Le Figaro i drugi mediji u svijetu ovih su dana objavili članak o tome kako je »Disney« ažurirao upozorenja za rasizam u crtanim filmovima. Crtići poput »Dumba«, »Petra Pana« i »Knjige o džungli« sada imaju upozorenje kojim se ukazuje na stereotipe. Kompanija je prva upozorenja za filmove dodala u studenome prošle godine kad su uvedena kraća upozorenja za filmove zbog rasističkih motiva u »Disneyjevim« ostvarenjima iz 1940-ih i 1950-ih godina. U upozorenju je pisalo: »Ovaj program je predstavljen kakav je originalno napravljen. Može sadržavati zastarjele kulturološke prikaze.«

Sada je »Disney« dopunio upozorenja na rasizam u klasičnim crtanim filmovima, koja sada sadrže snažniju poruku i kritiku negativnog prikazivanja drugih kultura. U upozorenju se navodi da program uključuje negativne prikaze i/ili loš odnos prema ljudima ili kulturama. »Ti su stereotipi bili pogrešni onda, a pogrešni su i sada. Umjesto da uklonimo sadržaj, želimo priznati njegov štetan utjecaj, učiti iz njega i potaknuti razgovor radi stvaranja inkluzivnije zajedničke budućnosti«, navodi se u poruci.

Upozorenje imaju filmovi poput »Mačaka iz visokog društva« (The Aristocats), koji prikazuje mačku »žutog lica« koja svira klavir štapićima, kao i film »Petar Pan« gdje se na američke Indijance referira kao na »crvenokošce«. Neki filmovi, poput »Pjesma juga«, iz istih razloga više nisu dostupni na kanalu Disney+.

»Disney« priznaje da »Dumbo« iz 1941. godine sadrži uvredljive pjesme, a neki dijelovi su poput posvete rasističkim predrasudama, pa tako vrane koje pomažu Dumbu da leti imaju prenaglašeno stereotipne crnačke glasove. Glavna vrana se čak zove Jim Crow, što je aluzija na set rasističkih segregacionističkih zakona na jugu SAD-a u to vrijeme, a glas joj daje bijelac Cliff Edwards.

Vezano za klasik »Pjesma juga« iz 1946. »Disney« smatra da se prikazom Ujaka Remusa, radnika na plantaži, podupire rasistički mit da su robovi bili sretni na plantažama pamuka. Upozorenje prije početka »Petra Pana« (1953.) navodi da animirani klasik ismijava domorodačku kulturu, sadrži stereotipe koji prikazuju Indijance kao ljude koji »govore nerazumljivim jezikom« i više puta ih naziva rasističkim terminom »crvenokošci«. Prvobitno je jedna od pjesama u filmu bila »Što crvenokošce čini crvenim«, da bi kasnije bila izmijenjena u »Što hrabre ljude čini hrabrima«.

Neki od najupečatljivijih likova crtanog filma »Lady and the Tramp« iz 1955. su sijamske mačke Si i Am (igra riječi od nekadašnjeg naziva Tajlanda – Sijam), koje sadrže azijatske stereotipe. Glasovi pasa također izražavaju predrasude o zemljama iz kojih te vrste potječu, poput meksičke čiuvave Pedra i ruskog hrta Borisa.

»Disney« smatra i da je prikaz Kralja Louieja u »Knjizi o džungli« (1967.) rasistička karikatura Afroamerikanaca, jer je orangutan prikazan kao ljenčina i pjeva u dixieland jazz stilu. Izdvojen je i film »Mačke iz visokog društva« (1970.), glazbena komedija koja prikazuje mačke različitih nacionalnosti. Sad se na udaru kritike našao prikaz sijamske mačke s kosim očima i izbačenim zubima. Ona svira klavir štapićima i govori o azijskoj hrani stereotipnim naglaskom, čime se podržava stereotip »vječitog stranca«.

Nakon smrti Georgea Floyda došlo je do još nekih promjena vezanih uz rasne stereotipe. Tako su vlasnici riže Uncle Ben’s donijeli odluku o promjeni imena u Ben’s Original i odlučili ukloniti lice nasmijanog, sjedokosog Afroamerikanca koji se nalazio na kutijama u koje je bila zapakirana riža. Do promjene je došlo nakon što su vlasnici ovog brenda, Mars Food, odlučili revidirati brend uslijed velikih globalnih protesta zbog policijske brutalnosti i rasizma. Riža Uncle Ben’s na tržištima je od 1940. i desetljećima je bila najprodavanija u SAD-u. Brend je često bio kritiziran zbog rasnih stereotipa. Nazivi poput »ujak« i »teta« su korišteni na jugu SAD-a kao nazivi za Afroamerikance, umjesto formalnijih načina obraćanja poput »gospođo« ili »gospodine«.

Ime Uncle Ben’s navodno je inspirirano teksaškim farmerom koji je bio poznat po visoko kvalitetnoj riži. Kompanija je prije lansiranja proizvoda upitala konobara jednog restorana iz Chicaga, Franka Browna, da pozira za brend i postane njegovo zaštitno lice. On je pristao na to, a riža Uncle Ben’s je puštena u prodaju 1947. godine. Kompanija je 2007. godine pokušala modernizirati svoj marketing tako što je Bena postavila za predsjednika odbora u reklami. Očekuje se da će se novo pakiranje naći na policama prodavaonica 2021. godine.

Kompanija Mars je najavila da će surađivati s Nacionalnom urbanom ligom u SAD-u i podržati tamnopute kuhare. Donirat će dva milijuna dolara za stipendije, a investirat će i 2,5 milijuna dolara u Mississippi, gdje se njihova riža proizvodi. Mars je jedan od nekoliko prehrambenih giganta koji revidiraju svoje brendove uslijed protesta koje je potaknula Floydova smrt.

Ranije je Pepsi objavio da će promijeniti marketing za svoje sirupe i liniju hrane pod nazivom Aunt Jemima te priznao da se brend temelji na rasnim stereotipima, prenose mediji u SAD-u i agencije.