Rat na Bliskom istoku ulazi u deseti dan.

Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

Trump: Rat će biti dovršen uskoro, ne ovog tjedna

Američki predsjednik Donald Trump na Floridi drži press konferenciju nakon razgovora s republikanskim kongresnicima, a o ratu protiv Irana kaže da su SAD napravile “velike korake” i da je misija “gotovo završena”.

“Potpuno smo uništili svaku pojedinu silu u Iranu”, rekao je.

Predsjednik dodaje da je do sada pogođeno više od 5000 ciljeva, uključujući lokacije odgovorne za proizvodnju dronova, iransku ratnu mornaricu i raketne kapacitete.

“Njihov raketni kapacitet je pao na oko 10% – možda i manje”, kaže.

Trump kaže da postoji još nekoliko ciljeva koje SAD još nisu pogodile, ali koji bi se mogli uništiti “u jednom danu”.

“Čekamo da vidimo što će se dogoditi prije nego što ih pogodimo”, kaže.

Dodaje da su te ciljeve vrlo lako pogoditi, ali da bi šteta na tim lokacijama mogla biti razorna za Iran.

Kaže da SAD rade brže od početno procijenjenog vremenskog okvira za ovu operaciju.

“Nismo mislili da ćemo biti ovdje nakon mjesec dana”, kaže, 10 dana nakon što su SAD i Izrael započeli napade na Iran.

O Putinu: “Bio bi od veće pomoći da završi rat s Ukrajinom”

Odgovarajući na pitanja novinara, Trump je detaljnije objasnio svoj telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ranije danas.

„Razgovarali smo o Ukrajini, koja je jednostavno beskrajna borba“, kaže.

„Postoji ogromna mržnja između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog, čini se da se ne mogu dogovoriti. Ali mislim da je to bio pozitivan razgovor o toj temi.“

Dodaje da su razgovarali i o Bliskom istoku, a Putin „želi biti od pomoći“.

„Rekao sam, ‘mogli biste biti od veće pomoći ako završite rat s Ukrajinom. To će biti od veće pomoći.’ Ali imali smo jako dobar razgovor.“

Također u ponedjeljak, Putin je čestitao Mojtabi Hameneiju na imenovanju za novog vrhovnog vođu Irana i potvrdio podršku Moskve Teheranu, prema poruci objavljenoj na web stranici Kremlja.

Rat neće završiti ovog tjedna, već “vrlo brzo”

Odgovarajući na pitanje novinara koliko će dugo trajati američki vojni “izlet” u Iran, Trump kaže da će operacija završiti “uskoro” – ali ne ovog tjedna.

“Mislim uskoro. Sve što je Iran imao je nestalo, uključujući i njihovo vodstvo”, kaže.

“Većina ljudi nije ni čula za vođu o kojem govore da zamijeni ajatolaha”, kaže Trump.

Trump iznosi “američke pobjede” u Iranu

Trump kaže da iako su SAD imale mnogo pobjeda u Iranu, Washington “će ići dalje”.

“Zbrisali smo ih u prva dva dana”, kaže o ranim američkim napadima na iransko vodstvo i borbene sposobnosti.

Kaže da su iranska mornarica i zračne snage uništene, kao i mnogo njihovog oružja.

“Rakete su smanjene na minimum, dronovi su smanjeni na vjerojatno 25% i uskoro će ih biti svedeno na ništa.”

Dodaje da su iranski pogoni za proizvodnju dronova “pod vatrom upravo sada”.

Trump o masakru u djevojačkoj školi: “Tomahawk koriste mnoge zemlje”

Novinar je upitao Trumpa o napadu na djevojačku školu prvog dana rata u Iranu, gdje je u raketnom udaru ubijeno više od 170 osoba, većinom djece. Istraga New York Timesa i novi video koji se pojavio sugeriraju da je školu pogodila američka raketa Tomahawk.

New video footage shows a US Tomahawk missile hitting an IRGC facility in Minab, Iran, on Feb 28, showing for the first time that the US struck the area. The footage also shows smoke already rising from the vicinity of the girls’ school, where 175 people were reportedly killed. pic.twitter.com/4jBXrNcRJO

— Trevor Ball (@Easybakeovensz) March 8, 2026

Hoće li SAD prihvatiti bilo kakvu odgovornost, upitan je Trump?

“Tomahawk koriste mnoge zemlje. Bilo da se radilo o Iranu ili nekome drugome, Tomahawk je vrlo generički pojam. Istražuje se”, odgovorio je Trump.

Reporter: A video appears to show a Tomahawk missile likely destroyed that Iranian girls’ school. Will the U.S. accept any responsibility?

Trump: The Tomahawk is used by many countries. Whether it was Iran or someone else, a Tomahawk is very generic. It’s being investigated. pic.twitter.com/HNe3Km4u2A

— Faytuks Network (@FaytuksNetwork) March 9, 2026

Trump: U sukobima poput ovog, uvijek imate smrt

Novinar je pitao koliko je američkih smrti Trump spreman podnijeti u ovom ratu, nakon što je ranije danas objavljeno da je poginuo osmi pripadnik američkih snaga u operaciji u Iranu.

“Kada imate sukobe poput ovog, uvijek imate smrt”, odgovara Trump.

Predsjednik kaže da se prije dva dana sastao s obiteljima poginulih vojnika u zračnoj bazi Dover.

Trump kaže da su sve obitelji imale istu poruku za njega: “Rrekli su ‘završite posao gospodine, molim vas, završite posao’. I na tome ću vas ostaviti.”

