Manje opterećenje

Međutim, vlasti u Ljubljani pripremile su odštetnu shemu koja će, ako sve prođe onako kako su zamislile, ipak u puno manjoj mjeri opteretiti slovenski proračun. Prema prijedlogu obeštećenja koji je napokon ugledao svjetlo dana u Ljubljani, država bi izbrisanima isplatila samo po 30 eura za svaki mjesec trajanja izbrisanog statusa, tako da bi se najviša odšteta popela na 7.560 eura, a na taj iznos imali bi pravo oni koji su najdulje bili izbrisani, od veljače 1992. godine, kada se taj najveći slučaj masovnog kršenja ljudskih prava u Sloveniji dogodio, pa sve do danas. 

  Dakle, Slovenija će izbrisanima platiti skoro tri puta manje nego što je to odredio sud u Strasbourgu u svojoj povijesnoj presudi! No to nije jedino odstupanje od odluke Strasbourga. Naime, slovenske vlasti buduću odštetu koju su voljne isplatiti izbrisanima smatraju naknadom i za materijalnu i za nematerijalnu štetu, premda je sud u Strasbourgu odštetu od 20 tisuća eura smatrao samo nematerijalnom odštetom. 

 Različita procjena

Odšteta se odnosi na razdoblje od brisanja do ponovnog dobivanja dozvole stalnog boravka ili državljanstva, koje se razlikuje od slučaja do slučaja. A to pak znači da bi Slovenija – ako kompenzacijska shema dobije zeleno svjetlo suda u Strasbourgu – prema prosječnoj duljini trajanja svakog pojedinačnog slučaja planira u sljedeće četiri godine izbrisanima isplatiti samo 32,4 milijuna eura. 

  Veliko odstupanje od iznosa obeštećenja koji su očekivali izbrisani i ovog prijedloga proizlazi ne samo od različite procjene naknade na koju bi izbrisani imali pravo, nego i od različitog broja onih koji bi uopće imali pravo na odštetu. Naime, službeni broj izbrisanih osoba dosad je iznosio 25.671, prema izračunu Ministarstva unutarnjih poslova u vrijeme Pahorove vlade, kada mu je na čelu bila Katarina Kresal. Međutim, iako se u prijedlogu zakona o odšteti izbrisanima ne navodi precizan broj osoba koje bi imale pravo na odštetu, ljubljansko Delo spominje broj od tek 10 tisuća onih koji će biti obeštećeni. Dakle, čini se da je došlo do neobjašnjivog iščeznuća – novog brisanja izbrisanih? – 15 tisuća izbrisanih, koji ne bi imali pravo na bilo kakvu odštetu. 

  Prijedlog predviđa više iznose za one izbrisane koji su imali troškove liječenja ili obrazovanja, s time da bi u tim slučajevima izbrisani te troškove morali dokazati. 

  Irfan Beširević, aktivist Civilne inicijative izbrisanih aktivista Slovenije, smatra da je prijedlog odštetne sheme za izbrisane »smiješan«. 

Borba pravnim putem

Prema njegovim riječima, izbrisani na to neće pristati i odlučni su nastaviti borbu pravnim putem, sve dok pravda ne bude zadovoljena i dok izbrisani ne dobiju prava koja im pripadaju. Beširević objašnjava da su izbrisani iznenađeni tim prijedlogom. Iako su ih vlasti, prema odluci suda u Strasbourgu, trebale pozvati na suradnju i s njima pripremiti kompenzacijsku shemu, vlasti to nisu učinile. 

  Neobično je i to da je prijedlog obeštećenja izbrisanih pripremila komisija u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, osnovana još u vrijeme Janšine vlade, tako da je prijedlog kojim bi se trebala ispraviti nepravda nanesena izbrisanima – na što su uzalud ukazivale nevladine organizacije i aktivisti koji se bore za prava izbrisanih – pripremila ista institucija koja je i odgovorna za izbrisane. 

  Slovenija je nedavno od Europskog suda zahtijevala produljenje roka za rješavanje problema izbrisanih i provedbu presude tog suda za godinu dana, no iz Strasbourga je u Ljubljanu stigla odbijenica. Sada kada je kompenzacijska shema napokon dovršena, nakon što uskoro bude predstavljena sudu u Strasbourgu, u Ljubljanu bi mogla stići još jedna odbijenica.