Sastanak u Ramsteinu

Svi se složili da Ukrajina treba ući u NATO, Orbana opet nitko ništa ne pita: "Što!?"

Portal Novi list

Foto Reuters

Foto Reuters

Na sastanku saveznika u Ramsteinu fokus je ipak bio na protuzračnoj obrani, streljivu i logistici dok se Ukrajina sprema za svoju protuofenzivu



Sjedinjene Države rekle su da će uskoro početi obučavati ukrajinske trupe za korištenje njihovog tenka Abrams, a Njemačka je najavila dogovor o uspostavi središta u Poljskoj za popravak tenkova raspoređenih u Ukrajini, dok su SAD u petak bile domaćini sastanka saveznika u Njemačkoj.


Na sastanku u zračnoj bazi Ramstein, posljednjoj u nizu konferencija o obećavanju naoružanja Ukrajini otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju prošle godine, nije bilo velikih najava o oružju, ali je, prenosi Reuters, rečeno da je fokus bio na protuzračnoj obrani i streljivu.


Također je Kijevu izražena nepokolebljiva potpora, a podržane su težnje Ukrajine da se pridruži NATO-u u nekom trenutku u budućnosti. No, dužnosnici su naglasili da je trenutačni fokus pomoć Ukrajini na bojnom polju.




Ukrajina je izvršila pritisak na svoje saveznike za oružje dugog dometa, zrakoplove i streljivo prije protuofenzive za potiskivanje ruskih trupa koja se očekuje u nadolazećim tjednima ili mjesecima.


Stižu Abramsi


“Tenk M1, kada bude isporučen, činit će razliku”, rekao je nakon razgovora general američke vojske Mark Milley, predsjednik Združenog stožera, nazvavši Abrams najboljim tenkom na svijetu.


Borbeni tenkovi Abrams stići će u Njemačku sljedećih tjedana kako bi ukrajinske trupe započele obuku, rekao je novinarima američki ministar obrane Lloyd Austin.



Američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, dodao je da će obuka trajati oko 10 tjedana i da će uključivati stotine ukrajinskih vojnika.


U siječnju su se SAD obvezale Ukrajini isporučiti 31 napredni tenk M1A2 Abrams nakon što su mjesecima izbjegavali tu ideju zbog zabrinutosti oko poteškoća u njihovom održavanju i njihove složenosti.


Države članice NATO-a i njihovi saveznici opskrbili su Ukrajinu oružjem i oklopom, ali je ukrajinsko vodstvo opetovano tražilo jače oružje i brže opskrbe.


Prioritet – protuzračna obrana


Upitan o zahtjevima Kijeva za naprednim borbenim zrakoplovima, Milley je rekao da je ono što Ukrajini prije svega treba protuzračna obrana.


“Rusi oprezno ulaze u Ukrajinu zbog učinkovite upotrebe ukrajinskog sustava protuzračne obrane. To je trenutno najkritičnija stvar”, rekao je Milley.


Također na sastanku u petak, njemački ministar obrane Boris Pistorius najavio je dogovor o uspostavi središta u Poljskoj za popravak tenkova Leopard njemačke proizvodnje koji su raspoređeni u Ukrajini.



Sve su se strane složile oko načina financiranja takvog čvorišta, koje košta oko 150-200 milijuna eura godišnje i moglo bi početi s radom krajem svibnja, rekao je Pistorius novinarima.


Također je rekao da će ukrajinske trupe započeti s obukom o korištenju tenkova Leopard i rekao da obećanje Berlina da isporuči oko 80 njih Ukrajini do sredine godine brzo napreduje.


“Što sve ovo pokazuje? Pokazuje našu odlučnost da želimo ustrajati. Putin ne može igrati na vrijeme, mi ćemo ustrajati”, rekao je.


Upitan o izgledima Ukrajine za pridruživanje NATO savezu, Pistorius je rekao da su se sve članice složile da vide Ukrajinu kao buduću članicu, ali treba ići “korak po korak”.


