Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno nisu spremni za mogući rat s Rusijom koji bi, prema procjenama sigurnosnih stručnjaka, mogao izbiti u sljedećih nekoliko godina. Zaključak je to konferencije održane prošlog mjeseca u sjedištu britanske vlade, na kojoj su se okupili vojni i sigurnosni stručnjaci, piše CNN.

Skup je organizirao londonski think tank Royal United Services Institute (RUSI), a sudionici – među kojima su bili sadašnji i bivši pripadnici vojske, vladini i NATO-ovi dužnosnici, istraživači i predstavnici obrambene industrije – složili su se u jednome: Europa nije dovoljno pripremljena za izravan sukob.

Prema prevladavajućim obavještajnim procjenama, Rusija se aktivno priprema za mogućnost izravnog konflikta s Europom. Sudionici konferencije istaknuli su da se rat može spriječiti samo ako Moskva bude uvjerena da bi u takvom sukobu Europa odnijela pobjedu.

Potrebna promjena načina razmišljanja

Iako je povećanje ulaganja u kronično podfinanciranu europsku obranu nužno, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. Potrebna je i temeljita promjena društvenog i političkog mentaliteta.

„Društva su spremna razgovarati o ovoj temi, ali čini se da vlade još uvijek nemaju dovoljno samopouzdanja da takav razgovor otvoreno povedu sa svojim građanima“, izjavio je za CNN Sam Greene, profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu.

Hibridni rat već traje

Sve je više stručnjaka koji smatraju da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada – kroz sabotaže, dezinformacije i destabilizaciju političkih sustava. Kao dokaze navode ponovljene upade ruskih zrakoplova i dronova u zračni prostor NATO-a, ometanje GPS signala u baltičkim državama, kampanje dezinformiranja te sabotaže kritične infrastrukture u više europskih zemalja, koje su povezane s ruskim tajnim službama. Moskva sve optužbe dosljedno odbacuje.

„Ljudi su uznemireni, osobito kako ti incidenti postaju vidljiviji“, kaže Greene, upozoravajući da raste strah da bi jedan od dronova mogao srušiti civilni zrakoplov.

 REUTERS/Ints Kalnins

Baltičke zemlje posebno zabrinute

Iako Rusija zasad nije izravno napala nijednu članicu NATO-a, stručnjaci upozoravaju da se to u budućnosti može promijeniti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ove je godine upozorio da bi Rusija mogla biti spremna na vojnu akciju protiv Saveza unutar pet godina.

Njemačka obavještajna služba, prema riječima ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, procjenjuje da Moskva najkasnije do 2029. zadržava opciju rata protiv NATO-a.

U baltičkim državama prevladava uvjerenje da bi do napada moglo doći već za tri godine. Istraživači s Harvardova Belfer Centra navode da se u procjenama najčešće spominju godine 2027. i 2028.

NATO je zbog toga izradio planove obrane Baltika, no stručnjaci upozoravaju da oni nisu utemeljeni na realnim kapacitetima. „Postoje planovi na papiru, ali vlade ne poduzimaju korake potrebne za njihovu provedbu. Planiramo na temelju onoga što još ne postoji“, upozorio je Jack Watling iz RUSI-ja.

 REUTERS/Leon Kuegeler 

Ujedinjeno Kraljevstvo: pravi smjer, prespor tempo

Britanska vlada je ove godine zatražila stratešku reviziju obrane, koju su proveli bivši glavni tajnik NATO-a George Robertson, general Richard Barrons i Fiona Hill, bivša savjetnica američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Zaključili su da se Ujedinjeno Kraljevstvo mora pripremiti za ratno stanje kroz jačanje vojske, pričuve, civilne zaštite, ali i ulaganja u zdravstvo, industriju i gospodarstvo.

General Barrons upozorio je da bi, sadašnjim tempom, Britaniji trebalo oko deset godina da bude spremna za rat. „Naši saveznici nam poručuju da možda imamo tri do pet godina. Ovo je pitanje političke i društvene volje“, rekao je.

Kraj “mirovne dividende”

Europa je desetljećima uživala u razdoblju mira bez većih ratnih sukoba, što je omogućilo preusmjeravanje sredstava s obrane na socijalnu državu. Sigurnosni oslonac pritom su bile Sjedinjene Američke Države.

No taj se model raspao s dolaskom Donalda Trumpa, koji je europskim saveznicima dao do znanja da se ne mogu u potpunosti oslanjati na SAD, te s ruskom invazijom na Ukrajinu.

Zbog toga je većina europskih članica NATO-a povećala izdvajanja za obranu. Prema podacima Saveza, 31 od 32 članice ove će godine dosegnuti cilj od 2 posto BDP-a za obranu, u usporedbi sa samo šest zemalja 2021. godine. NATO je u lipnju dogovorio novi cilj – 5 posto BDP-a do 2035. – no mnogi analitičari sumnjaju u njegovu ostvarivost.

Građani zabrinuti, političari oprezni

Eurobarometar pokazuje da je 78 posto Europljana zabrinuto za sigurnost i obranu EU-a u idućih pet godina, a trećina smatra da bi obrana trebala biti jedan od glavnih proračunskih prioriteta.

Ipak, političari se teško odlučuju otvoreno govoriti o mogućim žrtvama. Francuski general Fabien Mandon izazvao je burne reakcije kada je poručio da Francuska mora biti spremna „prihvatiti gubitak svoje djece“ kako bi se obranila od moguće ruske agresije.

Prema riječima Robina Pottera iz think tanka Chatham House, spremnost građana da prihvate žrtvu uvelike ovisi o povjerenju u institucije. U nordijskim zemljama, gdje je povjerenje visoko, koncept „totalne obrane“ – u kojem cijelo društvo sudjeluje u obrani zemlje – duboko je ukorijenjen.

„Pitanje je može li se taj model jednostavno preslikati u društva s puno manjim povjerenjem u institucije, poput Ujedinjenog Kraljevstva“, zaključuje Potter.