Ruski predsjednik o sukobu u Ukrajinu

Putin: Zapad je odgovoran za ukrajinsku krizu jer je podržao "državni udar" u Kijevu

Hina

Moramo odmah početi opsežne razgovore o pitanjima kao što su politička organizacija društva i stvaranje države na jugoistoku Ukrajine kako bismo zaštitili legitimne interese tamošnjeg stanovništva, rekao je Putin



MOSKVA  Moskva ne može stajati po strani gledajući kako po Ukrajini ubijaju ljude, rekao je u nedjelju ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom intervjuu u kojem je prvi put spomenuo mogućnost stvaranja nove države na istoku Ukrajine.


»Mora vam biti jasno da Rusija ne može stajati po strani i gledati kako ubijaju ljude«, rekao je Putin za televiziju Kanal 1.


Rekao je da drži Zapad odgovornim za ukrajinsku krizu jer je, ne razmišljajući o posljedicama, podržao prosvjedni pokret kojim je u veljači »državnim udarom« srušen proruski predsjednik Viktor Janukovič.





Ukrajina je predala skupinu zarobljenih ruskih padobranaca, a Rusija je vratila 63 ukrajinska vojnika koji su prešli na njezin teritorij prošloga tjedna, javljaju u nedjelju ruske novinske agencije pozivajući se na izjavu zapovjednika padobranaca.


Novinska agencija RIA prenijela je izjavu ruskog generala Alekseja Rogozina koji je rekao da su padobranci predani ruskoj strani nakon »vrlo teških« pregovora i, kako je rekao, neprihvatljivog kašnjenja.


Ukrajina je priopćila prošloga tjedna da je zarobila 10 padobranaca i predstavila ih je novinarima kao dokaz da se ruska vojska bori na strani proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Rusija je ustvrdila da su padobranci slučajno prešli neobilježni dio granice.


U zamjenu za padobrance Moskva je oslobodila 63 ukrajinska vojnika koji su ušli na ruski teritorij u srijedu.


Razmjena zarobljenika mogla bi ublažiti napetosti između dviju zemalja nakon oštre eskalacije krajem prošloga tjedna kada su pobunjenici otvorili novu frontu osvojivši južni obalni grad Novoazovsk.



Upitan može li se predvidjeti kraj krize, Putin je odgovorio – »Ne. To prije svega ovisi o političkoj volji sadašnjih ukrajinskih vlasti«, javlja Reuters, pozivajući se na ruske agencije RIA i Itar-Tass.


Prvi put je Putin jasno progovorio o mogućnosti buduće države na istoku Ukrajine u pokrajinama u kojima su proruski pobunjenici proglasili otcjepljenje od središnje vlasti u Kijevu, piše agencija AFP.


»Moramo odmah početi opsežne razgovore o pitanjima kao što su politička organizacija društva i stvaranje države na jugoistoku Ukrajine kako bismo zaštitili legitimne interese tamošnjeg stanovništva«, rekao je. Dosad je Rusija tek pozivala na to da istočne ukrajinske pokrajine, nastanjene pretežito rusofonim stanovništvom, dobiju veću samoupravu u decentraliziranom saveznom sustavu.


Glasnogovornik ruskoga predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je u nedjelju da secesionističke proruske pokrajine trebaju ostati u sastavu Ukrajine i da se na istoku te zemlje vodi unutarnji sukob. Peskov je to izjavio pošto su ruske agencije ranije u nedjelju citirale Putinovu izjavu u intervjuu za rusku televiziju, kad je prvi put govorio o stvaranju zasebne države na istoku Ukrajine. »To nije sukob između Rusije i Ukrajine, to je unutarnji sukob u Ukrajini«, rekao je Peskov novinarima. Na pitanje treba li »Nova Rusija«, a tim imenom proruski pobunjenici nazivaju područje koje žele otcijepiti, ostati u sastavu Ukrajine, Peskov je odgovorio – »Naravno«.


U tom interjvuu, snimljenom u petak, Putin nije spominjao prijetnju Europske unije novim sankcijama Rusiji zbog vojnog upletanja u sukob na istoku Ukrajine.


Europski čelnici su u subotu navečer u Bruxellesu odredili tjedan dana za pripremu novih sankcija Rusiji.  Čelnici Europske unije zadužili su Europsku komisiju da pripremi prijedloge za nove sankcije protiv Rusije zbog njezinih akcija u Ukrajini u roku od tjedan dana, ali nisu rekli kada bi one mogle biti provedene. Slovački premijer Robert Fico kritizirao je sankcije Europske unije protiv Rusije nazvavši ih »besmislenim i kontraproduktivnim« i zaprijetio je da će uložiti veto na dodatne mjere, što je pokazalo unutarnje podjele u EU-u glede stajališta prema Moskvi.