Press konferencija time je i završila, dok predsjednik pokazuje okupljenim novinarima palac gore i izlazi.

Zračni udari na električnu mrežu kod Teherana

Teheran i obližnji grad Karaj izloženi su silovitim zračnim udarima, a izvješća o zračnim napadima dolaze i iz Isfahana i Tabriza.

U Teheranu su prijavljeni rašireni nestanci struje, a video zapisi pokazuju da se u zračnim udarima vrlo vjerojatno gađa električna mreža, odnosno transformatori i dalekovodi.

Reports from Iran say Karaj and Tehran were struck around 00:15 local time, with witnesses describing unusual explosions producing a bright white flash https://t.co/B4mSf7BcLm pic.twitter.com/GCXrSG2eRB

— Faytuks Network (@FaytuksNetwork) March 9, 2026

Iranske nogometašice dobile azil u Australiji nakon Trumpova poziva

Australija je u ponedjeljak pristala izdati vize za pet iranskih nogometašica kako bi ostale u zemlji nakon što su zatražile azil strahujući od progona u svojoj matičnoj zemlji.

Ta objava uslijedila je nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je razgovarao s australskim premijerom Anthonyjem Albaneseom o iranskoj ženskoj nogometnoj reprezentaciji u Australiji nakon izvješća da su igračice zatražile azil.

Preostale igračice nalaze se u hotelu na Zlatnoj obali, rekao je australski ministar unutarnjih poslova Tony Burke na konferenciji za novinare, dodajući da je i ostalim članicama reprezentacije ponudio mogućnost boravka u Australiji.

Iranska ženska nogometna reprezentacija nalazi se u Australiji na Azijskom kupu.

Brent sirova nafta pala ispod 90 dolara

Cijene nafte naglo su pale u ponedjeljak, a Brent sirova nafta pala je ispod 90 dolara po barelu, jer su tržišta reagirala na komentare Donalda Trumpa koji sugerira da bi se sukob SAD-a s Iranom uskoro mogao smiriti.

U telefonskom intervjuu za CBS News, Trump je rekao da je vojna operacija “vrlo dovršena” i da se odvija znatno prije početnog roka od četiri do pet tjedana, dodajući da je Iran efektivno izgubio svoju mornaricu, komunikacije i zrakoplovstvo.

Čini se da su te izjave smirile tržišta nakon višednevnih geopolitičkih napetosti koje su dovele do naglog porasta cijena sirove nafte. Američke dionice također su se oporavile, a S&P 500 i Nasdaq Composite porasli su za više od 1% nakon ranijih gubitaka, jer se investitori klade da sukob možda neće dalje eskalirati.

Trump: Mogao bih preuzeti Hormuz

Američki predsjednik Donald Trump u razgovoru s CBS-om rekao je i da razmišlja o preuzimanju kontrole nad Hormuzom, tjesnacem kroz koji iz naftom bogatih zemalja Perzijskog zaljeva prolazi 20% svjetske nafte iz Perzijskog zaljeva, a jednu obalu drži Iran.

Prema Trumpu, premda su stotine tankera blokirane i s jedne i druge strane Hormuza, tjesnac je “trenutačno otvoren”. Međutim, kaže “razmišlja o tome da ga preuzme” i mogao bi učiniti “mnogo toga.

Iran vojnim akcijama nije zatvorio tjesnac, ali to nisu ni morali učiniti, nakon što je njihova prijetnja da će pucati na sve tankere koji pokušaju proći kroz njega blokirala ovu ključnu svjetsku pomorsku rutu.

Povremeno su ispaljivali projektile i dronove na brodove, a potopili su jedan tegljač i ubili posadu.

Trump kaže da je rat protiv Irana “prilično dovršen”

Američki predsjednik Donald Trump smatra da je rat protiv Irana “prilično dovršen” i da se Washington “odmaknuo” od početne procjene da će rat trajati četiri do pet tjedana, objavila je dopisnica CBS Newsa na X-u.

“Mislim da je rat prilično završen, manje-više. Nemaju mornaricu, nemaju komunikacije, nemaju zrakoplovstvo”, rekao je Trump, a njegovu izjavu prenijela je dopisnica CBS Newsa iz Bijele kuće Weijia Jiang.

Trump je također poručio da se SAD dosta odmaknuo od procjene da će rat potrajati četiri do pet tjedana.

Trump je za CBS News također rekao da “nema poruku” za novog iranskog vrhovnog vođu Modžtabu Hameneija.

Američki predsjednik je rekao da ima na umu osobu koja bi trebala zamijeniti Hameneija, ali nije otkrio detalje.

IAEA: Veliki dio iranskog obogaćenog uranija vjerojatno je u Isfahanu

Gotovo polovina iranskog uranija obogaćenog do 60-postotne čistoće pohranjena je u kompleksu tunela u Isfahanu i vjerojatno je još uvijek tamo, rekao je u ponedjeljak šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi.

Kompleks tunela jedina je meta za koju se čini da nije teško oštećena u prošlogodišnjim napadima Izraela i SAD-a na iranska nuklearna postrojenja.

Diplomati su dugo govorili da se Isfahan koristi za skladištenje uranija, što je prošlog mjeseca potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju.

IAEA procjenjuje da je Iran tada imao 440,9 kilograma visoko obogaćenog uranija. Nastavak obogaćivanja uranija omogućio bi proizvodnju eksploziva potrebnu za ⁠deset nuklearnih bombi.

“Vjerujemo da se u Isfahanu skladištilo nešto više od 200 kilograma uranija, možda i malo više”, rekao je šef UN-ove agencije Rafael Grossi.

