Njemačka

Semafor ili Jamajka koalicija: Scholz tvrdi da birači žele vladu pod vodstvom SPD-a, Laschet ne odustaje

Hina

Reuters

Reuters

Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil je istodobno ustrajanje Unije CDU/CSU na sastavljanju vlade nakon više od osam posto gubitaka u usporedbi s prošlim izborima i najgorim izbornim rezultatom u povijesti stranka nazvao „čistim vicem“.



Nakon objavljivanja nepotpunih službenih rezultata njemačkih parlamentarnih izbora u ponedjeljak ujutro, socijaldemokrati (SPD) i njihov kancelarski kandidat Olaf Scholz ustraju na sastavljanju vlade i poručuju Uniji CDU/CSU da je vrijeme za odlazak u oporbu.


„Birači su odaslali jasan signal: oni žele vladu sa zelenima i liberalima pod vodstvom socijaldemokrata. Unija više ne bi trebala biti u vladi nego otići u oporbu“, poručio je kancelarski kandidat SPD-a Scholz nakon sastanka predsjedništva stranke u ponedjeljak prije podne.


Aktualni vicekancelar i ministar financija je rekao kako su birači svojim glasovima dali do znanja kako žele tzv. Semafor koaliciju (socijaldemokrati, liberali, zeleni).




Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil je istodobno ustrajanje Unije CDU/CSU na sastavljanju vlade nakon više od osam posto gubitaka u usporedbi s prošlim izborima i najgorim izbornim rezultatom u povijesti stranka nazvao „čistim vicem“.


Koalicija pobjednika


Scholz je još u nedjelju navečer, tijekom TV rasprave o formiranju budućih koalicija, dao do znanja kako su birači dali jasan signal da žele stranke dobitnice na vlasti. SPD, liberali i zeleni su, za razliku od Unije, na nedjeljnim parlamentarnim izborima dobili veću podršku birača nego na posljednjim izborima 2017.


Prema privremenim službenim rezultatima SPD je osvojio 25,7 posto glasova što je 5,2 posto više nego prije četiri godine. Slične uspjehe je ostvarila i stranka Zeleni s 14,8 posto što je poboljšanje od 5,8 u usporedbi s posljednjim izborima. Liberalno-demokratska stranka (FDP) je osvojila 11,5 posto što je 0,8 posto bolje nego 2017.


U isto vrijeme demokršćanska Unija CDU/CSu je osvojila 24,1 posto što je 8,9 posto slabiji rezultat nego 2017.


Među gubitnike se ubraja i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) koja je osvojila 10,3 posto što je 2,3 posto slabije nego prije četiri godine. Stranka Ljevica je također izgubila velik broj glasova i s 4,9 posto je pala ispod izbornog praga od pet posto ali zahvaljujući direktnim mandatima ostaje u Bundestagu.


Početak kraja Armina Lascheta?


Unatoč tomu glavni kandidat Unije Armin Laschet i u ponedjeljak ustraje na tomu da demokršćani uđu u pregovore s liberalima i zelenima s ciljem formiranja tzv. Jamajka koalicije.


No Laschet je u ponedjeljak ipak ublažio svoju retoriku kada je rekao kako je Unija „spremna“ na koalicijske pregovore za razliku od nedjelje navečer kada je još govorio o „nalogu“ koju su birači dali Uniji za sastavljanje nove vlade.


Tomu je možda pridonio i pritisak unutar Unije. Pomalo suzdržanim izjavama u javnost je u ponedjeljak izišao i Markus Soeder, predsjednik CSU-a.


„Unija je na drugom, ne na prvom mjestu i nema nalog za sastavljanje vlade“, rekao je Soeder na jednom sastanku predsjedništva Kršćansko-socijalne unije (CSU), a kako javljaju agencije.


On je izrazio spremnost na pregovore ako se ukaže prilika ali je istodobno naglasio kako se „neće prilagođavati“ liberalima i zelenima samo kako bi došlo do formiranja Jamajka-koalicije što su mnogi već protumačili kao pomirenje s odlaskom u oporbu.


Mnogi smatraju kako je Soederu, koji s Laschetom gaji neku vrstu rivaliteta unutar Unije, odlazak u oporbu bolja opcija koja će mu otvoriti put daljnjem profiliranju kao vođe njemačkih kršćanskih demokrata.


I unutar kršćansko-demokratske unije (CDU), kojoj je Laschet predsjednik, sve su glasniji oni koji traže odlazak u oporbu.


„Sada moramo pokazati da je CDU povukao pouku iz grašaka koje se rade posljednjih mjeseci pa i godina. Jedino tako možemo ponovno steći povjerenje“, rekao je član predsjedništva CDU-a i premijer Saske Michael Kretschmer.


Sve to ukazuje na to da Laschet unutar stranke ima sve slabiju podršku i da se većina polako oprašta od ideje Jamajka koalicije. To bi istovremen značilo politički kraj za Lascheta kojeg mnogi, zbog brojnih propusta tijekom kampanje, smatraju odgovornim za debakl demokršćana.


Još na sam izborni dan Laschet je izazvao burne reakcije kad je prilikom glasanja krivo prelomio listić tako da su kamere zabilježila za koga je glasao što je prema pravilima Izbornog povjerenstva nedopustivo.


Nova era manjih stranaka


Njemački liberali su pokrenuli inicijativu pregovora uoči pregovora tj. pokušaj dogovora sa Zelenima oko zajedničkog nastupa prije nego se uopće krene u koalicijske pregovore s jednim od većih partnera, SPD-om ili CDU/CSU-om.


„Mi smo svjedoci toga da je s jučerašnjim izborima započela jedna nova era po pitanju odnosa političkih stranaka. Zeleni i liberali su zajedno osvojili više glasova od SPD-a ili Unije i stoga mislim da ima smisla da zajednički razmislimo o opcijama koje bi odgovarale našim planovima modernizacije zemlje”, rekao je unutarnjopolitički glasnogovornik liberalnog zastupničkog kluba u Bundestagu Konstantin Kuhle.


Liberali su također poručili kako se sada ne radi o tome koga će učiniti kancelarom nego u kojoj opciji FDP može najbolje ostvariti svoje političke ciljeve.


Predsjednik zastupničkog kluba Zelenih Anton Hofreiter je također najavio brzi početak pregovora u „najužem krugu” s liberalima kako bi se vidjelo gdje su razlike, a gdje sličnosti. Zeleni su u središte svog političkog plana smjestili zaštitu klime, a liberalima je zaštita klime također važna, ali bez pretjeranih opterećenja za gospodarstvo u obliku novih poreza.


Njemačka privreda za što brže pregovore


Njemačko gospodarstvo se nije izjasnilo niti za jednu opciju ali je Savez njemačke industrije (BDI) izrazio želju da koalicijski pregovori budu obavljeni što je brže moguće.


„Mi ne želimo da se ponovi iskustvo iz 2017. kada je Njemačka pola godine čekala na novu vladu“, stoji u priopćenju BDI-ja.


Privrednici su blagonakloni Scholzu koji slovi kao predstavnik pragmatičnog, privredi naklonjenog dijela SPD-a, stranke koja je potekla iz radničkog pokreta.


Kao ministar financija i vicekancelar Scholz je posljednjih godina odgovoran i za uvođenje mjera koje su omogućile da njemačko gospodarstvo relativno neoštećeno prođe kroz pandemijska ograničenja.


(Hina) xnkre ydv