Ovo postaje rat logistike


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij vršio je pritisak na glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga o isporuci oružja na sastanku u Kijevu u četvrtak.


“Zamolio sam gospodina glavnog tajnika da nam pomogne prevladati suzdržanost naših partnera u isporuci nekog oružja, točnije oružja dugog dometa, modernog zrakoplovstva, topništva i oklopnih vozila”, rekao je Zelenskij.



“Odugovlačenje relevantnih odluka znači izgubljeno vrijeme za mir i živote naših vojnika, koji još nisu dobili vitalna obrambena sredstva u potrebnoj količini.”


Obraćajući se novinarima u petak, Stoltenberg je rekao da je Zelenskij pozvan da prisustvuje sljedećem summitu NATO-a u srpnju i naglasio potrebu da se podrži logistika ukrajinskog bojišta.


“Možda zvuči malo dosadnije, ali … ovo je sada bitka iscrpljivanja, a bitka iscrpljivanja postaje rat logistike”, rekao je.


Orban ne može vjerovati


Mađarski premijer Viktor Orban pokušao je u svom stilu umanjiti izglede Ukrajine za NATO, jednostavno tvitajući “Što?!” kao komentar na tvrdnju šefa NATO-a da bi se Ukrajina trebala pridružiti vojnom savezu.


Čini se da se Orban ponovo suočio sa situacijom kad i u EU i NATO-u saveznici jednostavno odu naprijed s nekim odlukama, dok njega ignoriraju, što se, mora se reći, pokazalo kao uspješan recept za suočavanje sa zahtjevima mađarskog premijera.



Prije sastanka, Washington je predstavio dodatnih 325 milijuna dolara u novoj vojnoj pomoći za Ukrajinu, uključujući dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS), napredne projektile i protutenkovske mine.


Odvojeno, Danska i Nizozemska su najavile slanje 14 teških tenkova njemačke proizvodnje Leopard 2 u Ukrajinu do početka sljedeće godine. Kanada je najavila puške i vojne radije.


Sastanak u petak dolazi u ključnPortom trenutku ruske gotovo 14-mjesečne invazije koja je ubila tisuće, istjerala milijune, uništila gradove i opustošila ukrajinsko gospodarstvo.


Nakon što je izdržala rusku zimsku i proljetnu ofenzivu koja je samo malo napredovala na istoku, Ukrajina se sada nada da će vratiti teritorij na svom jugu i istoku u protuofenzivi u nadolazećim tjednima ili mjesecima.


Banožić: Neupitna pomoć Ukrajini, a vodimo računa o HV_u


Ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj također su sudjelovali na sastanku u Ramsteinu.


Ministar obrane Mario Banožić rekao je kako Republika Hrvatska prati potrebe ukrajinskih snaga te u skladu s time, ali i svojim zalihama na temelju Vladinih odluka, upućuje nužnu pomoć.


Foto: Slavko Midzor / Pixsell


– Republika Hrvatska u različitim formatima kontinuirano sudjeluje u međunarodnim naporima sa svrhom podrške Ukrajini u suočavanju sa ruskom agresijom i obrani svojeg teritorijalnog integriteta i slobode, rekao je i podsjetio kako je Vlada RH podržavala Ukrajinu politički, financijski, materijalno i humanitarno od početka ruske agresije.


– Podršku Ukrajini pružat ćemo i dalje. Pri razmatranju potreba naših ukrajinskih partnera i sigurnosnih prioriteta, vodimo računa o interesima Republike Hrvatske kao i o obrambenim sposobnostima Hrvatske vojske.


Nakon sastanka u Ukrajini, kolegi Reznikovu još sam jednom potvrdio neupitnu podršku i razumijevanje Vlade Republike Hrvatske, poručio je Banožić.


Nakon nedavnog posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra obrane Marija Banožića Ukrajini, ovaj sastanak još je jedna potvrda kako Republika Hrvatska uz ostale članice Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu sinkronizirano prati sigurnosnu situaciju u Ukrajini, poručuje.