Dodao je da su zalihe “uglavnom” u Isfahanu, a da su neke čuvane drugdje možda uništene.

“Pretpostavljamo da je materijal još uvijek tamo. Niti mi niti drugi koji promatraju objekt putem satelitskih snimaka nismo vidjeli kretanje koje ukazuje na to da je materijal prebacivan”, rekao je.

Iran nije obavijestio agenciju o statusu ili mjestu gdje se nalazi njegov visoko obogaćeni uranij od lipanjskih napada, niti je dopustio inspektorima da se vrate u svoja bombardirana postrojenja.

Iranski nuklearni program jedan je od razloga koji su Izrael i SAD naveli za svoje trenutačne napade na zemlju, tvrdeći da se previše približio mogućnosti proizvodnje oružja, unatoč tome što je Trump u lipnju rekao da su američki udari izbrisali taj program. IAEA navodi da nema vjerodostojnih naznaka koordiniranog programa proizvodnje nuklearnog oružja.

Sva tri poznata iranska postrojenja za obogaćivanje uranija, dva u Natanzu i jedno u Fordowu, uništena su ili teško oštećena u američko-izraelskim napadima prošle godine.

“U Natanzu također postoji određena količina visoko obogaćenog uranija”, rekao je Grossi.

Iranski tvrdolinijaši okupljeni oko novog vrhovnog vođe

Iranski tvrdolinijaši u ponedjeljak su izašli na ulice kako bi proglasili svoju odanost novom vrhovnom vođi Modžtabi Hameneiju, čiji je uspon, čini se, ugasio nade da će rat na Bliskom istoku, koji je izazvao kaos na globalnim tržištima, uskoro završiti.

Pošto bi jedan od najtežih poremećaja koji su pogodili globalnu opskrbu energijom mogao trajati dulje nego što se na ranije očekivalo, došlo je do rekordnog rasta cijena nafte i naglog pada burzi.

Pedesetšestogodišnjeg Hameneija, šijitskog klerika s bazom moći među sigurnosnim snagama i njihovim ogromnim poslovnim carstvom, američki predsjednik Donald Trump proglasio je neprihvatljivim, zahtijevajući bezuvjetnu predaju Irana.

“Mislim da su jako pogriješili”, rekao je Trump za NBC News kada su ga pitali o izboru Hameneija za iranskog vrhovnog vođu.

Iranski državni mediji prikazali su velike mase pristaša u nekoliko gradova okupljene iza novog vođe. Mahali su iranskim zastavama i držali portrete njegovog oca Alija Hameneija, ubijenog u izraelskom napadu prvog dana rata.

Državna televizija je izvijestila o eksplozijama blizu Isfahana, uzrokovanih od navodnih zračnih napada, dok su se lojalisti okupljali na povijesnom Trgu Imama, skandirajući “Bog je najveći” ispod pozornice s portretima Alija i Modžtabe Hamneija.

U Teheranu se mogao čuti hvalospjev: “Ili smrt ili Hamenei, naša krv vodi u raj”.

Politički sustav okuplja se oko novog vođe

Političari i institucije objavili su obećanja odanosti novom vrhovnom vođi. Njegova supruga, sin i majka također su ubijeni na početku američko-izraelskog zračnog napada, prema iranskim državnim medijima.

“Slušat ćemo vrhovnog vođu do posljednje kapi krvi”, priopćilo je Vijeće obrane.

Iranci kontaktirani telefonom bili su podijeljeni. Pristaše vlasti pozdravile su izbor kao demonstraciju prkosa, a protivnici su strahovali da će im to uništiti nade za promjenu.

“Jako sam sretna što je on naš novi vođa. To je bio šamar u lice našim neprijateljima koji su mislili da će se sustav urušiti ubojstvom njegovog oca. Put našeg pokojnog vođe nastavit će se”, rekla je 21-godišnja studentica Zahra Mirbagheri iz Teherana.

Mnogi Iranci isprva su slavili ubojstvo starijeg Hameneija, koje se dogodilo tjednima nakon što su njegove sigurnosne snage ubile tisuće protuvladinih prosvjednika u najgorim domaćim nemirima od iranske revolucije 1979. godine. No, od tada je bilo malo znakova protuvladinih aktivnosti, a aktivisti se boje izaći na ulice dok je Iran pod napadom.

“(Revolucionarna) garda i sustav su još uvijek moćni. Imaju desetke tisuća vojnika spremnih boriti se kako bi održali ovaj režim. Mi, narod, nemamo ništa”, rekao je 34-godišnji Babak, poslovni čovjek u središnjem gradu Araku koji je zatražio da se ne objavi njegovo prezime.

Izrael tvrdi da je njegov ratni cilj svrgnuti iranski sustav klerikalne vladavine. Američki dužnosnici uglavnom govore da je cilj Washingtona uništiti iranske raketne kapacitete i nuklearni program, ali Trump je rekao da rat može završiti samo uz poslušnu iransku vladu.

Izrael je rekao da će ubiti svakog nasljednika ubijenog Hameneija ako Iran ne prekine svoju neprijateljsku politiku.

Cijena nafte prešla 100 dolara po barelu pa počela padati

Rat je zatvorio Hormuški tjesnac, prometno grlo za petinu globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina, zbog čega tankeri ne mogu ploviti dulje od tjedan dana, a proizvođači su prisiljeni zaustaviti proizvodnju dok se skladišta pune.

Izvori su u ponedjeljak rekli da je Saudijska Arabija ograničila proizvodnju na dva naftna polja, nakon što su Irak i Kuvajt poduzeli slične mjere.

