Reuters
''Vijeće nalazi da niste krivi za genocid u sedam općina, a krivi ste za genocid u Srebrenici, progone na vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja, deportaciju, prisilno premještanje, teror, protupravne napade na civile, uzimanje talaca. Osuđuje vas se na 40 godina zatvora, a u kaznu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.''
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
»Vijeće vas osuđuje na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora«, rekao je predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.
Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.
Bivši vođa bosanskih Srba, koji je u četvrtak osuđen na 40 godina zatvora za genocid i ratne zločine u ratu u BiH, žalit će se na presudu Haškog suda, rekao je njegov odvjetnik Radovan Karadžić je »razočaran i začuđen«, rekao je Peter Robinson novinarima i dodao »da će uložiti žalbu«.
Vijeće je utvrdilo da su 12. i 13. srpnja 1995., nakon što je stvoreno ozračje prinude u srebreničkoj enklavi, stanovnici prisiljeni na odlazak. Trideset tisuća žena i djece prevezeno je iz Potočara na područje pod muslimanskom kontrolom. Tisuće muškaraca, koji su odvojeni od njih, nakon toga ubijeni su na sustavni način i organizirano, utvrdilo je vijeće. Vijeće je uvjereno da je postojao plan da se svi vojno sposobni muškarci i dječaci pobiju i da on nije mogao biti proveden bez znanja i namjere vojnog vodstva bosanskih Srba da počine genocid.
Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić još u ožujku 1995. osmislili plan da se muslimani uklone iz Srebrenice i da je primao relevantne informacije tijekom osvajanja enklave. S civilnim povjerenikom za Srebrenicu Miroslavom Deronjićem Karadžić je nakon pada Srebrenice 13. srpnja 1995. navečer govorio o muslimanima u šiframa kao »o robi koja se mora smjestiti u magazine«, a odmah nakon toga razgovora Deronjić je s pukovnikom Ljubišom Bearom razgovarao gdje pobiti muslimane. To za vijeće »van razumne sumnje pokazuje suglasnost Karadžića za ubijanje muslimanskih muškaraca« i da je dijelio cilj udruženog zločinačkog pothvata da se pobiju muslimanski muškarci nakon 13. srpnja 1995.
Kao član udruženog zločinačkog pothvata odgovoran je za genocid, zaključak je vijeća.
Sud je utvrdio da je u BiH postojao »sustavni i organizirani obrazac zločina nad bosanskim muslimanima i Hrvatima« koji su prisilno raseljeni, protupravno uhićivani i zatočeni u 50 zatočeničkih objekata u kojima su vladali nehumani uvjeti života. Sud je utvrdio da su pripadnici srpskih snaga zlostavljali, uključivši i seksualno, zatočene muslimanske i hrvatske muškarce i žene, koristili ih za prisilni rad i kao živi štit te su ih pljačkali i uništili njihovu imovinu. Srpske snage također su ubile mnoge bosanske muslimane i Hrvate u BiH, kazao je sudac ističući da je sud zaključio da je ubijanje bilo toliko masovno da je dosegnulo razinu istrebljenja.
Karadžić je optužen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici, progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida, višegodišnji teror Sarajeva kojeg su pod opsadom držale snage bosanskih Srba i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.
Vijeće je utvrdilo da u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku nije počinjen genocid jer se nije uvjerilo da je cilj zločina bio fizičko uništenje Hrvata i muslimana niti da su provedeni s genocidnom namjerom te stoga zaključilo da nije bilo genocidne namjere ni kod optuženog niti kod drugih članova udruženog zločinačkog pothvata. Stoga je vijeće zaključilo da taj dio optužnice protiv Karadžića nije dokazan.
