Pedro Sanchez

Španjolska preuzima predsjedanje Unijom: Proširenje EU-a na jugoistok bit će nam jedan od prioriteta

Portal Novi list, Hina

Pedro Sanchez / Foto Reuters

Pedro Sanchez / Foto Reuters

Izrazili su volju raditi na pristupanju Albanije, Sjeverne Makedonije i BiH



Španjolski premijer Pedro Sanchez posjetio je u petak Sloveniju, čime je završio dvodnevnu turneju tijekom koje je bio i u Hrvatskoj i Austriji, rekavši da će jedan od prioriteta španjolskog šestomjesečnog predsjedanja EU-om od 1. srpnja biti rad na proširenju na jugoistok Europe.


Sanchez se u petak susreo sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, čija je zemlja ušla u EU u velikom valu godine 2004. S njime je razgovarao o proširenju na zapadni Balkan.


To je bila tema i u Zagrebu.




“Španjolskoj će relevantno pitanje biti širenje EU-a na zapadni Balkan”, izvijestio je ured španjolskog premijera nakon susreta Sancheza i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Zagrebu.


Socijalist Sanchez je rekao da je 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om “učinjen važan napredak” u vezi s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji je “kulminirao prošle godine otvaranjem pristupnih pregovora” s te dvije zemlje na jugoistoku Europe.


“Španjolska je izrazila volju nastaviti raditi na tome, kao i na kandidaturi Bosne i Hercegovine, ključnog faktora za stabilnost regije”, priopćio je Sanchezov ured.


Španjolska se priprema preuzeti od Švedske predsjedanje Vijećem EU-a, pa će Sanchez obići 15 zemalja razmjenjujući mišljenja s premijerima, prije nego 15. lipnja službeno objavi listu prioriteta svog predsjedanja.


Proces proširenja zamro je prošlih godina jer dio bogatijih, mahom sjevernih zemalja, koje daju više novca u zajednički proračun, nije sklon proširenju bloka s 27 država.


No rat u Ukrajini i napeti odnos Bruxellesa i Moskve nanovo je otvorio pitanje širenja EU-a čak i na zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije koje nisu imale status kandidata.


“Obzirom na ukupna događanja na europskom tlu, na jugoistoku Europe sazrijeva potreba za ubrzanjem procesa širenja EU-a”, rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, u telefonskom razgovoru za Hinu.


“Očekujem da nađemo svoje mjesto jer prirodno pripadamo tamo”, dodao je.


Pod grčkim predsjedanjem je 2003. u Solunu održan sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u čijoj je deklaraciji prvi put navedeno da je “budućnost Balkana unutar EU-a”.


“Pripreme za integraciju u europske strukture, te u konačnici članstvo kroz usvajanje standarda, veliki je izazov pred nama”, navedeno je u tom dokumentu.


Ove godine se obilježava 20 godina od te deklaracije.


“Tada je pružena perspektiva članstva jugoistočnoj Europi, no u zadnjih deset godina samo je Hrvatska postala članica”, kaže Brkić. “Očekujemo da se taj dvodesetljetni proces intenzivira. Politika proširenja je politika mira i gospodarskog prosperiteta”, napominje.


Hrvatska je 2013. ušla u EU, a blok se od tada nije širio. Štoviše, napustilo ga je Ujedinjeno Kraljevstvo godine 2020.


Brkić se nalazi u Munchenu na sigurnosnoj konferenciji gdje će se u sklopu delegacije susresti sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joseom Manuelom Albaresom.


“EU i jugoistok Europe nemaju luksuz da proces bude neuspješan”, kaže.


Sanchez dobro poznaje BiH jer je 1997. bio ondje šef kabineta visokog predstavnika UN-a Carlosa Westendorpa. Prošle godine je posjetio Sarajevo i Mostar tijekom kratke turneje po tom dijelu Europe.


“To su sve dobri signali i pripreme za španjolsko predsjedanje EU-om”, napominje Brkić.


Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije sa sjedištem u Zagrebu, sumnja da će se išta promijeniti od 1. srpnja do 1. siječnja 2024.


“Nije se moglo ništa promijeniti u 10 godina, pa teško da će se nešto riješiti u 6 mjeseci. Treba biti realan”, kaže Milardović.


“Tko je ušao u EU je ušao, a tko nije pitanje je hoće li”, napominje.


Kaže da je u BiH prisutan interni konflikt jer je Republika Srpska vezana uz Rusiju i koči proces. Problem ruskog utjecaja postoji i u Srbiji.


Specifične situacije postoje i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kandidatskim zemljama za EU.


Milardović, koji će u ožujku predstaviti knjigu “Pandemija COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine”, smatra da će o ishodu rata u Ukrajini ovisiti i budućnost EU-a.


“Ne samo EU-a nego čitave Europe. Tko zna kako će izgledati”, kaže.