Terminske cijene sirove nafte Brent porasle su za 6,55 posto na 98,77 dolara po barelu u ponedjeljak poslijepodne, nakon što su ranije dosegle čak 119,50 dolara, što je bio najveći jednodnevni rast u povijesti. Od početka rata, Brent je porastao za čak 65 posto.

Izgledi da bi energetska kriza mogla potrajati, što je oživjelo sjećanja na bliskoistočni naftni šok 1970-ih, bacili su globalna tržišta dionica u krizu, a dionice zrakoplovnih kompanija bile su posebno pogođene naglim porastom cijena mlaznog goriva.

Cijena benzina posebno politički rezonira u Sjedinjenim Državama, gdje se Trumpovi republikanci nadaju zadržati kontrolu nad Kongresom na međuizborima u studenom.

Očekuje se da će američki predsjednik već u ponedjeljak razmotriti niz opcija za ograničenje domaćih cijena nafte, što uključuje moguće oslobađanje sirove nafte iz strateških rezervi ili ograničavanje američkog izvoza, prema dva upućena izvora.

U intervjuu za NBC News, Trump je rekao da je “prerano” za raspravu o zapljeni iranske nafte. “Ljudi su o tome sigurno pričali”, dodao je.

Pogođena rafinerija nafte

Teheran se gušio u crnom dimu nakon što je pogođena rafinerija nafte, u eskalaciji napada na domaću opskrbu energijom u Iranu. Šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Ghebreyesus upozorio je na opasnosti od takvih napada.

“Oštećenje naftnih postrojenja u Iranu riskira kontaminaciju hrane, vode i zraka – opasnosti koje mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice, posebno na djecu, starije osobe i osobe s već postojećim zdravstvenim stanjima”, napisao je Ghebreyesus na X-u.

Turska je priopćila u ponedjeljak da je protuzračna obrana NATO-a oborila balističku raketu koja je ispaljena iz Irana, a ušla u turski zračni prostor, što je već drugi takav incident od početka rata. Iran nije odmah to komentirao.

Turska, iranski susjed s drugom po veličini vojskom NATO-a, upozorila je Teheran u subotu da prestane s napadima, ali nije nagovijestila da želi formalno pozvati članice bloka na dodatnu zaštitu.

Izraelska vojska priopćila je da je pokrenula nove napade u središnjem Iranu i pogodila libanonski glavni grad Bejrut, gdje je Izrael produžio svoju kampanju nakon što je proiranski pokret Hezbolah pucao preko granice.

U američkim i izraelskim napadima ubijeno je najmanje 1332 iranskih civila, a tisuće su ranjene, prema iranskom veleposlaniku pri UN-u. Libanon je izvijestio o više od 400 mrtvih, dok je gotovo 700.000 ljudi moralo pobjeći iz svojih domova.

Djelatnici hitne pomoći u Izraelu rekli su da je muškarac umro nakon što je pogođen šrapnelima na gradilištu blizu međunarodne zračne luke u Tel Avivu, čime se broj ubijenih u iranskim napadima na Izrael popeo na 11.

Njemački kancelar Merz: Odgovornost za okončanje rata je na Iranu

Odgovornost za okončanje rata u Iranu je na vodstvu Irana, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz.

“Što prije stane režim mula, prije će završiti ovaj rat. Isključivo na ovom režimu i takozvanoj Revolucionarnoj gardi je da prekinu neprijateljstva”, rekao je Merz u Berlinu.

Dotad, kako je kazao, pretpostavlja da će Izrael i Sjedinjene Države nastaviti “sa svojom obranom” od Irana, jer iranska prijetnja seže daleko izvan zemlje i regije Bliskog istoka.

Merz je rekao da je tijekom vikenda razgovarao s čelnicima iz regije.

“No trenutno nije moguće predvidjeti kada će režim mula biti spreman na prekid neprijateljstva protiv svojih susjeda”, rekao je.

Upozorio je da je prijetnja Izraelu i zemljama Perzijskog zaljeva iz Teherana i dalje prisutna i da se vidi u svakodnevnim napadima na civilne zgrade i vojne objekte.

“Iran je središte međunarodnog terorizma i to središte mora biti zatvoreno, a Amerikanci i Izraelci to čine na svoj način”, rekao je njemački kancelar.

Cijene nafte na korak od 100 dolara, ulagači broje dane smanjene opskrbe

Naftom se u ponedjeljak poslijepodne trgovalo po cijeni tek nešto nižoj od 100 dolara, uz zatvaranje proizvodnje u Perzijskom zaljevu i strahovanja ulagača da bi se napadi Izraela i SAD-a na Iran i odgovor Teherana mogli otegnuti na dulje vremensko razdoblje.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 6,84 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 99,53 dolar. Nakratko cijena mu je bila poskočila na čak 119,50 dolara.

Na američkom tržištu barel je nakon podneva bio u plusu 5,58 dolara i stajao je 96,48 dolara. Nakratko cijena mu se također bila vinula na 119,48 dolara.

Izrael i SAD nastavili su proteklog vikenda s napadima na Iran, oštetivši spremnike s naftom u Teheranu. Iranska vojska uzvratila je napadima na rafineriju u izraelskoj luci Haifi i na naftnu infrastrukturu u zemljama u Perzijskom zaljevu s američkim bazama.

Još sredinom prošlog tjedna iranska mornarica objavila je da zbog rata preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši prolaz brodovima povezanima sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Irak je u takvim uvjetima još krajem prošlog tjedna nagovijestio da planira smanjiti proizvodnju u velikim poljima na jugu, sa četiri milijuna na samo milijun barela dnevno, a pridružili su mu se u međuvremenu i Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, spremnika punih nafte.

