ZAGREB  I Island ima svoje, i to dvije – Slovenije! Na putu pridruživanja Europskoj uniji prepriječili su mu se bilateralni odnosi s Nizozemskom i Velikom Britanijom, a dok oni ne budu riješeni – islandsko članstvo bit će na počeku.

Scenarij onoga što se zbiva ovoj maloj otočkoj državi koja je nedavno, poslije dugogodišnjeg odbijanja, ipak odlučila ući u europsku obitelj, neodoljivo podsjeća na nedavni koji je proživjela Hrvatska.

Nakon što su islandski građani na nedjeljnom referendumu odbili sporazum prema kojem je Island nizozemskoj i britanskoj vladi trebao isplatiti četiri milijarde eura koje su one, u ime jamstava, isplatile svojim građanima zbog propasti islandske Landsbanki, vlada u Haagu otvoreno je poručila kako »u ovom trenutku nema šanse da se Island priključi EU-u«.

London je bio neizravniji, no pobrinuo se da njegov isti stav također bude jasan.

A poruku, identičnu onoj haškoj samo izrečenu malo neizravnijim, diplomatskim jezikom, odaslao je i Bruxelles.

Batina i mrkva

Europska komisija istaknula je u svojem priopćenju, koje su zajednički potpisali povjerenici za zajedničko tržište i proširenje – Michel Barnier i Štefan Fuele – da će »Europska komisija pozorno pratiti daljnji razvoj u vezi islandskih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskom gospodarskom prostoru (EEA).«

Uz ovu je »batinu«, u tipičnom briselskom stilu, uslijedika »mrkva« – povjerenici su, naime, dodali da »ishod referenduma ne utječe na započeti proces islandskih pristupnih pregovora, kojima Komisija ostaje u potpunosti posvećena«. 

Čuvenu briselsku mantru kako je riječ o »bilateralnom pitanju koje Island treba riješiti s dvjema zemljama članicama kojih se problem tiče«, prenijela je glasnogovornica Odjela za proširenje, Natasha Butler.

No, na pitanje da li će Island moći ući u EU ako završi pregovore, ali ne riješi bilateralni spor, Butler nije mogla odgovoriti.

Pregovore s Bruxellesom Reykjavik je započeo u lipnju prošle godine i do sada je obavljen screening za 11 poglavlja europske pravne stečevine.

Europska unija vrlo je zainteresirana da joj se pridruži ova mala zemlja s odličnom strateškom lokacijom na rubu Arktičkog kruga u kojem su veliki izvori energije i značajan potencijal za transportne rute.

Većina od 320 tisuća stanovnika je visokoobrazovana, a zemlja raspolaže i golemim zalihama ribe.

Poruka referenduma

Islandski lideri u prvim reakcijama nisu pokazali zabrinutost zbog poruka iz Bruxellesa u kojima se izgledi za EU članstvo izravno vežu s neriješenim problemom duga Nizozemskoj i Britaniji.

Razlog je vjerojatno to što puno više muka imaju s  poljuljanim gospodarstvom.

Stoga su se koncentrirali na izjave upućene finacijskim krugovima kako bi spriječili da ishod refrenduma ne ugrozi izglede ekonomskog oporavka zemlje.

Najglasniji je bio islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson koji je objasnio kako će Britanija i Nizozemska biti namirene jer će im se sredstva vratiti prodajom imovine propale Landsbanki.

– Glavna poruka ishoda refrenduma jest da se, prije nego što se obične ljude traži da plate za propast banaka, treba iskoristiti imovina tih banaka za pokrivanje dugova, izjavio je Grimsson.

Čelnici EU-a, pak, teško mogu biti zadovoljni ovakvim ishodom jer bi se moglo dogoditi da se Island izvuče bez plaćanja, što znači i bez ispunjavanja međunarodnih bankarskih obveza, a to bi bio nezgodan presedan. Takav »loš« primjer mogle bi slijediti druge države.