Za srednju klasu nedostižniji su kupovina i putovanja u inozemstvo. Procjenjuje se da bi svaki četvrti moskovski restoran mogao biti zatvoren u sljedeća dva mjeseca
Zvali su me izdajnikom jer sam uništio mnogo nuklearnog oružja i jer sam izgradio dobre odnose sa SAD-om. Nitko neće začepiti moja usta iako su neki željeli da emigriram iz Rusije, ne želim, neka ti ljudi odu, kazao je ovih dana za moskovski dnevnik na engleskom »The Moscow Times« 83-godišnji Mihael Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog saveza, koji je rasformiran krajem 1991. godine, a tada je demisionirao i Gorbačov.
– Ono što se danas događa u Ukrajini umnogome je posljedica pogrešaka prilikom raspada SSSR-a. Onda kad su odlučili da razvrgnu Savez, morali su se dogovoriti o teritoriju i o granicama, kaže Gorbačov. No, Gorbačov podržava pripojenje Krima Rusiji (iako je, kaže, polu-Ukrajinac) a za Vladimira Putina (pohvalno) govori da je državnik.
– Bez obzira na kritike, ja sam ga snažno podržavao, osobito u prvom mandatu jer je Rusija bila dezintegrirana. Učinio je mnogo, bio je uspješan. Kritizirao sam ga, također, jer vođe treba kritizirati. No, ističe da Putin kaže ono što mu odgovara u pojedinom trenutku kad raspad Saveza naziva najvećom tragedijom 20. stoljeća. Jer, kao da Putin ne zna kako se to dogodilo?!
Prema Gorbačovljevom mišljenju, NATO je prekršio dogovor prilikom ujedinjenja Njemačke, a taj je da se neće širiti na istočnu Europu. A, kaže, vrlo je loše što se svaki američki predsjednik osjeća obveznim pokrenuti jedan ili čak dva rata u toku svojeg mandata. I iskritizirao je medije. Nigdje mediji nisu slobodni, ni u Rusiji ni na Zapadu jer su ovisni o gazdama i rade samo za dobrobit svojih država, interpretira Gorbačov.
Brine ih nafta
Rusi traže jamstvo od NATO-a da se Ukrajina neće priključiti tom vojnom savezu i da će tako prestati s približavanjem ruskim granicama. Međutim, takvog jamstva nema. Samo dan nakon što je Kremlj zatražio takvo jamstvo da će Ukrajina biti vojno-politički neutralna, nova ukrajinska vlada obznanila je da je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta ukrajinsko članstvo u NATO-u.
A na okupiranom Krimu ruska vojska raspoređuje eskadrilu od 30 vojnih zrakoplova. Matični će im aerodrom biti Belbek u Sevastopolju, u kojem je i povijesna matična luka ruske Crnomorske flote u koju Rusi u sljedećim godinama namjeravaju uložiti skoro dvije milijarde eura. Glavni zapovjednik NATO-a, američki general Philip Breedlove zabrinut je raspoređivanjem ruskih raketa na Krimu, jer, kaže, oprema se već postavlja, krstareće rakete i protuzračne rakete imaju u dosegu čitavo Crno more. I, kaže Breedlove, strahuje da će Rusi instalirati nuklearno oružje.
Vladimir Putin je kazao prije nekoliko dana da Amerikanci ne samo što žele poniziti Rusiju, nego ju žele potčiniti kako bi riješili svoje probleme na ruski trošak. »Nitko u povijesti nikad to nije uspio učiniti s Rusijom i nitko nikad niti neće«, rekao je on prije nekoliko dana.
Ekonomske sankcije Zapada počele su Rusima izazivati sve veće štete. U posljednja tri mjeseca vrijednost ruske valute rublje pala je 23 posto, a čak 38 posto od početka ove godine.
Za rusku srednju klasu nedostižniji su kupovina odjeće, a pogotovo putovanja u inozemstvo. Procjenjuje se da bi svaki četvrti moskovski restoran mogao biti zatvoren u sljedeća dva mjeseca.
Rusi su zabrinuti zbog cijene nafte koju zapravo ponajviše spuštaju Amerikanci, a njihove agencije predviđaju za 2015. godinu prosječnu cijenu nafte od 83 dolara po barelu (trenutačno je čak na 80 dolara). Stručnjaci procjenjuju da Rusi s cijenom manjom od 90-100 dolara po barelu neće moći izbjeći recesiju i održati ravnotežu u državnom proračunu. Jer, Rusija je trenutačno najveći izvoznik nafte u cijelom svijetu (s 10,7 milijuna barela) a od kraja ljeta za 30-tak posto pala je cijena nafte na svjetskom tržištu. Prihodi od poreza na naftu i plin čine i više od 50 posto ruskog državnog proračuna a više od dvije trećine ruskog izvoza čini izvoz energije.
Ministar financija Anton Siluanov rekao je ovih dana da će šteta od nedostatka stranih investicija biti 40 milijardi dolara, a odljev obrtnog kapitala doseći će oko 130 milijardi dolara jer Rusi zbog stalnog klizanja rublje, pretvaraju novac u tvrdu valutu.
Porez na imovinu
Naftni div Rosneft zatražio je od ruske države posudbu od 44 milijarde dolara, što Putin ne može odbiti toj kompaniji koja je 70 posto u državnom vlasništvu i zapošljava 160.000 ljudi. Ruske tvrtke imaju 500 milijardi dolara vanjskog duga, s tim da bi sljedeće godine trebali platiti 130 milijardi.
Ruska Duma je prošlog tjedna donijela zakon o plaćanju poreza na rusku imovinu u inozemstvu. Od 1. travnja iduće godine sve tvrtke ili pojedinci će morati informirati porezne vlasti o bilo kojem suvlasništvu u stranoj tvrki koje prelazi 10 posto. Ako imaju 50 ili više posto, platit će porez na zadržanu dobit a do 2017. taj će prag suvlasništva na koji se plaća porez pasti na 25 posto.
Putin je ovih dana zaključio da oko 300 tisuća radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o trgovini s Rusijom. I Njemačku to već i te kako pogađa, rast PDV-a stagnira.
U dva dana što smo proveli u Moskvi na zasjedanju godišnje skupštine EFJ-a, teško je naravno bilo primijetiti posljedice ranjavanja ruske ekonomije. I bez obzira na zamjetni pad rublje, i za strance je i dalje sve skupo (istina, metro je jeftin -– vožnja je oko 5 kuna). No, nekako da se primijetiti na opterećenim gradskim prometnicama mješavinu vrlo velikog broja najskupljih stranih limuzina i ruskih »lada«, a kao da nema onih srednje skupih automobila, koji bi si mogao priuštiti ruski srednji sloj.
Na fascinantnom Crvenom trgu, obuhvaćenom zidinama Kremlja, podiže se veliko klizalište i brojni drveni štandovi za božićno-novogodišnji sajam. Ispred Trga je točka koja označava središte Moskve gdje u krugu poredani prosjaci čekaju bačene novčiće za sreću. A dvojica-trojica beskućnika spavaju na temperaturi od minus šest stupnjava, nadomak zgrade vanjskih poslova, jedne od sedam moskovskih zgrada blizanaca. Beskućnici spavaju na rešetkama koje su ugrijane toplinom iz metroa.