Što dulje takva situacija potraje, to će se opskrba više smanjivati, objašnjavaju u ING-u strahovanja na tržištu.

“Čak i ako nafta ponovo krene Hormuškim tjesnacem, proizvodnja će se normalizirati tek kroz određeno vrijeme”, objašnjavaju Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Sukob se pak nastavlja nesmanjenom žestinom, što je zajedno sa smanjivanjem proizvodnje potaknulo trgovce da u cijene “agresivno” uračunaju procjenu o duljem razdoblju poremećaja u opskrbi, dodaju.

“Ukratko se može reći da će cijene rasti sve dok nafta ponovo ne zaplovi Hormuškim tjesnacem”, smatraju analitičari ING-a.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) pozvala je pak u ponedjeljak na video-konferenciji članice skupine G7 da u koordinaciji plasiraju na tržište naftu iz rezervi, prema navodima japanskog ministra financija Satsukija Katayame.

“Konačna odluka još nije donesena”, naglasio je pak francuski ministar financija Roland Lescure, domaćin sastanka.

“Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha”, naveo je francuski ministar.

Vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u, dometnuo je.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak bio skuplji za 6,30 dolara i stajao je 96,40 dolara.

Grčki tanker sa saudijskom naftom preplovio Hormuški tjesnac

Grčki tanker sa saudijskom naftom prošao je kroz Hormuški tjesnac, prema destinaciji u Indiji, pokazala je u ponedjeljak Reutersova analiza podataka o pomorskom prometu kompanija Kpler i Lloyd’s List Intelligence.

Tanker Shenlong Suezmax, kapaciteta od milijun barela, utovario je naftu u saudijskoj luci Ras Tanura, prema zasebnim podacima o pomorskom prometu s platforme Marine Traffic.

Poziciju unutar Hormuškog tjesnaca posada grčkog broda zadnji je put označila 8. ožujka, a nakon toga naveli su da tanker plovi prema indijskoj luci Mumbai, navodi Reuters, pozivajući se na podatke o pomorskom prometu.

Grčki vlasnik tankera Dynacom nije odmah odgovorio na Reutersov upit da komentira informaciju.

SAD i Izrael napali su Iran 27. veljače, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev. Iranska vojska objavila je prošle srijede da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit tankerima iz SAD‑a, Izraela i europskih zemalja.

Od početka sukoba promet kroz tjesnac značajno se smanjio, ali nije potpuno obustavljen, usprkos objavi iranske vojske, objavila je savjetodavna kompanija Poten & Partners u tjednom izvješću, prema navodima specijaliziranog portala Hellenic Shipping.

Dynacom je od početka rata kroz tjesnac poslao najmanje pet tankera, navode stručnjaci iz Poten & Partnersa, pozivajući se na izvještaje Financial Timesa. Tjesnacem plove i tankeri bez europskog osiguranja s iranskom naftom s obale Perzijskog zaljeva.

Svi tanker, uključujući i one koji prevoze iransku naftu, plove ipak uz rizik, napominju iz savjetodavne kompanije, istaknuvši da su napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu i Perzijskom zaljevu katapultirali vozarine i na Bliskom istoku i u drugim regijama.

U takvim je uvjetima tranzit nafte iz Perzijskog zaljeva postao iznimno profitabilan, čak i kad se u obzir uzme znatno skuplje osiguranje, citira Hellenic Shipping izvješće savjetodavne kompanije.

Prije rata premije osiguranje za tankere koji plove u Perzijski zaljev kretale su se u rasponu od 0,1 do 0,15 posto vrijednosti plovila, a sada su, prema raznim izvorima, poskočile na 1,0 posto. Za američka i izraelska plovila dosežu čak do 3,0 posto, navode iz Poten & Partnersa.

Plovidba tim područjem trenutno nosi jako velike rizike za fizičku sigurnost koje nikakvo osiguranje ne može pokriti, naglašavaju.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošlog utorka da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove, naznačivši i moguću vojnu pratnju u njihovom tranzitu kroz tjesnac.

U aktualnim uvjetima brodari ne znaju što bi mislili o toj ponudi, navode stručnjaci iz Poten & Partnersa. Vlasnici tankera usidrenih u Perzijskom zaljevu trenutno nude svoja plovila za kratkotrajno skladištenje nafte na moru, naplaćujući od 400 do 500 tisuća dolara po danu, stoji u izvješću.

Francuska šalje desetak ratnih brodova radi zaštite saveznika i plovnih putova

Francuska raspoređuje desetak ratnih brodova, uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova, u Sredozemlje, Crveno more i potencijalno Hormuški tjesnac u sklopu obrambene potpore saveznicima ugroženima sukobom na Bliskom istoku.

Govoreći na Cipru prije posjeta nosaču zrakoplova „Charles de Gaulle”, koji je ovog vikenda stigao u istočno Sredozemlje, francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je umiriti svojeg ciparskog kolegu nakon što su prošlog tjedna presretnute bespilotne letjelice usmjerene prema otoku.

„Kada je Cipar napadnut, napadnuta je Europa”, izjavio je Macron nakon sastanka s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom u Paphosu.

À bord du porte-avions Charles de Gaulle en Méditerranée. pic.twitter.com/wK3aM3bIVY

— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) March 9, 2026

Europske države uvelike su potisnute u stranu dok sukob između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana eskalira, pogađajući arapske države Zaljeva i uvlačeći Libanon nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, napala Izrael.

