Taj summit na kojemu sudjeluju Sjedinjene Države, Kanada, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan i Rusija, treba uglavnom biti posvećen sirijskom pitanju o kojemu su osmorica već prije pokazala svoje neslaganje.

Razlike u stajalištu Rusije i zapadnih zemalja o Siriji zasjenile su vijest da su SAD i Europljani na summitu počeli pregovore o slobodnoj trgovini.

Sirijski sukob izbio je u prvi plan još na bilateralnom susretu američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog Vladimira Putina prije godinu dana, u prigodi radnih sjednica u luksuznom kompleksu u Lough Earneu.

Washington i Moskva su u svibnju pokrenuli incijativu o organiziranju mirovne konferencije, takozvane Ženeve 2, kako bi počeli pregovori zaraćenih strana u Siriji, ali je ona zasad malo vjerojatna s obzirom na goleme razlike i rat koji nikako ne jenja.

Dan uoči početka summita, ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je zemlja vjerni saveznik režima u Damasku, bio je veoma oštar, upozorivši Zapad da ne pokušava naoružati sirijske pobunjenike.

Na bilateralnom susretu s francuskim kolegom Francoisom Hollandeom u ponedjeljak, Putin je bio namrgođen dok je njegov sugovornik govorio o Siriji.

Hollande je odmah po dolasku u Lough Erne oštro kritizirao Rusiju koja »i dalje doprema oružje režimu Bashara al-Assada dok oporba dobiva malo oružja i nad njom se danas provodi pokolj«.

Pariz i London su zaslužni za ukidanje europskog embarga na oružje koncem svibnja i zauzimaju se za povećanu pomoć sirijskom pobunjenicima, premda dvije prijestolnice ističu da još nisu ništa učinile u tom smislu.

Iran, drugi veliki saveznik Sirije, preko svog predsjednika izabranog u petak, usprotivio se svakom stranom upletanju u sirijske stvari.

Europljani su se tek u zadnji čas u petak uspjeli dogovoriti o svom pregovaračkom mandatu, pošto su u ime kulturne posebnosti koju Francuska zdušno brani, pristali izdvojiti iz pregovora audiovizualni sektor.

Čelnici G8 izjavili su u ponedjeljak da su svjetski gospodarski izgledi i dalje slabi iako su se rizici smanjili ddjelomično zbog političke akcije poduzete u SAD-u, eurozoni i Japanu.

U izjavi nakon razgovora o globalnom gospodarstvu, čelnici su također rekli da se Japan treba pozabaviti definiranjem vjerodostojnog srednjoročnog fiskalnog plana.

»Rizici u eurozoni su se smanjili tijekom prošle godine, ali ona ostaje u recesiji«, kazali su čelnici.

»Oporavak SAD-a se nastavlja i deficit rapidno pada u kontekstu nastavljene potrebe za daljnim napretkom prema uravnoteženoj srednjoročnoj fiskalnoj održivosti i ciljanim ulaganjima kako bi se pojačao rast.«