I tržišta kapitala posljednjih su tjedana taoci političke nestabilnosti i straha oko mogućeg rata, a iznimka nije ni tržište kriptovaluta koje je od početka godine „u crvenom“, s tek povremenim razdobljima oporavka vrijednosti koja je daleko od najviših svih vremena u studenom. Kako se sukob između Ukrajine i Rusije nažalost danas i pretvorio u otvoreni rat, tako je ekspresno došlo i do nove masovne rasprodaje kriptovaluta.

U samo nekoliko sati cijena bitcoina pala je za oko 12%, a slično su prošle i ostale najveće kripotvalute, s padovima uglavnom između 10 i 15 posto. Sa kompletnog tržišta kriptovaluta je u zadnjih tjedan dana „izbrisano“ oko 500 milijardi dolara, a u samo posljednja 24 sata je zabilježilo pad od 10 posto. Prema CoinMarketCapu, vrhunac ukupne vrijednosti svih kriptovaluta bio je na oko 3 bilijuna dolara, da bi se sada spustio na 1,57 bilijuna. O tome koliko trgovaca je pohrlilo rasprodati svoju digitalnu imovinu svjedoči i podatak da je ukupni volumen trgovine kriptovalutama u svijetu u protekla 24 sata porastao za 45%.

Bitcoinom se sada trži po cijenama od oko 35.000 dolara (34.459 je najniža vrijednost u zadnja 24 sata), gdje se otprilike našao i prošlog mjeseca kada je bio pao sve do 32,800 dolara, a u dužem razdoblju se njime nije trgovalo na ovim razinama još od prošlog ljeta. U usporedbi s najvišim razinama, zabilježenima u studenome, cijena bitcoina sada je prepolovljena. Nasuprot tome, zlato je skočilo za više od 2% kako su se ulagači pohrlili prema desetljećima pouzdanom utočištu. Ovaj potez naglašava rastući raskol između Bitcoina i žutog metala ove godine. Dok su cijene zlata porasle za oko 8%, najveća svjetska kriptovaluta izgubila je gotovo trećinu svoje vrijednosti, pokazuju podaci s goldprice.org.

Pad je doveo u pitanje ranije predodžbe o bitcoinu kao održivoj zlatnoj alternativi, s obzirom na njegovu decentraliziranu prirodu i opću odvojenost od šireg financijskog prostora. Ovi aspekti kriptovalute bili su naširoko hvaljeni tijekom prošlogodišnjeg cjenovnog skoka na gotovo 70.000 dolara, potpomognutog priljevom kapitala velikih investicijskih kuća koji je doveo je do toga da se Bitcoin ponaša više kao konvencionalna tržišta, točnije, kao dionice koje također uglavnom imaju lošu godinu, posebice one tehnoloških tvrtki.