No, s obzirom na to da su pomorski putovi na Bliskom istoku ugroženi, a cijena nafte raste znatno iznad 100 američkih dolara po barelu, europske sile pokušavaju pronaći način kako zaštititi svoje interese.

„Naš cilj je zadržati strogo obrambeni stav, stojeći uz sve zemlje koje je Iran napao u svojoj odmazdi, kako bismo očuvali svoju vjerodostojnost i pridonijeli regionalnoj deeskalaciji. U konačnici, cilj nam je zajamčiti slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost”, rekao je Macron.

Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na operaciju „Aspides” (štitovi na grčkom) – misiju u Crvenom moru pokrenutu početkom 2024. godine radi zaštite brodova od napada hutista povezanih s Iranom, koji podržavaju palestinsku militantnu skupinu Hamas u ratu s Izraelom.

„Pridružit ću se ostalim europskim kolegama u pozivu da se operacija Aspides ojača s više brodova”, rekao je Mitsotakis. „Malo nas sudjeluje, ali i u ovom ćemo slučaju morati konkretnije pokazati našu europsku solidarnost.”

Macron, čija je mornarica već poslala jedan ratni brod u tu misiju, najavio je da će ih ukupno biti dva, ali da će Francuska sveukupno u regiju poslati osam ratnih brodova, skupinu nosača zrakoplova i dva nosača helikoptera.

To bi na koncu moglo uključivati i Hormuški tjesnac radi potpore trgovačkim brodovima, dodao je Macron.

„U procesu smo uspostavljanja isključivo obrambene misije pratnje, koja se mora pripremiti zajedno s europskim i neeuropskim državama, a čija je svrha omogućiti – čim završi najintenzivnija faza sukoba – pratnju kontejnerskih brodova i tankera kako bi se postupno ponovno otvorio Hormuški tjesnac”, rekao je Macron, ne iznoseći druge pojedinosti.

Baza Istres

Francuska je dopustila američkim vojnim zrakoplovima za podršku da koriste francusku zračnu bazu Istres na jugoistoku zemlje nakon što je dobila jamstvo da ti zrakoplovi neće sudjelovati u vojnim operacijama SAD-a protiv Irana, objavio je prošli tjedan francuski glavni stožer, ističući da se to ne odnosi na borbene zrakoplove.

“S obzirom na kontekst, Francuska je zahtijevala da navedena sredstva ni u kojoj mjeri ne sudjeluju u operacijama koje Sjedinjene Države provode u Iranu, već isključivo u potpori obrani naših partnera u regiji. Za to je dobila potpuno jamstvo”, naglasio je glavni stožer.

Delegirana ministrica pri Ministarstvu oružanih snaga Alice Rufo objasnila je da je riječ o “rutinskoj proceduri u sklopu NATO-a”. “Francuske baze na Bliskom i Srednjem istoku neće se koristiti za američku ofenzivnu akciju”, naglasila je, prenio je AFP.

Francuska je vezana obrambenim sporazumima s Katarom, Kuvajtom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima te “čvrstim obvezama” prema Jordanu i Iraku, rekao je prošli tjedan Macron.

Trump traži od Australije da pruži azil iranskim nogometašicama

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da Australija “čini strašnu humanitarnu pogrešku” dopuštajući da se iranska ženska nogometna reprezentacija vrati kući te je pozvao australskog premijera da pruži azil članicama reprezentacije.

Iranske nogometašice na Azijskom prvenstvu u Australiji, započele su nastup upravo kada su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran, ubivši vrhovnog vođu Islamske Republike Alija Hamneija. Reprezentacija Irana je eliminirana u nedjelju nakon što je izgubila 2-0 od Filipina.

“Australija čini strašnu humanitarnu pogrešku dopuštajući da se iranska ženska nogometna reprezentacija prisili vratiti u Iran, gdje će najvjerojatnije biti ubijena”, objavio je Trump na Truth Socialu. “SAD će ih primiti ako ih vi ne primite.”

Globalni sindikat nogometaša FIFPRO ranije je u ponedjeljak izjavio da postoji ozbiljna zabrinutost za dobrobit momčadi, dok se pripremaju za povratak kući nakon što su proglašeni “ratnim izdajnicima” jer su odbili pjevati svoju nacionalnu himnu prije prve utakmice na prvenstvu.

Odluku igračica da stoje u tišini tijekom iranske himne prije njihove prve utakmice protiv Južne Koreje komentator na iranskoj državnoj televiziji nazvao je “vrhuncem sramote”.

Momčad je zatim otpjevala himnu i salutirala prije svoje druge utakmice protiv Australije, što je izazvalo strahove među aktivistima za ljudska prava da su ih na to prisilili vladini čuvari.

Na pitanje hoće li Australija dati igračicama azil, Matt Thistlethwaite, pomoćnik ministra vanjskih poslova i trgovine, rekao je da vlada ne može “ulaziti u pojedinačne okolnosti iz razloga privatnosti”.

IEA na sastanku G7 pozvala na koordinirano otpuštanje nafte iz rezervi

Međunarodna agencija za energiju (IEA) pozvala je članice G7 da koordinirano plasiraju na tržište naftu iz rezervi za hitne slučajeve, rekao je japanski ministar financija Satsuki Katayama, uz ocjenu SAD-a da bi trebalo biti otpušteno do 400 milijuna barela, prema izvješću Financial Timesa.

Američki dužnosnici drže da bi grupa iz rezervi trebala otpustiti od 300 milijuna do 400 milijuna barela nafte, rekao je za Financial Times neimenovani izvor.

