Sarajevo je s mnogo više moralnih razloga moglo napraviti listu s 20 tisuća imena, od novinara do političara i staviti ih na tjeralice, pa nije
»Druga Srbija« pobunila se protiv progona Jovana Divjaka i drugih nevinih u Hrvatskoj i BiH.
Osudama redatelja filma »Montevideo, Bog te video« Dragana Bjelogrlića i glumca Sergeja Trifunovića, zbog ponašanja na sarajevskoj premijeri tog filma pridružili su se redatelj Goran Paskaljević i dramski pisac Radoslav Pavlović. Bjelogrlić je, podsjetimo, rekao je da mu je žao što premijeri ne nazoči general Jovan Divjak (kojeg Srbija tereti za ratne zločine u Sarajevu), a glumac Sergej Trifunović se pojavio u majici s likom Divjaka. Paskaljević je rekao da se ne može opravdati Bjelogrlićeva izjava, a kad je riječ o Trifunoviću ocijenio je kako je »sklon incidentima i voli biti u centru pažnje«. Pavlović je, pak, naveo kako »nema lijepu riječ ni za koga, kako god se on zvao, koji pravda ili daje podršku optuženom za ratne zločine, bio on Englez, Francuz, musliman ili Srbin«. (B.O.I.)
Reakcije na uhićenje umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka stižu i iz političkih krugova u Europi. Karizmatični lideri europskih Zelenih Daniel Cohn-Bendit i Marie-Luise Beck te njemački političar Michael Brandt (CDU) zatražili su hitno puštanje Divjaka na slobodu, javlja berlinski Tageszeitung.
Taj je progon nemoralan, politički štetan i promiloševićevski te »ljulja povjerenje u regiji«, kako se izrazila predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko.
Predsjednik Socijaldemokratske unije Srbije i potpredsjednik vlade u mandatu Zorana Đinđića Žarko Korać ocjenjuje da je hapšenje Jovana Divjaka »svjesni politički pokušaj da se ponovo napiše povijest rata«.
Ta nova povijest bila bi »miloševićevska interpretacija rata«, kaže Korać, tvrdeći da »netko to radi sasvim svjesno«.
Haag odbacio optužbe
»To, naravno, ne znači da nije bilo zločina prema Srbima i da se takve stvari ne moraju procesuirati, ali ne na osnovu ovakvih optužnica i na ovakav način.
Da mi sad hapsimo generala Divjaka, a istovremeno je Haško tužiteljstvo taj predmet imalo i ocijenilo da ne postoji nikakva osnova da se u Haagu vodi taj proces protiv relativno visoko rangiranih vojnih zapovjednika i političara tijekom rata u Sarajevu«, kaže Korać.
On je medijima izjavio kako bi »Sarajevo s lakoćom i s mnogo više moralnih razloga moglo napraviti listu s dvadeset tisuća imena, od novinara do političara, od takozvanih nacionalnih intelektualaca do vojnih zapovjednika, i staviti ih na crvene tjeralice. A BiH to nije učinio ni onima koji su poticali rat i opravdavali ga«.
Ugledni odvjetnik i proturatni aktivist Srđa Popović uvjeren je da su slučajevi protiv Divjaka i ostalih »proizvod ostataka mračnih devedesetih«.
»Naravno da to regiji neće donijeti nikakvo dobro. To me podsjeća na neeksplodirane bombe. U glavama nekih ljudi postoji ideja da će se vaši zločini manje vidjeti ako optužite nekoga drugoga. Ali zločini nisu dugovi pa da se prebijaju, naročito ne ako nisu ni počinjeni«, ironizirao je u medijima Srđa Popović, dodajući kako budi nadu činjenica da su aktualni slučajevi izazvali »veliku i razumnu reakciju«.
Sonja Biserko također tvrdi da je riječ o pokušaju revizije povijesti. Taj je pokušaj, naglašava, opasan tim više jer Srbijom vlada naraštaj političara koji su došli poslije Slobodana Miloševića.
»To brine, jer ukazuje ili na kontinuitet ili na neosjetljivost prema ljudima u regiji. Ne računa se na to kako će djelovati činjenica da se diže optužnica protiv ljudi kao što su Vesna Bosanac ili Jovan Divjak, koji je simbol napadnutog Sarajeva. U regiji se ljulja povjerenje koje se vrlo teško i sporo gradi. Naročito zato što se ovakvim ponašanjem, kada su u pitanju žrtve i svi koji su patili, sumnja u iskrenost Beograda«, upozorava Biserko.
Glupo i opasno
Predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić upozorava da Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije slijedi pogrešnu strategiju.
»To je tužiteljstvo prije nekog vremena počelo jako paziti hoće li uhapsiti nekoga tko je počinio zločine nad Srbima. Umjesto da prikupljaju dokaze i upućuju ih nadležnim tijelima susjednih država te da tako pokazuju interes za kažnjavanje zločina nad Srbima, oni preuzimaju nadležnost za sve zločine, i Hrvata i Muslimana i Albanaca, a to je politički stav i pogrešna strategija, ista ona kojom je Milošević htio odlučivati uime cijele Jugoslavija, pa je na kraju izbio rat«, kazala je Kandić.
Odvjetnik Rajko Danilović upozorio je da se »nitko ne može praviti da Srbija to ne radi iz političkih, nego iz kaznenopravnih razloga. Kaznenopravno je u ovim uvjetima izravno vezano uz političke odnose u regiji, i to je velika šteta. Ne znam radi li se o jednoj, da tako kažem, tužiteljskoj zadrtosti ili se, pak, radi o onim snagama u Srbiji kojima odgovaraju nesređeni odnosi među zemljama bivše Jugoslavije. Ako je prvo, onda je dokaz gluposti. Ako je drugo, onda je vrlo opasno«, kaže Danilović, koji pokušaje kriminalizacije nevinih naziva »kratkoročnim«. »Cilj je napraviti gužvu, a ne misliti o budućnosti. Da misle na budućnost, ne bi sve ovo ni radili«, kaže Danilović.
