Reagiranja u BiH na rezoluciju kojom Domovinski pokret pokušava potaknuti rješavanje statusa Hrvata u toj zemlji, odnosno njihovog prava na autentični izbor predstavnika u vlasti uglavnom su suzdržana, uz iznimku dijela medija, u očekivanju da o tome službeno stajalište zauzme vladajuća većina u Hrvatskoj.

Oprezne su reakcije i iz HDZ-a BiH, čija je dužnosnica i ujedno predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kazala kako rješenja za probleme u BiH ne bi trebalo nametati sa strane.

“Nikada nisam zagovarala da nam bilo tko što sa strane predlaže, kao što ne želim ni da međunarodne institucije te visoki predstavnici i OHR donose odluke umjesto domaćih aktera jer takve odluke nisu bile dobre za Bosnu i Hercegovinu”, kazala je Bradara za Televiziju Herceg-Bosne (RTV HB).

Zahvalila je svima koji brinu o BiH, ali je zaključila da odluke o unutarnjem ustrojstvu, izbornom zakonu i ustavu BiH moraju donijeti domaće institucije zajedno s predstavnicima hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda, jer se jedino tako može izgraditi stabilna i funkcionalna država.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić upozorio je pak kako ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim institucijama postoji percepcija da Hrvati nemaju jednak status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

“Sve dok imamo činjenicu da mnogobrojniji narod unutar Federacije, Bošnjaci, mogu izabrati člana Predsjedništva Hrvatima, to govori da nismo jednakopravni”, kazao je Brkić za TV Federacije BiH (FTV).

Istaknuo je kako pitanje položaja Hrvata predstavlja i pitanje stabilnosti Bosne i Hercegovine za koju je pono uporabio metaforu o tronošcu koji treba balansirano uporište.

“Ukoliko je na tom tronošcu jedna noga klimava ili joj želite uskratiti prava ili podjednaku veličinu, taj tronožac odmah postaje nestabilan”, kazao je Brkić.

Njegova je ocjena da je potrebno više političke hrabrosti i mudrosti kako bi se pitanje jednakopravnosti Hrvata riješilo u izravnom dijalogu s Bošnjacima. Rekao je kako je šteta što su propali pregovori vođeni o tome u Neumu, baš kao što je propao i pokušaj ustavne reforme iz 2006. godine kada u parlamentu nije bilo potrebne većine za usvajanje tzv. travanjskog paketa.

Da su tada postignuti dogovori, stanje u BiH bilo bi danas stabilno a zemlja znatno ispred Crne Gore na putu ka članstvu u Europskoj uniji, uvjeren je Brkić.

Među strankama koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo do petka se o rezoluciji koju predlaže DP oglasila samo Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), koja je dio vladajuće koalicije u toj zemlji.

U oštro intoniranom priopćenju predsjednik kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović poručio je kako nitko izvan granica Bosne i Hercegovine ne može i neće krojiti njenu sudbinu.

“Presedan je da se u parlamentu jedne države pokušava krojiti političko i ustavno uređenje druge države. Stoga, najmanje što se može očekivati je da vlada Republike Hrvatske izađe sa službenim stajalištem o ovom pitanju kako bismo imali jasnu sliku da radi li se o stavu jedne stranke na vlasti ili je ovo stav vlade Republike Hrvatske”, izjavio je Magazinović.