Članice drže u strateškim rezervama više od 1,24 milijardi barela nafte, a još 600 milijuna barela drži industrija, citirao je FT podatke iz povjerljivog dokumenta.

Te bi zalihe, prema dokumentu, mogle pokriti gotovo mjesec dana ukupne potražnje članica IEA-e odnosno više od 140 dana neto uvoza.

Uz SAD, otpuštanje rezervi podržavale su u trenutku objave FT-ovog izvješća još dvije zemlje, prema izvorima upućenim u razgovore.

„IEA je pozvala svaku zemlju na koordinirano oslobađanje nafte iz rezervi za hitne slučajeve“, rekao je japanski ministar Katayama.

Iz IEA-e nisu odmah odgovorili na Reutersov upit da komentiraju informaciju japanskog ministra.

Francuska trenutno predsjeda skupinom G7 i ministar financija Roland Lescure rekao je u ponedjeljak da će na sastanku G7 sudjelovati ministri financija i guverneri središnjih banaka.

Tema su razgovora iranska blokada Hormuškog tjesnaca kojim prolazi gotovo petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Iran je nakon američko-izraelskog napada ispalio projektile i dronove na Izrael i na američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, poručivši i da zbog rata preuzima kontrolu nad tjesnacem i zabranjuje prolaz brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Osiguravatelji su otkazali pokriće za brodove u regiji, a pojedini veliki proizvođači smanjili su opskrbu.

Ulagači pak strahuju da bi se sukob mogao protegnuti na dulje vremensko razdoblje i u takvim su uvjetima cijene nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak poskočile za više od 25 posto, dosegnuvši najviše razine od sredine 2022. godine.

Koordinacija je ključna jer sukob možda jest lokalne prirode, ali ima globalne posljedice, rekao je francuski ministar.

“Odluka još nije donesena”, naglasio je Lescure novinarima u Bruxellesu nakon sastanka.

“Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha”, naveo je francuski ministar.

Vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u, dometnuo je.

Azerbajdžan ponovo otvara granicu s Iranom za tranzit tereta

Ima li novi iranski vođa podršku kao njegovi prethodnici?

Ima li novi iranski vođa podršku kao njegovi prethodnici? Baza lojalista se izgleda smanjuje

Human Rights Watch (HRW) optužio je Izrael da je nezakonito upotrijebio bijeli fosfor u napadu na stambenu četvrt na jugu Libanona prošli tjedan.

REUTERS/Dylan Martinez

U izvješću objavljenom u ponedjeljak, organizacija je navela da je uspjela provjeriti i geografski locirati sedam snimki.

Zapaljiva svojstva bijelog fosfora mogu biti smrtonosna ili uzrokovati teške ozljede s doživotnim posljedicama.

“To što je izraelska vojska protuzakonito koristila bijeli fosfor iznad stambenih područja iznimno je alarmantno i imat će strašne posljedice za civile”, rekao je Ramzi Kaiss, istraživač HRW-a za Libanon.

Izraelska vojska isprva nije komentirala optužbe.

Bijeli fosfor zapali se u dodiru s kisikom iz zraka i nastavlja gorjeti sve dok se ne potroši ili dok se ne prekine dotok kisika.

Dodatni protokol uz Ženevske konvencije o međunarodnom humanitarnom pravu zabranjuje korištenje fosfornog oružja ako postoji rizik da će primarno pogoditi civile.

Prije napada 3. ožujka, izraelska vojska pozvala je civilno stanovništvo na evakuaciju i ostanak na udaljenosti od najmanje tisuću metara od područja napada, navodi se u izvješću HRW-a.

Nije se moglo potvrditi jesu li ljudi na tom području ozlijeđeni bijelim fosforom.

U međuvremenu, izraelska vojska optužila je u ponedjeljak Iran da je ponovno upotrijebio kasetno streljivo u raketnim napadima na Izrael.

Glasnogovornik vojske nije precizirao koji je dio zemlje bio meta.

Teheran je ranije potvrdio korištenje bojnih glava s kasetnim streljivom, kako tijekom ovog sukoba, tako i u prošlogodišnjem ratu u lipnju.

Korištenje kasetnog streljiva široko je osuđeno u međunarodnoj zajednici jer neselektivno prekriva velika područja eksplozivnim napravama te je posebno opasno za civile.

Izrael je optužio Iran za namjerno ispaljivanje ove vrste streljiva na civilna područja.

Glasnogovornik izraelske vojske rekao je novinarima da Iran od početka ovog rata koristi kasetno streljivo protiv izraelskih urbanih centara “gotovo svakodnevno”.

“Ciljaju velike gradove”, rekao je.

Dosadašnje žrtve iranskih napada u Izraelu bili su isključivo civili.

Pojasnio je da je kasetno streljivo općeniti naziv za raketu ili projektil koji sadrži više bojevih glava ili eksplozivnih naboja. “To viđamo u različitim varijantama”, dodao je glasnogovornik.

Francuski šef diplomacije: Iranske vlasti moraju radikalno promijeniti stav

Vlasti u Iranu moraju “napraviti velike ustupke i radikalno promijeniti stav”, poručio je francuski ministar vanjskih poslova u ponedjeljak, dan nakon što je Iran dobio novog vrhovnog vođu.

“Režim mora napraviti velike ustupke i radikalno promijeniti stav, stati na kraj ovim destabilizirajućim akcijama koje su opasne za regiju i za nas same te vratiti Irancima ključeve njihove budućnosti“, izjavio je Jean-Noël Barrot za France Inter.