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz izrazio je u četvrtak zadovoljstvo time što je Radovan Karadžić proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na 40 godina zatvora. »Zadovoljni smo time što je Raspravno vijeće prihvatilo naše opsežne dokaze i izvan svake razumne sumnje utvrdilo odgovornost Radovana Karadžića za zločine. Ti zločini počinjeni su u brojnim općinama u BiH i uključuju opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici«, priopćio je ured haškog tužitelja.»Godine 1993. svijet je odlučio da žrtve u bivšoj Jugoslaviji zaslužuju pravdu. Te su žrtve nama ukazale povjerenje da je provedemo. Danas, s ovom presudom, to je povjerenje ispunjeno. Pravda je zadovoljena«, naglasio je Brammertz.Istina ustanovljena ovom presudom zauvijek će stajati nasuprot brojnim pokušajima da negiranja patnje tisuća žrtava u zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, ističu u haškom tužiteljstvu.
Sud je utvrdio da je Karadžić značajno pridonio udruženom zločinačkom pothvatu i da je imao središnju ulogu u definiranju ciljeva bosanskih Srba i širenju propagande protiv muslimana i Hrvata. On je omogućio zločine svojim porukama da se ih se neće goniti. Sud je utvrdio i da su Karadžić i drugi članovi udruženog zločinačkog pothvata znali za zločine i prikrivali ih pred međunarodnom zajednicom. Sudsko je vijeće zaključilo da su članovi udruženog zločinačkog pothvata imali namjeru progona stanovništva počinjenjem zločina poput deportacija i zatočenja, no nije se uvjerilo da je postojala namjera da se progon počini ubojstvima. Sud je utvrdio da je Karadžić znao da je nesrpsko stanovništvo bilo izloženo riziku zločina i ta mogućnost ostavila ga je ravnodušnim.
U pogledu odgovornosti za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva topničkim napadima i snajperima kad su ubijene i ranjene tisuća civila vijeće je zaključilo da je vojska bosanskih Srba počinila te zločine protiv civila. Civili su bili ili ciljevi vojske bosanskih Srba ili su bile žrtve njihova neselektivnog gađanja, zaključilo je vijeće. Vijeće je zaključilo da je Karadžić kao član udruženog zločinačkog pothvata imao za cilj zauzimanje Sarajeva te je proglašen krivim za višegodišnje teroriziranje i ubijanje stanovnika Sarajeva snajperskim napadima i topničkim napadima. Vijeće je zaključilo da je Karadžić i na operativnoj razini sudjelovao u provođenju napada na Sarajevo. Teror Sarajeva bio je za Karadžića sredstvo ostvarenja političkih ciljeva i sredstvo pritiska na međunarodnu zajednicu.
Karadžić je proglašen krivim i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit. Taj zločin, po vijeću, također je počinjen u kontekstu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio pritisak na NATO kako bi se suzdržao od zračnih napada.
Vijeće je utvrdio da su članovi četiri udružena zločinačka pothvata bili najviši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba među kojima su i generali Ratko Mladić i Radislav Krstić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.
TIJEK IZRICANJA PRESUDE
NOVO 15.34 Vijeće će sada izreći presudu. ”Iz razloga navedenih tijekom saslušanja, Vijeće nalazi da niste krivi za genocid u sedam općina, a krivi ste za genocid u Srebrenici, progone na vjerskoj osnovi, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja, deportaciju, prisilno premještanje, teror, protupravne napade na civile, uzimanje talaca. Osuđuje vas se na 40 godina zatvora, a u kaznu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.”
NOVO 15.33 Vijeće smatra da je optuženik znao da su njegovi podređeni počinili zločine nakon pada srebreničke enklave i da je propustio kazniti ih stoga je odgovoran za takve propuste.
NOVO 15.29 Vijeće smatra da je optuženi jedini imao moć da intervenira da se spriječi da se pobiju bosanski muslimani, a on je osobno naredio da se zatočenici premjeste gdje su ubijeni. Vijeće utvrđuje da je optuženik dijelio zajednički opći cilj da se pobiju bosanski muškarci u Srebrenici i da je znao da zatočeni muslimani čine značajan postotak svih muških bosanskih muslimana iz Srebrenice.
