećem euroskeptiku među europskim liderima.

– Ne mogu odobriti ovaj ugovor ali držim ekstremno važnim da se postigne konsenzus oko članka 15 kako bi se omogućilo da se ugovor prihvati bez obveze da se o tome ponovno pregovara. Tako će  ostati otvorenim i postojat će mogućnost da mu se zemlje kasnije pridruže, izjavio je Nečas.

Sarkozyjev oprez

Britanski premijer David Cameron, koji je, kako javljaju izvjestitelji iz Bruxellesa, bio vidno veseo zbog toga što je njegov veto doveo do toga da ugovor, barem zasad,  neće biti »sveuropski«,  ponovio je kako novi dokument neće riješiti krizu.

– Motrit ćemo poput sokola da vidimo hoće li biti ugroženo zajedničko tržište. Ako se to dogodi, poduzet ćemo odgovarajuće akcije, najavio je Cameron.

Svojevrsnu distancu novom EU ugovoru naznačio je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je svojim kolegama obznanio da njegova zemlja sigurno neće provesti ratifikaciju prije završetka predsjedničkih izbora,  čiji je drugi krug planiran za svibanj. Da fiskalnom paktu u Francuskoj predstoji možda težak i dug put, signalizirao je i socijalistički kandidat za budućeg predsjednika, Francois Hollande, izjavivši da će, ako pobijedi, otvoriti nove pregovore o dokumentu.

Na oprezu je i bila i Poljska koja je cijelo vrijeme pregovaranja inzistirala da se ne degradiraju države koje nisu članice monetarne unije. Oko toga je u ponedjeljak postignut konsenzus koji je zadovoljio Varšavu – zemlje izvan eurozone bit će nazočne summitima barem jednom godišnje kako bi sudjelovale u raspravama o »arhitekturi« monetarne unije te o mjerama za jačanje kompetitivnosti. Čelnici eurozone, pak, sastajat će se minimalno dva puta godišnje.

Usprkos očitim »mrljama«  i programiranim teškoćama s kojima u proces oživotvorenja kreće novi europski pakt, čelnik EU-a, Herman Van Rompuy,  zadovoljan je.

Uvjet iz Berlina

– Ugovor 25-orice značajno je postignuće ako se ima na umu da eurozona ima samo 17 članica, istaknuo je predsjednik Europskog vijeća te dodao kako će se prije  sastanaka  eurozone redovito održavati summiti 27 članica EU-a.

Fiskalni ugovor obvezuje potpisnice da pravila o uravnoteženom budžetu ugrade u svoje zakonodavstvo, po mogućnosti u ustave. Predviđeno je također da države koje prekrše proračunska pravila,  Europski sud pravde može kazniti novčano – sankcije bi iznosile maksimalno 0,1 posto nacionalnog BDP-a.

Taj bi se novac prebacio u europski stabilizacijski mehanizam (ESM) koji bi trebao stupiti na snagu u srpnju ove godine, ili u budžet Unije ako je riječ o zemlji koja nije članica eurozone. Ugovor uz to utvrđuje da države koje ga ne potpišu, neće imati pravo na pomoć iz ESM-a.

Na ovoj uvjetovanosti inzistirala je Njemačka jer premijerka Angela Merkel želi uvjeriti domaću javnost kako se nova dužnička kriza, poput aktualne grčke, neće ponoviti. Samo pod tim uvjetom Berlin će nastaviti davati novac zemljama koje imaju probleme s prevelikim zaduženjem, a bez takvog njemačkog angažmana borba Europe s krizom nema gotovo nikakve šanse.