U Hormuškom tjesnacu dosad napadnuto deset brodova

Reuters

Od početka rata Izraela i SAD-a s Iranom u Hormuškom je tjesnacu ili u njegovoj blizini napadnuto 10 brodova otkako je Iran blokirao taj strateški vodeni put kao odmazdu za američko-izraelske napade, izvještava skupina za analizu podataka.

Napadi u tjednu nakon izbijanja rata 28. veljače gotovo su potpuno zaustavili promet kroz tjesnac, ključnu rutu za naftu i drugu robu.

Britanska agencija za pomorsku sigurnost UKMTO izdala je oko 10 upozorenja na napade, kao i upozorenja na sumnjive aktivnosti, ali je objavila malo detalja o uključenim plovilima.

Gusti dim diže se iz bahreinske naftne kompanije

Videozapisi koji se široko dijele na društvenim mrežama prikazuju veliki požar i gusti dim koji se diže iz industrijske zone u Riffi u kojoj se nalazi bahreinska nacionalna naftna tvrtka BAPCO. Nije jasno što je izazvalo požar i je li bilo ozlijeđenih.

BAPCO je u ponedjeljak, prema državnoj novinskoj agenciji Bahrein, poslao “obavijest o višoj sili na poslovanje svoje grupe, na koje je utjecao tekući regionalni sukob na Bliskom istoku i nedavni napad na njegov rafinerijski kompleks”.

🇧🇭 Cidadãos se reúnem para ver o incêndio na refinaria de Sitra, da Bapco Energies no Bahrein.

Essa é uma das maiores refinarias do mundo, refinando cerca de 267.000 barris de petróleo por dia, além de contar com um armazenamento de 14 milhões de barris.

☕️ El café pic.twitter.com/FgYagebaTw

— EL CAFÉ ☕️ (@Elcafejornal) March 5, 2026

„Tvrtka je pojasnila da su sve potrebe lokalnog tržišta u potpunosti osigurane u skladu s proaktivnim planovima koji su na snazi, osiguravajući kontinuitet opskrbe i zadovoljavajući lokalnu potražnju bez utjecaja“, izvijestila je agencija.

Bahreinske vlasti su prethodno izvijestile da je najmanje 32 osobe ranjeno , od kojih četiri teško, kada su iranski napadi dronova pogodili grad Sitra, koji je udaljen oko 6 kilometara od industrijske zone.

Iran lansirao prve salve projektila na Izrael pod vodstvom novog ajatolaha

Iran je u ponedjeljak lansirao prve salve projektila i dronova prema Izraelu i svojim susjedima u Perzijskom zaljevu otkako je Modžtaba Hamenei dan ranije naslijedio oca, ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, na mjestu vrhovnog vođe.

Reuters

Izrael je u ponedjeljak objavio da napada “režimsku infrastrukturu” u Iranu desetog dana sukoba koji je zahvatio cijeli Bliski istok i potresa globalno gospodarstvo.

Izrael je već u srijedu najavio da će novi vrhovni vođa biti “meta”.

Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je upozorio da novi vrhovni vođa “neće dugo trajati”, čak i prije nego što je njegovo ime javno objavljeno.

U četvrtak je već izjavio da neće prihvatiti da Modžtaba Hamenei preuzme vlast.

Nekoliko sati nakon objave o izboru novog vrhovnog vođe iranska državna televizija izvijestila je o lansiranju projektila prema Izraelu.

Prikazan je trup projektila s natpisom “Pod vašim zapovjedništvom, Sajid Modžtaba”, šijitskom vjerskom referencom koja označava odanost iranskih snaga novom vođi.

Novi val izraelskih napada, pod vatrom i zaljevske zemlje

Izraelska vojska u ponedjeljak je objavila da je pokrenula novi val napada na Iran, ciljajući mjesta za lansiranje projektila, zapovjedne centre Revolucionarne garde i policije, kao i tvornicu raketnih motora.

Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein također su u ponedjeljak izvijestili o valovima iranskih projektila i dronova lansiranih u njihovom smjeru.

Reuters

Iranski dron ozlijedio je 32 civila, od kojih četiri teško, u Sitri u Bahreinu, prema Ministarstvu zdravstva.

Saudijska Arabija objavila je presretanje četiri drona koji su se kretali prema naftnom polju Šajbah na jugoistoku zemlje, koje je već napadnuto u nedjelju.

Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ove napade na kraljevstvo i njegove susjede.

„Ova agresija je neprihvatljiva i neopravdana bez obzira na okolnosti“, pisalo je na mreži X.

Reuters

Od početka rata, Iran napada infrastrukturu u svojim susjedima u Zaljevu, koji su bogati ugljikovodicima i u kojima se nalazi nekoliko američkih vojnih baza.

Iransko Vijeće stručnjaka imenovalo novog vrhovnog vođu

Iransko Vijeće stručnjaka imenovalo je u nedjelju Modžtabu Hameneija novim iranskim vrhovnim vođom, čime je na poziciji naslijedio pokojnog oca, što je signal da tvrdolinijaši ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu unatoč ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

Modžtaba Hamenei, 56-godišnji sin pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, dugo se smatrao kandidatom za mjesto sljedećeg vrhovnog vladara zemlje, čak i za očeva života, iako nikada nije izabran ili imenovan na neku vladinu dužnost.

Američki diplomati desetljećima su mlađeg Hameneija nazivali “moćnikom iz kulisa”, a još nije viđen u javnosti otkako mu je 28. veljače ubijen otac.

Izbor novog ajatolaha znak je da tvrdolinijaši čvrsto ostaju na vlasti u Iranu: ‘Čak mu je veliki vrag spomenuo ime’