Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava pozvao je u petak Iran da prekine “brutalno gušenje” prosvjeda tijekom hitne sjednice Vijeća za ljudska prava, gdje je skupina država pozvala istražitelje UN-a da radi budućih suđenja dokumentiraju moguće zloupotrebe sile.

Skupine za ljudska prava kažu da su tisuće ljudi, uključujući prolaznike, ubijene tijekom nemira, koje opisuju kao najveći obračun otkad su šijitski muslimanski klerici preuzeli vlast u revoluciji 1979. godine.

“Pozivam iranske vlasti da preispitaju svoju odluku, da se povuku i da prekinu svoju brutalnu represiju”, rekao je visoki povjerenik Volker Türk na sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi, izražavajući zabrinutost za pritvorene u masovnim uhićenjima.

Iranske vlasti za nemire i smrti okrivile su “teroriste i izgrednike” koje podržavaju prognani protivnici i strani protivnici režima, Sjedinjene Države i Izrael.

Najmanje 50 zemalja podržalo je poziv za posebnu sjednicu tog tijela UN-a u Ženevi u petak, a inicirale su je države među kojima Island, Njemačka i Velika Britanija. A Gana i Francuska bile su među mnogim zemljama koje su izrazile zabrinutost zbog iranske režimske represije.

“Ovo je najgore masovno ubojstvo u suvremenoj povijesti Irana”, rekao je na sastanku bivši tužitelj UN-a Payam Akhavan, iransko-kanadske nacionalnosti.

Pozvao je na međunarodna kaznena suđenja, spominjući Nuernberška suđenja na kojima se pravdi privelo nacističke vođe nakon Drugog svjetskog rata.

No, iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Ali Bahreini rekao je Vijeću da je njegova hitna sjednica nevažeća.

“Islamska Republika Iran ne priznaje legitimnost ni valjanost ove posebne sjednice i njezine naknadne rezolucije”, rekao je Bahreini, ponavljajući iranski podatak da je u nemirima ubijeno oko 3000 ljudi.

Kina, Pakistan, Kuba i Etiopija također su doveli u pitanje smisao sjednice, a veleposlanik Pekinga Jia Guide nazvao je nemire u Iranu “unutarnjim poslovima”.

No zapadni diplomati očekuju da će na sjednici kasnije u petak bez poteškoća biti odobren prijedlog za produljenje ovlasti istrage UN-a pokrenute 2022. nakon prethodnog vala prosvjeda, za dvije godine.

Prijedlog također poziva na hitnu istragu zločina povezanih s najnovijim nemirima koji su započeli 28. prosinca “za potencijalne buduće pravne postupke”.

Međutim, još nije jasno tko bi pokrio troškove produljenja istrage usred krize financiranja UN-a, zbog koje su druge istrage zaustavljene.