NOVO 15.24 Vijeće je uvjereno da je postojao plan da se svi bosanski dječaci i muškarci u Srebrenici ubiju. Vijeće smatra da su optuženik i Mladić zamislili plan koji bi doveo do protjerivanja muslimana što demonstrira namjeru da se trajno ukloni muslimansko stanovništvo BiH te da je optuženik primao informacije i pisane izvještaje prema čemu se vidi da je na terenu u Potočarima ostalo vrlo malo vojno sposobnih bosanskih muslimana.
NOVO 15.02 Vijeće će sada adresirati optužbe vezane za Srebrenicu. Sudac objašnjava što se tih dana događalo u Srebrenici. Vijeće je zaključilo da je, kad je Srebrenica osvojena, nastao plan da se uništi populacija bosanskih Muslimana. Vijeće nema sumnje da je postojao opći plan protjerivanja stanovništva bosanskih muslimana.
NOVO 14.55 Vijeće se usmjerava na zatočenje UN-ova osoblja kao taoca, za što ga se drži krivim.
NOVO 14.37 Vijeće se usmjerilo na zločine počinjene u Sarajevu i ustvrdilo da su civili bili direktna meta te su bili izloženi selektivnoj i prekomjernoj vatri, bombardiranju, a minobacačima se gađalo mjesta gdje se oni okupljaju. Vijeće zaključuje da je optuženi u tolikoj mjeri sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu da bez njegove potpore istoga ne bi bilo, on je dijelio namjeru s ostalim pripadnicima udruženog zločinačkog pothvata te snosi individualnu odgovornost za ubojstvo, protupravne napade na civile i teror kao kršenja zakona i običaja ratova i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti.
NOVO 14.30 Vijeće zaključuje da su zločini deportacije i prisilnog protjerivanja bili u namjeri udruženog zločinačkog pothvata, a optuženom i drugim članovima namjera za zločine bila je zajednička. Vijeće zaključuje da je optuženik znao za plan protjerivanja civila, a da je bio neosjetljiv prema toj mogućnosti te je voljno preuzeo taj rizik. Optuženik je mogao predvidjeti ubojstvo istrebljenje i progon te snosi individualnu krivnju za ubojstvo, protjerivanje, pljačku, korištenje ljudi kao živog štita i istrebljivanje za što je znao, no ne smatra se krivim za genocid u sedam općina.
NOVO 14.25 Vijeće je utvrdilo da je Karadžić bio u prvom redu zadužen za propagiranje ideologije, bio je ključna figura u diseminaciji propagande protiv bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata. Optuženi je kao i Koljević, Plavšić, Mladić, Mandić, Ražnatović Arkan i Šešelj bio među onima koji su djelovali na osnovu zajedničkog plana etničke homogenizacije teritorija.
NOVO 14.15 Prvi dio presude, kako je rekao sudac O-Gon Kwon, odnosi se na zločine u općinama. Predsjedatelj Sudskog vijeća kazao je da je Vijeće utvrdilo da su bosanski muslimani i bosanski Hrvati držani u groznim uvjetima, ali nije uvjereno da su je to počinjeno u namjeri genocida, pa nije moglo zaključiti o genocidnoj namjeri optuženoga.
NOVO 14.10 Vijeće je utvrdilo da su srpske snage preuzele općine na koje su Srbi polagali pravo u BiH te je počinjen sustavan i organiziran način zločina protiv bosanskih muslimana.
NOVO 14.00 U Haagu je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću koji je optužen po 11 točaka optužnice, a u uvodnim riječima istaknuto je da se spis sastoji od čak 33 tisuće stranica.
Podsjetimo, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.
Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.
»Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora«, kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.
»Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli«, kazao je Tužitelj Alan Tieger.
Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.
Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata. »To odražava nepogrešvu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru«.
»Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid«, poručio je tužitelj.Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.
Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.
Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.
Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.
Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.
