Pojačanje saveznicama NATO-a

SAD šalje gotovo 3000 vojnika na istok Europe suočen s ruskom prijetnjom

Hina

Reuters

Reuters

Američka vojska je prošli tjedan stavila 8,5 tisuća vojnika u stanje pripravnosti za preseljenje u Europu. Formacija Stryker od oko 1000 američkih vojnika stacioniranih u Vilsecku u Njemačkoj bit će poslana u Rumunjsku, rekao je Pentagon



Sjedinjene Države poslat će gotovo 3000 dodatnih vojnika u Poljsku i Rumunjsku kao pojačanje istočnoeuropskim saveznicama NATO-a u suočavanju, kako to objašnjava Washington, s ruskom prijetnjom Ukrajini, objavljeno je u srijedu.


Moskva je nagomilala više od 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu no odbacuje navode Zapada da planira invaziju na Ukrajinu, ali najavljuje da će uzvratiti mjerama koje ne specificira, ako joj NATO ne zajamči da se neće daje širiti i da neće nikad prihvatiti Ukrajinu u članstvo.


Američka vojska je prošli tjedan stavila 8,5 tisuća vojnika u stanje pripravnosti za preseljenje u Europu.




Formacija Stryker od oko 1000 američkih vojnika stacioniranih u Vilsecku u Njemačkoj bit će poslana u Rumunjsku, rekao je Pentagon.


Oko 1700 pripadnika, uglavnom iz 82. Airborne Division, bit će poslano iz baze Fort Bragg u Sjevernoj Karolini u Poljsku.


Još 300 drugih američkih vojnika bit će premješteno iz Fort Bragga u Njemačku.


Cilj je, objasnio je glasnogovornik Pentagona John Kirby, poslati “snažan signal” ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu te “iskreno, svijetu, da je NATO važan Sjedinjenim Državama i našim saveznicima”.


“Znamo da Putina ljuti NATO. To ne krije. Mi sada dajemo do znanja da smo spremni braniti naše saveznike NATO-a ako do toga dođe. Nadamo se da neće”, rekao je.


Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak pozdravio je raspoređivanje kao “snažan signal solidarnosti”, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao da je NATO-ov odgovor Rusiji defenzivan i proporcionalan.


Napori za postizanje diplomatskog rješenja nisu dali rezultata posljednjih tjedana, jer Zapad odbacuje ruske zahtjeve da dobije sigurnosna jamstva o neširenju NATO-a na istok, a Moskva ne pokazuje znakove popuštanja.


Rusija je u srijedu ironizirala politiku britanskog premijera Borisa Johnsona koji je zadnjih tjedana zauzeo upadljivo oštar ton prema Rusiji.


Na pitanje hoće li se ostvariti telefonski razgovor između predsjednika Putina i Johnsona, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da su “Rusija i predsjednik Putin otvoreni za komunikaciju za svima. Čak i s osobom koja je krajnje zbrkana”, rekao je o Johnsonu.


Johnson, koji je u ponedjeljak otkazao telefonski poziv Moskvi jer je morao odgovarati na pitanja svojih zastupnika u Londonu koji optužuju njegovu vladu za kršenje lockdowna, u utorak je posjetio Kijev i optužio Rusiju da drži pištolj uperen u glavu Ukrajine.


Rusko ministarstvo vanjskih poslova ismijalo je britansku ministricu vanjskih poslova Liz Truss jer je najavila da Britanija šalje opremu “baltičkim saveznicama preko Crnog mora” – a riječ je o morima koja se nalaze na suprotnim stranama.


“Gospođo Truss, vaše poznavanje povijesti ništa je u usporedbi s vašim poznavanjem geografije”, napisala je glasnogovornica ruskog MVP-a  Maria Zakharova u svom blogu. “Ako treba nekoga spašavati onda je to svijet koji treba spasiti od gluposti i neznanja britanskih političara”.


Medvjed protiv lisice


Kremlj se nije zaustavio samo na Britaniji pa je lekciju očitao i glasnogovornici Bijele kuće Jen Psaki koja je Moskvu usporedila s lisicom koja se glasa iz kokošinjca.


“Zapravo, Rusiju tradicionalno uspoređuju s medvjedom. Ali medvjed ne može ući u kokošinjac. Prevelik je i pretežak”.


U utorak je Putin oslikao situaciju kazavši da je Rusija prisiljena zaštititi se od američke agresije. U prvim javnim komentarima krize s Ukrajinom rekao je da se Washington koristi Ukrajinom kao sredstvom za uvlačenje Moskve u oružani sukob i nametanje sankcija tvrdnjama da se Ukrajina može priključiti NATO-u.


“Sada je jasno… da ignoriraju onu osnovnu zabrinutost  Rusije”, rekao je Putin u utorak. “Zamislite da Ukrajina, kao članica NATO-a povede vojnu operaciju na Krimu, ruskom suverenom teritoriju”, rekao je, “i što bismo mi, zaratili s NATO-om?”, zapitao je Putin.


Washington je rekao da neće slati vojnike u samu Ukrajinu kako bi je štitio od ruskog napada, već će Rusiji nametnuti financijske sankcije.


Prijetnju novim sankcijama Rusija, veliki dobavljač plina za Europu, odbacuje kao ispraznu.


Zapad je odbacio dva ključna ruska zahtjeva – da Ukrajina nikad ne uđe u NATO i da NATO povuče svoje vojnike i istočnoeuropskih zemalja na koje se proširio nakon raspada Sovjetskog Saveza.


Španjolski dnevnik EL Pais objavio je sadržaj američkog odgovora na ruske zahtjeve. Navodi tako da Washington nudi Moskvi razgovore i sporazum da se obje strane suzdrže od stacioniranja ofenzivnih raketa ili vojnika u Ukrajini.


Washington bi također mogao dati jamstva da neće rasporediti krstareće rakete u Poljskoj i Rumunjskoj i da će razgovarati o koracima da se spriječe opasni incidenti na moru i u zraku, prema tom dokumentu.